img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Nadzor i kontrola

Prisluškivanje u Crnoj Gori: Tajne mere i zlooupotrebe

20. август 2024, 11:35 I.M.
Pixabay / sergeitokmakov
Ilustracija
Copied

Sprovođenje mera tajnog nadzora u Crnoj Gori pokazalo je brojne manjkavosti i otvorilo pitanje da li se policijsko prisluškivanje sprovodi u skladu sa zakonom. Nadležne institucije demantuju mogućnost nezakonitog prisluškivanja

Odbor za bezbednost i odbranu Skupštine Crne Gore će tek u drugoj polovini ove godine kontrolisati sprovođenje mera tajnog nadzora (MTN) u Aganciji za nacionalnu bezbednost u ili MUP-u. Odeljenje unutrašnje kontrole MUP-a u prethodne dve godine nije imalo predmete u kojima je vršilo kontrolu primene MTN-a, a Zaštitnik građana je od 2017. imao samo jednu prijavu građana na ovu temu, piše za „Vijesti“ Vukašin Obradović.

Znači li to da država građane prisluškuje strogo u skladu sa zakonom?

U tekstu se navodi da pre bilo kakvog odgovora, valja se podsetiti da je protiv Dejana Peruničića, bivšeg šefa tajne policije u ovoj zemlji, podignuto i potvrđeno više optužnica upravo zbog nezakonite primene MTN-a. Suđenje je zatvoreno za javnost, a više desetina osoba navodno je nezakonito prisluškivano i praćeno od kraja 2019. do poslednjih dana avgusta 2020. Ovaj sudski proces, osim praktičnih posledica, otvara i, čini se, mnogo značajnije pitanje o kontroli primene mera tajnog nadzora. Jer, „slučaj Peruničić”, ali ne samo on, i praktično pokazuje šta može da se desi u odsustvu ili nedovoljno efikasnoj kontroli procedura i pojedinaca koji odlučuju i sprovode MTN.

Centralnu ulogu u kontroli službi bezbednosti trebalo bi da ima Odbor za bezbednost i odbranu Skupštine.

„Vijesti“ ukazuju da, kako je predviđeno članom 3 Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbednosti i odbrane, Odbor vrši parlamentarni nadzor nad radom Ministarstva odbrane, Vojske Crne Gore, ANB, Uprave policije, Ministarstva unutrašnjih poslova i javne uprave, kao i drugih organa i institucija koje se bave poslovima bezbednosti i odbrane. Odbor može pokrenuti određena pitanja i vršiti parlamentarni nadzor na predlog Skupštine, predsednika ili članova Odbora, drugih organa ili institucija.

Organi i institucije iz stava 1 ovog člana dužni su da, na zahtev Odbora ili njegovog člana, dostave podatke i informacije iz delokruga Odbora, osim one koje, u skladu s posebnim zakonom, ne mogu dati.

Plan parlamentarnog nadzora

Na šestoj sednici Odbora, održanoj 26. januara 2024. godine, donet je Plan parlamentarnog nadzora za 2024. godinu kojim je, objašnjava predsednik Miodrag Laković, predviđeno kontinuirano razmatranje izveštaja o primeni MTN-a od strane organa i institucija iz člana 3 stav 1 Zakona o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbednosti i odbrane, kojima se privremeno ograničavaju Ustavom zagarantovana prava i slobode.

Laković ističe da su, shodno odluci Odbora, predviđene posete organima i institucijama u oblasti bezbednosti i odbrane radi neposrednog uvida u funkcionisanje sistema bezbednosti po pojedinim oblastima.

„Odbor za bezbednost i odbranu će, u skorije vreme, odrediti termin i dogovoriti posetu jednom organu bezbednosti, ANB-u ili Upravi policije, a koji primenjuje MTN, radi neposrednog uvida članova Odbora u procedure koje organ sprovodi, utvrđivanja pravilnosti rada u kontekstu poštovanja propisa koji regulišu predmetnu oblast i ocene zakonitosti postupanja pripadnika službe”, kazao je za „Vijesti” Laković.

Značajna instanca u kontroli sprovođenja tajnih mera nadzora je Odeljenje za unutrašnju kontrolu policije MUP-a Crne Gore. Kako je rečeno “Vijestima”, u prošloj godini i u toku ove godine, Odeljenje za unutrašnju kontrolu nije imalo predmete u kojima je vršilo kontrolu primene mera tajnog nadzora.

U MUP-u nadzor i kontrolu sprovođenja MTN-a vide kao obavezu pre svega tužilaštava i sudova.

„S obzirom na činjenicu da je Zakonikom o krivičnom postupku utvrđeno da se MTN utvrđene u članu 157 tog zakonika određuju naredbom sudije za istragu, odnosno državnog tužioca i da ovlašćeni policijski službenik koji izvršava meru tajnog nadzora vodi evidenciju o svakoj preduzetoj radnji, o čemu državnom tužiocu i sudiji za istragu dostavlja periodične izveštaje o izvršenju mera, nesporno proizilazi da se ove mere, pre svega, sprovode pod neposrednim nadzorom i kontrolom ovih organa”, navode iz MUP-a.

U MUP-u naglašavaju da u ovoj i u prošloj godini nije bilo slučajeva da su Odeljenju za unutrašnju kontrolu policije podnošene pritužbe građana koje su se odnosile na primenu MTN-a, niti je unutrašnja kontrola policije raspolagala operativnim saznanjima da je u određenim slučajevima izvršenja MTN-a bilo neprofesionalnog ili nezakonitog postupanja policijskih službenika.

U naznačenom periodu, tvrde u MUP-u, nije bilo zahteva ili naloga državnog tužilaštva za preduzimanje mera i radnji iz nadležnosti unutrašnje kontrole policije u vezi s izvršenjem MTN-a.

Osnov za vršenje unutrašnje kontrole u vezi s izvršenjem MTN-a bi se stekao u okolnostima postojanja sumnje da se u određenom (konkretnom) predmetu u kojem se izvršavaju MTN neprofesionalno ili nezakonito postupa od strane policijskih službenika koji su zaduženi za izvršavanje ovih mera.

Nije bilo nezakonitog postupanja

U Instituciji Zaštitnika ističu da su od 2017. godine imali jednu pritužbu, u 2018. godini, koja se odnosila na primenu MTN-a, odnosno obavezu da se lice obavesti da li su preduzimane mere prikupljanja podataka o njemu.

„U konkretnom predmetu Zaštitnik je sproveo ispitni postupak i konstatovao da nije bilo nezakonitog postupanja organa i da nisu povređena prava podnosioca pritužbe, a ukazao je ANB-u da u daljem radu, zbog interesa pravne sigurnosti i poštovanja opšteg načela zakonitosti u radu, potrebno poštovati rok za obaveštavanje građana iz čl.18 Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbednost, a saglasno ovlašćenjima iz čl. 9, a u vezi sa čl.14 Zakona”, kazala je za “Vijesti” zamenica Zaštitnika Tatjana Radović.

„Institucija Zaštitnika raspolaže kapacitetima da odgovori na sve pritužbe građana, pa samim tim i na pritužbe koje se odnose na primenu MTN-a. Kada su u pitanju zakonska ovlašćenja, ukazaćemo da je odredbom člana 36 Zakona o Zaštitniku/zaštitnici ljudskih prava i sloboda Crne Gore propisano da je starešina/starešinka, odnosno lice koje rukovodi organom dužan/dužna da Zaštitniku na njegov/njen zahtev stavi na raspolaganje sve podatke iz nadležnosti organa kojim rukovodi, bez obzira na stepen tajnosti; omogući neposredan uvid u službene spise, dokumenta i podatke, kao i da mu dostavi kopije traženih spisa i dokumenata, bez obzira na stepen tajnosti i da mu omogući slobodan pristup svim prostorijama. Zaštitnik/zaštitnica nema ovlašćenja da menja, ukida ili poništava akte organa, već u tim situacijama građani moraju koristiti redovna i vanredna pravna sredstva pred nadležnim sudovima”, kazala je ona.

U Vrhovnom državnom tužilaštvu naglašavaju da osobe koje učestvuju u odlučivanju o MTN-u prethodno od Direkcije za zaštitu tajnih podataka dobijaju dozvolu za pristup tajnim podacima, a tajni podaci se čuvaju u skladu s odredbama Zakona o tajnosti podataka.

„Na taj način isključena je mogućnost zloupotrebe informacija kojima raspolažu”, zaključuju u VDT-u.

Institucije demantuju nezakonito prisluškivanje

I u sudovima i tužilaštvima tvrde da ne postoji mogućnost neovlašćenog i nezakonitog korišćenja i saopštavanja tajnih podataka.

„Osobe koje učestvuju u odlučivanju o MTN-u prethodno od Direkcije za zaštitu tajnih podataka dobijaju dozvolu za pristup tajnim podacima, a tajni podaci se čuvaju u skladu s odredbama Zakona o tajnosti podataka. Na taj način isključena je mogućnost zloupotrebe informacija kojima raspolažu”, rečeno je „Vijestima” u Vrhovnom sudu.

Advokatica Andrijana Razić smatra da postojeća kontrola sprovođenja MTN-a nije dovoljna.

„Iz svega ovoga proizilazi više nego jasan zaključak da, ne samo da kontrola sprovođenja MTN-a nije dovoljna i efikasna, nego ona uopšte i ne postoji”, rekla je Razić.

U prilog njenoj tvrdnji ide i nekoliko primera koji su bili prisutni u javnosti u poslednjih nekoliko godina.

Bivši ministar pravde Andrej Milović se svojevremeno žalio da je bio “na merama”. Tada samo poslanik i član Predsedništva Pokreta „Evropa sad”, kazao je, tokom gostovanja na „A Plus” televiziji, da ANB prisluškuje njega i njegovu porodicu.

„Prisluškuju mene, prisluškuju moju porodicu. Prate me i ja to znam. Primećujem neke stvari i znam kada nešto govorim kako se to kasnije interpretira na način da je jedino moguće prisluškivanjem. I imam informacije iz ANB-a. Ta institucija nije lojalna ovom sistemu, ta institucija ima profesionalce”, kazao je u to vreme poslanik Milović pre godinu dana.

Kada je postao ministar, nije preduzimao, koliko je poznato, nikakve mere da se rasvetli ova situacija.

Među poslednjim slučajevima iz ove oblasti je primer Nebojše Juškovića, koji je bio kandidat Koalicije „Za budućnost Crne Gore” za člana Saveta Agencije za civilno vazduhoplovstvo (ACV).

Prema Juškovićevim rečima, bivši ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović je ultimativno zahtevao da koalicija ZBCG izvrši zamenu predloga uz obrazloženje da nije prošao “bezbednosnu proveru”.

Nakon toga, nesuđeni član Saveta ACV-a uputio je pismo direktoru ANB-a da, shodno članu 18 Zakona o nacionalnoj bezbednosti, zatraži da ga obaveste da li su preduzimane mere prikupljanja podataka o njemu i da li ANB vodi evidenciju njegovih ličnih podataka, te da mu ih stave na uvid.

Posle upućivanja zahteva, ANB je Juškoviću negativno odgovorio da je “u postupku po navedenom zahtevu utvrđeno da bi udovoljavanje istom moglo otežati ili onemogućiti izvršenje određenih poslova iz nadležnosti Agencije”.

„Dva puta sam zahtevao od premijera Spajića da se izjasni o pismu direktora ANB-a gospodina Milića od 5. 3. 2024. godine, i do danas nisam dobio odgovore, a iz odgovora direktora ANB-a gospodina Borisa Milića nedvosmisleno se ukazuje da se nalazim na merama tajnog nadzora ANB-a”, rekao je Jušković za „Vijesti”.

Ovi slučajevi, kao i neki drugi, dospeli su u javnost, međutim, u Crnoj Gori se gotovo uopšte ne pominju neki veoma važni segmenti iz ove oblasti. Primera radi, juna 2022. godine, srpski predsednik Aleksandar Vučić obavestio je javnost da je prisluškivan. Kako je naveo, nadležni organi potvrdili su više od 1.600 nezakonitih prisluškivanja telefona šefa države, te najavio dalju istragu. Nikada, međutim, nije otkriveno ko je navodno „slušao” Vučića.

Ispostaviće se da je predsednik Srbije zapravo razgovarao s ljudima koji su bili na merama, i to su nadležne službe beležile, ali nisu objavile s kim je zapravo razgovarao Vučić.

Ceo tekst možete pročitati na portalu Vijesti.

Izvor: Vijesti

Tagovi:

Crna Gora Kriminal Policija Prisluškivanje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

06.јун 2025. B. B. / T. S.

Slučaj napada na Pavlovića: Deo studenata pušten, za druge zakazano saslušanje

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 20 osoba. Studenti u blokadi saopštili su da su njihove kolege koje su privedene na osnovu prekršaja puštene na slobodu. Studenti koji se terete krivičnim delima i dalje se nalaze u pritvoru

Aleksandar Vučić i Vojislav Šešelj, 1998, Skupština Srbije

Hapšenje studenata

06.јун 2025. Davor Lukač

Vučić i policija: Povampirenje „laufera“

Da li je Aleksandar Vučić postrojio policijski vrh i naredio da se po hitnom postupku pohapse svi napadači na omiljenog režimskog studenta Miloša Pavlovića

Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU

Rudarenje litijuma

06.јун 2025. M. S.

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Niš

Niš

06.јун 2025. M. S.

Uzavrela atmosfera u društvu: I za Nišlije besplatan javni prevoz

Beograd je besplatan javni prevoz dobio početkom godine kada su u jeku bili studentski protesti. Od jula besplatan javni prevoz dobiće i Niš, a šta će biti sa 24 miliona dinara za validatore koji su uvedeni pre samo nešto više od četiri meseca, nije poznato

Univerzitet u Beogradu

06.јун 2025. B. B.

Zasedaju nastavno-naučna veća: Univerzitet i dalje bez jedinstvenog odgovora

Na većini beogradskih fakulteta biće održana nastavno-naučna veća na kojima će se diskutovati o nekim vidovima početka nastave i nadoknade zimskog semestra

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure