Prijemu u ambasadi Rusije povodom Dana Rusije prisustvovali su premijerka Srbije Ana Brnabić, ministri Siniša Mali, Nebojša Stefanović, Aleksandar Vulin, Nikola Selaković, Anđelka Atanasković, Nenad Popović, predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik..., pa onda Boško Obradović, Vojislav Šešelj i drugi opozicioni rusofili. Aleksandar Vučić nije bio jer je na službenom putu
I još: Rusija ne menja stavove u pogledu Kosova, Dejtonskog sporazuma i položaja Republike Srpske, to jest, ako Srbija bude manje snažna i poklekne pod pritiscima Zapada Moskva bi mogla da promeni svoj zaštitnički stav po pitanju nezavisnosti Kosova i prilagodi ga svojim aspiracijama u Ukrajini, a neka se pripazi i Milorad Dodik.
MALI, BRNABIC, DACIC, BOCAN HARCENKOBrnabić i Dačić sa Bocan-Harčenkom / Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Bocan-Harčenko je na prijemu povodom Dana Rusije ocenio i da je neprihvatanje Srbije da uvede sankcije protiv Rusije „doprinelo unapređenju odnosa u svim sferama“.
Osvrnuo se ruski ambasador i na nedavni telefonski razgovor Aleksandra Vučića i Vladimira Putina, te na izjave Vučića i Lavrova iz kojih izvlači zaključak da su dve države izrazile spremnost da unapređuju i dodatno razvijaju odnose.
Dan_Rusije_02Bratski zagrljaj: Dva Aleksandra, Bocan-Harčenko i Vulin / Foto:FoNet
Pa još malo o Drugom svetskom ratu i želji Lavrova da poseti Groblje oslobodilaca kako bi preneo poruku da dve države „zajednički neće dozvoliti uspon neonacizma“, drugim rečima: valjalo bi i Srbija da kaže da je Rusija u Ukrajini bila primorana da se bori protiv „neonacista“, a ne da je htela da okupira delove ukrajinske teritorije.
Foto: Tanjug/Jadranka IlićTamo gde je scrce na mestu: Milica Đurđević Stamenkovski i Boško Obradović / Foto: Jadranka Ilić / Tanjug
Bocan–Harčenko je uveren da će „biti ispunjeni svi ciljevi specijalne operacije“ koju je „naredio predsednik Rusije Vladimir Putin“, te da su Rusi uvek bili na pravoj strani istorije (iste je reči koristio Aleksandar Vulin za Srbe u prepucavanju sa premjerom Hrvatske Andrejem Plenkovićem), te da je Rusija „bila primorana na takav korak“ – okupaciju dela ukrajinske teritorije i razaranje svega što joj se nađe na putu – „posle više pokušaja da se nesporazumi reše.“
Prijemu u ambasadi Rusije povodom Dana Rusije prisustvovali su premijerka Srbije Ana Brnabić, ministri Siniša Mali, Nebojša Stefanović, Aleksandar Vulin, Nikola Selaković, Anđelka Atanasković, Nenad Popović, predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić, srpski član Predsedništva BiH Milorad Dodik, lideri opozicionih partija Boško Obradović, Milica Đurđević Stamenkovski, Vojislav Šešelj i drugi.
Bocan-Harčenko je istakao da je Srbija bila predstavljena na najvišem nivou i izrazio žaljenje što predsednik Srbije ne prisustvuje prijemu jer je van zemlje.
Valjda ne bi otputovao da je Lavrov sleteo u Beograd.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Studentu Stefanu Tomiću je određeno zadržavanje do 48 sati zbog postojanja sumnje da je izvršio krivično delo Pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja, navodi se u saopštenju Višeg javnog tužilaštva u Beogradu
Studenti u blokadi formulisali su jasan politički ultimatum: ili izbori, ili građanska neposlušnost. Šta će od svega toga biti, to zavisi od građana Srbije
Student Fakulteta političkih nauka u Beogradu Petar Gardović koji je pozvan na "informativni razgovor" za „Vreme” prepričava susret sa inspektorima policije
Centar za toksikologiju i farmakologiju UKC Ljubljana potvrdio je smrtni slučaj izazvan ujedom poskoka, prvi put nakon više decenija. Koje su zmije otrovnice kojih se treba paziti i koje mere treba preduzeti u slučaju ujeda
Univerzitetski profesori, koji punih 17 dana protestuju ispred zgrade Vlade Srbije, prekidaju blokadu raskrsnice, iako država nije ispunila sve njihove zahteve
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!