img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Izbori u Francuskoj: Pobeda Makrona pred treći krug

26. april 2022, 09:57 Bogdan Petrović
Foto: AP Photo/Francois Mori
Trka se nastavlja: Emanuel Makron
Copied

Francuzi su u drugom krugu predsedničkih izbora birali između “kuge i kolere”. Uprkos ubedljivoj pobedi, u polarizovanom društvu ponovo izabranom predsedniku Emanuelu Makronu ne smeši se ništa dobro na parlamentarnim izborima koji se održavaju 12. i 19. Juna. I radikalna levica i radikalna desnica najavljuju oštru borbu za premijersku funkciju

Emanuel Makron je uspeo da obezbedi drugi mandat sa 58,5 odsto glasova, dok je njegova konkurentkinja sa krajnje desnice Marin Le Pen dobila 41,5 odstoglasova. Iako Makronov izborni rezultat na prvi pogled deluje više nego ubedljivo, on ipak nema previše razloga za zadovoljstvo. Dobar deo birača nije glasao za njega zato što je uveren u njegove kvalitete ili program, već iz straha da na vlast ne dođe radikalna desnica.

Frustracija birača se videla i u ogromnom broju „belih listića“ i nevažećih glasova, kojih je bilo preko 3 miliona, odnosno 8,6 odsto (u prvom krugu ih je bilo samo 800.000). Veliki broj birača, posebno onih koji su u prvom krugu glasali za radikalnog levičara Žan-Lika Melanšona ili za nekog od komunističko-trockističkih kandidata (zajedno su dobili preko 26 odsto glasova) su bili prinuđeni da biraju, kako se u Francuskoj kaže, između „kuge i kolere“. Jer, Makron je podelio Francusku, njegovi potezi doneli su mu nadimak „predsednik bogatih“, a za novi mandat obećao je nastavak nepopularnih mera, od kojih je posebno nezadovoljstvo izazvao predlogom reformi penzijskog sistema (granica za punu penziju treba da se pomeri sa 62 na 65 godina).

Ali da bi uspešno upravljao Francuskom, Makron mora da obezbedi i većinu u parlamentu na izborima koji se održavaju 12. i 19. juna. Poslanici se biraju po dvokružnom većinskom sistemu (kao što se u Srbiji biralo na prvim višestranačkim izborima 1990. godine). Pre 5 godina, Makron je uspeo da na talasu ubedljive izborne pobede sa svojom (novoformiranom) partijom EM-en marche (U pokretu), osvoji 350 od 577 poslaničkih mandata.

Podstaknut izuzetno dobrim rezultatom u prvom krugu izbora, levičarski kandidat Melanšon je najavio kampanju za parlamentarne izbore sa pozivom biračima da glasaju za njega kao premijera. Ni Mari Le Pen se ne predaje, i ona takođe najavljuje veliku borbu za „treći izborni krug“, kako su nazvali parlamentarne izbore.

Na tim izborima Makrona čeka niz problema: više neće moći da prikupi glasove zastrašivanjem birača radikalnom desnicom kao na glasanju za predsednika Republike. Pored toga, njegova (mlada) stranka će imati probleme da dobije mandate u provinciji. Sudeći prema rezultatima glasanja u prvom krugu predsedničkih izbora, Makron je dobro prošao samo u Parizu i još nekoliko velikih gradova, dok je u unutrašnjosti situacija potpuno obrnuta. Vrlo lako se može desiti da Makronovi kandidati u velikom broju izbornih okruga jednostavno i ne uđu u drugi krug, a i veliko je pitanje kako će proći u velikim gradovima gde je puno glasova dobio Melanšon.

Na kraju, jedno podsećanje: Kada je pre 5 godina izabran za predsednika Makron je  „obećao“ da da će potisnuti radikalnu desnicu sa političke scene. Desilo se upravo suprotno: radikalna desnica je zabeležila veliki napredak. To pokazuje rastuću polarizaciju francuskog društva. Izbornu noć nije pratila samo proslava pobede, već su u Parizu i još nekoliko gradova izbile demonstracija protiv Makrona koje je policija razbila uz upotrebu suzavca.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Emanuel Makron Francuska predsednički izbori u Francuskoj Marin le Pen parlamentarni izbori u Francuskoj Žan-Lik Melanšon
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure