img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Pohod na parlament: Povratak civilizacije u pokušaju

20. фебруар 2022, 08:28 Ivica Dobrić
Foto: Dragan Kujundžić/Tanjug
Dovedena do apsurda: Narodna skupština Republike Srbije
Copied

Među sazivima srpskog parlamentarizma po dubini besmisla i destruktivnih iskoraka ističe se poslednji, jednopartijski Vučićev saziv. Kakav bi parlament trebalo očekivati posle 3. aprila 2022. godine? Ukoliko opozicija, koliko-toliko združena, uspe da ideju suprotstavi životinjskom oglašavanju, ova zemlja bi možda, samo možda, dobila šansu u ratu protiv varvara. Jer parlament je vrhovna svetinja civilizacije

Zbog izuzetno oštre konkurencije nije lako utvrditi koji saziv srpskog parlamenta je, najpre u Miloševićevoj, a sada i u Vučićevoj eri, bio najgori. Iako se s nežnošću sećamo jednog od ranih Miloševićevih saziva s veseljacima Rakom i Bidžom, nema tu prostora ni za kakvu sentimanetalnost jer Miloševićevi sazivi su, bez rezerve, bili jednako kanibalski kao i Vučićevi. Uostalom, šta reći o parlamentu u kojem sede Arkan i Šešelj, na primer, kao nosioci ili priključci vlasti?

Ipak, po dubini besmisla i destruktivnih iskoraka ističe se poslednji, jednopartijski Vučićev saziv koji je okupio impresivan broj varvara, ljudi bez ličnog, građanskog i moralnog integriteta, nedotaknutih civilizacijskim tokovima, ili makar minimumom kućnog vaspitanja. Pomenimo samo da tradicionalni moral poznaje, recimo, i kategoriju čojstva, pa koliko se god moderna epoha raspoznavala po razlazu politike i morala, to nikada u predstavničkim demokratijama nije značilo gaženje političkih protivnika na onaj način na koji su to radili, s puno entuzijazma i uz neobavezan odnos prema istini, Vučićevi omladinci i omladinke, predvođeni besramnim asovima poput Rističevića, Atlagića i, dabome, Martinovića. Gotovo čitav saziv vredno je radio isključivo u ime i za račun jedne osobe, Aleksandra Vučića. Saziv je ispunjavao dva zadatka: veličanje lika i dela vođe, te, kroz govor mržnje usmeren na političke protivnike (kojih nije ni bilo u parlamentu) ili građane koji nisu po volji vođi (takođe opravdano odsutne iz parlamenta), razaranje suštine parlamenta.

Kakav bi parlament trebalo očekivati posle 3. aprila 2022. godine pod uslovom da opozicioni blok uzme, prema sopstvenim projekcijama, između 80 i 100 mandata, da opozicija nastupa, manje ili više, usaglašeno i da neki od opozicionih aktera ne pređu na stranu vlasti (što se u Miloševićevo doba svako malo događalo)? Drugim rečima, kako se suprotstaviti varvarima koji ne priznaju parlament kao civilizacijsku tekovinu? Kako, recimo, reagovati na urlanje i zavijanje predstavnika vlasti dok opozicioni poslanik pokušava da govori? Ili, kako reagovati kada predstavnik vlasti koji vodi sednicu isključi mikrofon opozicionom poslaniku? Ili mu, naprosto, ne da reč, iako mu reč sledi po poslovniku i dobrim običajima parlamentarizma? Kako, najzad, reagovati kada predstavnici vlasti ne budu zakazivali sednice parlamenta, ili, ako sednicu i zakažu, ne govore o temi zbog koje je zkazana – što je jedan od omiljenih manevara vlasti?

Potpuno paradoksalno, ali poslanici opozicije moraće da budu spremni – i to vrlo dobro spremni – da svoje parlamentarne obaveze obavljaju i izvan parlamenta. Sve što je pobrojano i sve ono što je do čudovišnih razmera već razvila Vučićeva antiparlamentarna grupacija, a nije se našlo na našem spisku – događaće se. Ono, međutim, na šta opozicija može da računa jeste da su svi oblici antiparlametarizma u parlamentu isprobani, te tačno znaju na šta mogu da računaju. Naravno, nipošto se ne sme zanemariti destruktivna maštovitost varvara – varvari možda ne umeju da grade, ali znaju da ruše – no, utisak je, svojim divljanjem oni su sami ograničili sopstveni manevarski prostor. Utoliko, dakle, kada im varvari budu zatvorili vrata parlamenta, opozicioni poslanici moraju biti spremni na vanparlementarni način delovanja.

Ipak, postoji još jedna stvar od neprocenjivog značaja. Ukoliko bi opozicioni poslanici uspeli da nastupe, koliko-toliko, združeno, upravo bi neverovatno važno bilo da urlanju suprotstave ideju koju bi, dok ne izgube glas, ponavljali. Ideju, ne naprosto repliku. Politički govor bi morali da suprotstave životinjskom oglašavanju. Taj glas ispod registra, taj tihi govor, delovao bi mnogo uverljivije od svakog prepucavanja s bešćutnima, a njihovo držanje bi, nekad, bilo važnije od onoga što kažu. Svoje mandate trebalo bi da koriste tako što će da sede u parlamentu, da budu viđeni u tim paklenim klupama, da se izlažu kao da su na stubu srama, kako bi ova zemlja, možda, samo možda, dobila šansu u ratu protiv varvara.

Najzad, premda ne i na poslednjem mestu. Parlamentarna je dinamika mnogo složenija od onoga što se događa u glavnoj sali. To što se događa pred kamerama samo je vrh dinamike koja se odvija u raznim odborima i manjim salama. Tamo gde nema kamera neće biti ništa manje lako, ali upravo se na takvim mestima mogu, uz pamet, veštinu i istrajnost, varvari nadigrati. Svikli na protivnika koji ne odgovara, varvari se grdno iznenade kada im se suprotstave pametni i odlučni ljudi. Ne bude li tako, više neće postojati razlika između građana i varvara. Svi ćemo, uskoro, početi da jedemo prstima. I zavijamo kao psi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Narodna skupština Parlament jednopartijska Skupština parlamentarni izbori 2022. narodni poslanici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure