img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Pohod na parlament: Povratak civilizacije u pokušaju

20. februar 2022, 08:28 Ivica Dobrić
Foto: Dragan Kujundžić/Tanjug
Dovedena do apsurda: Narodna skupština Republike Srbije
Copied

Među sazivima srpskog parlamentarizma po dubini besmisla i destruktivnih iskoraka ističe se poslednji, jednopartijski Vučićev saziv. Kakav bi parlament trebalo očekivati posle 3. aprila 2022. godine? Ukoliko opozicija, koliko-toliko združena, uspe da ideju suprotstavi životinjskom oglašavanju, ova zemlja bi možda, samo možda, dobila šansu u ratu protiv varvara. Jer parlament je vrhovna svetinja civilizacije

Zbog izuzetno oštre konkurencije nije lako utvrditi koji saziv srpskog parlamenta je, najpre u Miloševićevoj, a sada i u Vučićevoj eri, bio najgori. Iako se s nežnošću sećamo jednog od ranih Miloševićevih saziva s veseljacima Rakom i Bidžom, nema tu prostora ni za kakvu sentimanetalnost jer Miloševićevi sazivi su, bez rezerve, bili jednako kanibalski kao i Vučićevi. Uostalom, šta reći o parlamentu u kojem sede Arkan i Šešelj, na primer, kao nosioci ili priključci vlasti?

Ipak, po dubini besmisla i destruktivnih iskoraka ističe se poslednji, jednopartijski Vučićev saziv koji je okupio impresivan broj varvara, ljudi bez ličnog, građanskog i moralnog integriteta, nedotaknutih civilizacijskim tokovima, ili makar minimumom kućnog vaspitanja. Pomenimo samo da tradicionalni moral poznaje, recimo, i kategoriju čojstva, pa koliko se god moderna epoha raspoznavala po razlazu politike i morala, to nikada u predstavničkim demokratijama nije značilo gaženje političkih protivnika na onaj način na koji su to radili, s puno entuzijazma i uz neobavezan odnos prema istini, Vučićevi omladinci i omladinke, predvođeni besramnim asovima poput Rističevića, Atlagića i, dabome, Martinovića. Gotovo čitav saziv vredno je radio isključivo u ime i za račun jedne osobe, Aleksandra Vučića. Saziv je ispunjavao dva zadatka: veličanje lika i dela vođe, te, kroz govor mržnje usmeren na političke protivnike (kojih nije ni bilo u parlamentu) ili građane koji nisu po volji vođi (takođe opravdano odsutne iz parlamenta), razaranje suštine parlamenta.

Kakav bi parlament trebalo očekivati posle 3. aprila 2022. godine pod uslovom da opozicioni blok uzme, prema sopstvenim projekcijama, između 80 i 100 mandata, da opozicija nastupa, manje ili više, usaglašeno i da neki od opozicionih aktera ne pređu na stranu vlasti (što se u Miloševićevo doba svako malo događalo)? Drugim rečima, kako se suprotstaviti varvarima koji ne priznaju parlament kao civilizacijsku tekovinu? Kako, recimo, reagovati na urlanje i zavijanje predstavnika vlasti dok opozicioni poslanik pokušava da govori? Ili, kako reagovati kada predstavnik vlasti koji vodi sednicu isključi mikrofon opozicionom poslaniku? Ili mu, naprosto, ne da reč, iako mu reč sledi po poslovniku i dobrim običajima parlamentarizma? Kako, najzad, reagovati kada predstavnici vlasti ne budu zakazivali sednice parlamenta, ili, ako sednicu i zakažu, ne govore o temi zbog koje je zkazana – što je jedan od omiljenih manevara vlasti?

Potpuno paradoksalno, ali poslanici opozicije moraće da budu spremni – i to vrlo dobro spremni – da svoje parlamentarne obaveze obavljaju i izvan parlamenta. Sve što je pobrojano i sve ono što je do čudovišnih razmera već razvila Vučićeva antiparlamentarna grupacija, a nije se našlo na našem spisku – događaće se. Ono, međutim, na šta opozicija može da računa jeste da su svi oblici antiparlametarizma u parlamentu isprobani, te tačno znaju na šta mogu da računaju. Naravno, nipošto se ne sme zanemariti destruktivna maštovitost varvara – varvari možda ne umeju da grade, ali znaju da ruše – no, utisak je, svojim divljanjem oni su sami ograničili sopstveni manevarski prostor. Utoliko, dakle, kada im varvari budu zatvorili vrata parlamenta, opozicioni poslanici moraju biti spremni na vanparlementarni način delovanja.

Ipak, postoji još jedna stvar od neprocenjivog značaja. Ukoliko bi opozicioni poslanici uspeli da nastupe, koliko-toliko, združeno, upravo bi neverovatno važno bilo da urlanju suprotstave ideju koju bi, dok ne izgube glas, ponavljali. Ideju, ne naprosto repliku. Politički govor bi morali da suprotstave životinjskom oglašavanju. Taj glas ispod registra, taj tihi govor, delovao bi mnogo uverljivije od svakog prepucavanja s bešćutnima, a njihovo držanje bi, nekad, bilo važnije od onoga što kažu. Svoje mandate trebalo bi da koriste tako što će da sede u parlamentu, da budu viđeni u tim paklenim klupama, da se izlažu kao da su na stubu srama, kako bi ova zemlja, možda, samo možda, dobila šansu u ratu protiv varvara.

Najzad, premda ne i na poslednjem mestu. Parlamentarna je dinamika mnogo složenija od onoga što se događa u glavnoj sali. To što se događa pred kamerama samo je vrh dinamike koja se odvija u raznim odborima i manjim salama. Tamo gde nema kamera neće biti ništa manje lako, ali upravo se na takvim mestima mogu, uz pamet, veštinu i istrajnost, varvari nadigrati. Svikli na protivnika koji ne odgovara, varvari se grdno iznenade kada im se suprotstave pametni i odlučni ljudi. Ne bude li tako, više neće postojati razlika između građana i varvara. Svi ćemo, uskoro, početi da jedemo prstima. I zavijamo kao psi.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Narodna skupština Parlament jednopartijska Skupština parlamentarni izbori 2022. narodni poslanici
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure