

Evropska unija
Šef delegacije EU: Pravosudni zakoni podrivaju poverenje u nezavisnost sudstva
Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva




Šta god da je bilo u igri, koja god da je kombinatorika postojala kada je reč o petoro putnika koji su se zaglavili u olupini Titanika usred Atlantika, jedno je sigurno - vreme za spasavanje upravo im je isteklo i sada samo čudo može da se desi pa da saznamo da su još živi
Da li je petoro putnika u podmornici Titan i dalje živo? Šta se dogodilo dole i da li su zaista danas u 13.10 po srednjeevropskom vremenu izgubili i ono malo kiseonika koliko im je preostalo dok se eventualno ne spasu?
Mnogo je pitanja koja ceo svet postavlja u poslednja 72 sata povodom tragične priče u vezi sa podmornicom koja se zaglavila u olupini Titanika dok je bila na ekspediciji.
Mnogo se stručnjaka javilo od nedelje uveče, mnogo je učenih i mudrih ljudi govorilo šta je najpametnije uraditi kada je u pitanju misija spasavanja, a šta ako ste na nesreću u podmornici, ali svima je jedan podatak svo vreme ostajao u podsvesti kao pravi brutalni podsetnik – petoro ljudi u podmornici imaće kiseonika maksimalno do četvrtka 22. juna do 13 časova i 10 minuta.
To vreme je upravo prošlo. Šta sad?
Iako kiseonika navodno više nema, američka obalska straža nastavlja potragu za podmornicom i pretražuje dubine Atlantika. Pre nekoliko minuta za zaron se spremao i francuski robot, koji može da se spusti na dubinu od 6.000 metara.
Obalska straža je preusmerila deo svojih resursa kako bi pokušali da lociraju zvuke udaraca koji su se juče mogli čuti tokom potrage iz vazduha.
Među putnicima su i britanski avanturista, francuski ronilac, kao i otac i sin poreklom iz Pakistana.
Doktor Ken Ledez, stručnjak za hiperbaričnu medicinu na Univerzitetu Memorijal u Sent Džonsu, u Njufaundlendu, govorio je koji su faktori najvažniji za putnike iz podmornice.
On je rekao da će preživljavanje nakon nestanka kiseonika zavisiti od metabolizma svake osobe i neki će možda preživeti duže od drugih.
„To nije kao gašenje svetla, više je kao penjanje na planinu. Uradiće sve što mogu da smanje potrošnju kiseonika, odmaraće se, pokušaće da budu što opušteniji i smireniji“, rekao je Ledez za BBC.
On je dodao da previše aktivnosti može izazvati povećanje metabolizma i stvoriti više ugljen-dioksida.
Dr Ledez je istakao da bi „hipotermija mogla da bude njihov prijatelj“.
„Postoji mogućnost ako se dovoljno ohlade i izgube svest, mogli bi to da prežive. Otkucaji srca mogu biti veoma spori kada je hladno“, rekao je on.
Na pitanje da li bi mogli da prežive nedelju dana nakon isteka kiseonika, doktor odgovara da sumja u to.
„Ali neki mogu da prežive duže od drugih“, zaključio je doktor.
Sve u svemu nada poslednja umire.
I.Đ./BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva


Za 16. februar u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu najavljena je Svečana akademija, a kao jedan od učesnika najavljen je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Zborovi Novog Sada najavili okupljanje ispred SNP


„Upravni odbor RTS-a prihvatio je prilikom otvaranja prijava kandidaturu Manje Grčić iako ona nije imala potvrdu da diploma koju je podnela na konkurs nosi 240 ESPB bodova, a nije ni nostrifikovana“, tvrdi Slađana Ivančević, protivkandidatkinja Manje Grčić za generalnu direktorku Javnog servisa


Upravni odbor RTS-a izabrao је Manju Grčić za generalnu direktorku javnog servisa


Sudbonosni planovi „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, kojim bi Aleksandar Vučić trebalo da najavi svoju kandidaturu za premijera, izgleda da se pišu uz pomoć ChatGPT-a. Barem tako tvrdi predsednik države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve