img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rudarenje litijuma

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

06. јун 2025, 17:29 M. S.
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU Foto: FoNet / riotintoserbia.com / Printskrin
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU
Copied

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Na talasu masovnih protesta u Srbiji nedavno je ponovno probuđen i projekat „Jadar“ zbog kog su građani Srbije protestovali godinama. A, jedan od većih protesta protiv rudarenja litijuma bio je 10. avgusta prošle godine kada je na Terazijama bilo najmanje 40.000 ljudi.

Ekološki pokret „Marš sa Drine“ piše da se ovom projektu, a koji je započet maja 2021. godine, do 2025. protivi više od 60 posto građana Srbije. Dodatno, prvog aprila studenti i predstavnici akademske zajednice predali su Delegaciji EU u Srbiji zahtev da Evropska komisija odbaci predlog kompanije Rio Tinto da se Projekat „Jadar“ uvrsti u listu strateških projekata za EU koji se realizuju u trećim zemljama.

Međutim, Evropska komisija je ovaj projekat uvrstila među 13 glavnih projekata od strateškog značaja, od ukupno 49. Ovi projekti nalaze se u okviru Akta o kritičnim sirovinama (CRMA) EU koji prepoznaje strateške sirovine kao ključne za uspeh zelene i digitalne tranzicije i definiše strateške projekte koji doprinose sigurnosti snabdevanja.

Procenjuje se da je za 13 strateških projekata van EU potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi evra da bi započeli sa radom.

Komisija će takođe ojačati saradnju sa trećim zemljama kako bi se osigurao razvoj tih projekata, posebno kroz strateška partnerstva koja su već zaključena sa nekim od ovih zemalja o lancima vrednosti sirovina.

Protivljenje projektu i dalje snažno

„Mogu oni da stave i uvrste šta god žele na svoje spiskove. Branićemo Jadar, pa makar oni dovezli tamo i tenkove, a ne samo bušilice“, rekla je za FoNet nakon ove odluke predsednica Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS) Ljiljana Bralović.

Poručila je da se ekološki aktivisti nisu „raspustili“ i da će uskoro uslediti odgovor.

Ekonomski stručnjaci su za „Danas” naglasili da je ovaj projekat iz ekonomskog ugla apsolutno nepotreban i neprihvatljiv.

Pravnici su dodali da ova odluka nije pravno obavezujuća za Srbiju što znači da ona ne mora da odobri ekspolataciju litijuma. Konačnu odluku o tome da li će se kopati litijum donosi Vlada Srbije u skaldu sa zakonima, rekli su sagovornici „Danasa”.

Dobre/loše vesti za srpske vlasti

Da je svrstavanje projekta „Jadar“ među strateški važne projekte dobra vest rekla je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. „To će obezbediti apsolutni maksimum u smislu poštovanja standarda za očuvanje i zaštitu životne sredine“, tvrdi ona.

I dodala je da se pokazalo da nisu tačne tvrdnje „pojedinih medija i stranaka da će Srbija biti evropska kolonija za rudarenje“.

Projekat nezakonit – tvrdi struka

Akademik Slobodan Vukosavić istakao je za N1 da ukoliko se poštuje zakon, projekat „Jadar“ nije moguće ostvariti, te da isti ne može biti na listi strateških projekata.

„Advokati kojima treba verovati i koji sarađuju sa pokretom ‘Marš sa Drine’ govore da projekat ‘Jadar’ nije u skladu sa evropskim aktom o kritičnim mineralima“, rekao je Vukosavić, ali da nije u skladu ni sa evropskim „Green Deal-om”.

Evropski zeleni dogovor odnosno „Green Deal“ ima za cilj stvaranje klimatski neutralne evrope do 2050. godine. On predstavlja plan akcija kojima će se povećati efikasnost korišćenja resursa prelaskom na čistu, cirkularnu ekonomiju, a potom i zaustaviti klimatske promene, smanjiti zagađenje i očuvati biodiverzitet.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić, koautor rada „Uticaj istražnih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“, ranije je rekao da je zaključak ovog rada da je projekat „Jadar“ jako opasan po životnu sredinu.

„Već u fazi istraživanja jasno da će biti ugroženi biodiverzitet i najkvalitetnije podzemne vode Podrinja, da su predviđene deponije stalan izvor velikog rizika od curenja toksičnih i kancerogenih materija i da sve to ima jako veliki uticaj na lokalno stanovništvo. Taj projekat predstavlja paradigmu neodgovornog, nedržavnog i nepatriotskog postupanja aktuelne Vlade koja ne radi u interesu sopstvenog naroda, nego u interesu multnacionalne korporacije”, objašnjavao je Ristić.

Vukosavić je rekao da ćemo videti kako će Evropska komisija reagovati na pravnu intervenciju advokata. „U krajnjoj liniji tu je i Evropski sud. Ako se poštuje zakon, nemamo se čega bojati, projekat ‘Jadar’ ne može da prođe“, zaključio je on.

Izvor: Danas/N1/Vreme

Tagovi:

Rio Tinto Projekat Jadar Rudarenje litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
REM tabla

Mediji

10.фебруар 2026. K. S.

Savet REM-a: Ministar najavljuje ponavljanje postupka

Hoće li i kada Srbija dobiti Savet REM-a, pitanje je od milion dolara, a ministar informisanja sada najavljuje ponavljanje postupka bez glasanja

Beograd

Grad Beograd

10.фебруар 2026. I.M.

CLS: Rasulo u gradskoj upravi, sekretar za komunalne i stambene poslove podneo ostavku

Dosadašnji sekretar za komunalne i stambene poslove Beograda Rajko Tanasijević podneo je ostavku bez javnog objašnjenja i bez obaveštavanja medija, saopštio je Centar za lokalnu samoupravu

Advokatska komora Vojvodine

Pravosuđe

10.фебруар 2026. I.M.

Jednodnevna obustava rada vojvođanskih advokata zbog „Mrdićevih zakona“

Vojvođanski advokati štrajkuju jedan dan zbog „Mrdićevih zakona“ koji ugrožavaju nezavisnost pravosuđa. Ministarstvu pravde upućen je hitan zahtev za izmene

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Aleksandar Vučić, Miloš Vučević, Ana Brnabić i Bratislav Gašić

Predsednik Srbije

09.фебруар 2026. K. S.

Vučić: Molim vas, ne govorite da sam budući premijer

„Možete svašta da mi zamerite, milion grešaka, možete da me mrzite ili volite, ali ne možete da lažete da nisam bio vredan, marljiv i da nisam radio”, kaže Vučić za sebe

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure