img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rudarenje litijuma

Podgrevanje projekta „Jadar“: Strategija EU i otpor u Srbiji

06. jun 2025, 17:29 M. S.
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU Foto: FoNet / riotintoserbia.com / Printskrin
Projekat „Jadar“ postao je jedan od strateških projekata EU
Copied

Evropska komisija donela je odluku da projekat „Jadar“ uvrsti u projekte od strateškog značaja. Kakve su reakcije stigle do sada? Šta kaže vlast, šta struka, a šta aktivisti? I koliko se građana Srbije protivi ovom projektu

Na talasu masovnih protesta u Srbiji nedavno je ponovno probuđen i projekat „Jadar“ zbog kog su građani Srbije protestovali godinama. A, jedan od većih protesta protiv rudarenja litijuma bio je 10. avgusta prošle godine kada je na Terazijama bilo najmanje 40.000 ljudi.

Ekološki pokret „Marš sa Drine“ piše da se ovom projektu, a koji je započet maja 2021. godine, do 2025. protivi više od 60 posto građana Srbije. Dodatno, prvog aprila studenti i predstavnici akademske zajednice predali su Delegaciji EU u Srbiji zahtev da Evropska komisija odbaci predlog kompanije Rio Tinto da se Projekat „Jadar“ uvrsti u listu strateških projekata za EU koji se realizuju u trećim zemljama.

Međutim, Evropska komisija je ovaj projekat uvrstila među 13 glavnih projekata od strateškog značaja, od ukupno 49. Ovi projekti nalaze se u okviru Akta o kritičnim sirovinama (CRMA) EU koji prepoznaje strateške sirovine kao ključne za uspeh zelene i digitalne tranzicije i definiše strateške projekte koji doprinose sigurnosti snabdevanja.

Procenjuje se da je za 13 strateških projekata van EU potrebno ukupno kapitalno ulaganje od 5,5 milijardi evra da bi započeli sa radom.

Komisija će takođe ojačati saradnju sa trećim zemljama kako bi se osigurao razvoj tih projekata, posebno kroz strateška partnerstva koja su već zaključena sa nekim od ovih zemalja o lancima vrednosti sirovina.

Protivljenje projektu i dalje snažno

„Mogu oni da stave i uvrste šta god žele na svoje spiskove. Branićemo Jadar, pa makar oni dovezli tamo i tenkove, a ne samo bušilice“, rekla je za FoNet nakon ove odluke predsednica Saveza ekoloških organizacija Srbije (SEOS) Ljiljana Bralović.

Poručila je da se ekološki aktivisti nisu „raspustili“ i da će uskoro uslediti odgovor.

Ekonomski stručnjaci su za „Danas” naglasili da je ovaj projekat iz ekonomskog ugla apsolutno nepotreban i neprihvatljiv.

Pravnici su dodali da ova odluka nije pravno obavezujuća za Srbiju što znači da ona ne mora da odobri ekspolataciju litijuma. Konačnu odluku o tome da li će se kopati litijum donosi Vlada Srbije u skaldu sa zakonima, rekli su sagovornici „Danasa”.

Dobre/loše vesti za srpske vlasti

Da je svrstavanje projekta „Jadar“ među strateški važne projekte dobra vest rekla je predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić. „To će obezbediti apsolutni maksimum u smislu poštovanja standarda za očuvanje i zaštitu životne sredine“, tvrdi ona.

I dodala je da se pokazalo da nisu tačne tvrdnje „pojedinih medija i stranaka da će Srbija biti evropska kolonija za rudarenje“.

Projekat nezakonit – tvrdi struka

Akademik Slobodan Vukosavić istakao je za N1 da ukoliko se poštuje zakon, projekat „Jadar“ nije moguće ostvariti, te da isti ne može biti na listi strateških projekata.

„Advokati kojima treba verovati i koji sarađuju sa pokretom ‘Marš sa Drine’ govore da projekat ‘Jadar’ nije u skladu sa evropskim aktom o kritičnim mineralima“, rekao je Vukosavić, ali da nije u skladu ni sa evropskim „Green Deal-om”.

Evropski zeleni dogovor odnosno „Green Deal“ ima za cilj stvaranje klimatski neutralne evrope do 2050. godine. On predstavlja plan akcija kojima će se povećati efikasnost korišćenja resursa prelaskom na čistu, cirkularnu ekonomiju, a potom i zaustaviti klimatske promene, smanjiti zagađenje i očuvati biodiverzitet.

Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Ratko Ristić, koautor rada „Uticaj istražnih aktivnosti potencijalnog rudnika litijuma na životnu sredinu u zapadnoj Srbiji“, ranije je rekao da je zaključak ovog rada da je projekat „Jadar“ jako opasan po životnu sredinu.

„Već u fazi istraživanja jasno da će biti ugroženi biodiverzitet i najkvalitetnije podzemne vode Podrinja, da su predviđene deponije stalan izvor velikog rizika od curenja toksičnih i kancerogenih materija i da sve to ima jako veliki uticaj na lokalno stanovništvo. Taj projekat predstavlja paradigmu neodgovornog, nedržavnog i nepatriotskog postupanja aktuelne Vlade koja ne radi u interesu sopstvenog naroda, nego u interesu multnacionalne korporacije”, objašnjavao je Ristić.

Vukosavić je rekao da ćemo videti kako će Evropska komisija reagovati na pravnu intervenciju advokata. „U krajnjoj liniji tu je i Evropski sud. Ako se poštuje zakon, nemamo se čega bojati, projekat ‘Jadar’ ne može da prođe“, zaključio je on.

Izvor: Danas/N1/Vreme

Tagovi:

Projekat Jadar Rio Tinto Rudarenje litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG: Pauza na salašu, Beščani studentima doneli lekove, hranu i vodu

Dan drugi. Studenti su prenoćili u Inđiji, mnogi od njih pod vedrim nebom. Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović je sa njima. Do Novog Sada preostalo je još 26 kilometara

Skupština Kosova

Priština

31.oktobar 2025. M.S.

Kurti protiv ostalih: Kosovo ruši rekorde bez vlasti

Na Kosovu ni devet meseci nakon održanih izbora nema Vlade. Uskoro će se morati na prevremene izbore, a Kosovu preti i ekonomska kriza

Studenti u Inđiji na madracima spavaju na ulici pod vedrim nebom

Studentski marš na Novi Sad

31.oktobar 2025. Katarina Stevanović / R.V.

BLOG: Počinak u Inđiji na stiroporu, pod vedrim nebom

Sutdenti su stigli u Inđiju. Dočekao ih je veliki broj meštana. Naprednjačka gradska vlast zatvorila je sve veće prostore. Zato će jedan broj studenata morati da spava na otvorenom

Studentski protesti

30.oktobar 2025. N. R.

Oko 6.000 studenata i građana krenulo peške za Novi Sad

Kolona duga više od kilometra, u kojoj su mahom studenti, prošla je danas Bulevarom Nikole Tesle u Zemunu

Rođendan „Vremena“

29.oktobar 2025. Nemanja Rujević

„Ova vlast neprijatelju ne da ni zrno pirinča“

„Vreme“, i po cenu sopstvene štete, ostaje verno idealima zbog kojih je osnovano, kaže direktor „Vremena“ Stevan Ristić. Povodom 35. rođendana, pričali smo o finansijskom gušenju medija i budućnosti

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure