img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Studentski protesti

Pobuna u Srbiji: Sleganje tla ili zatišje pred buru?

27. mart 2025, 14:43 Tijana Stanić
Foto: Tanjug/Marko Đoković
Protest u Beogradu 15. marta
Copied

Dvanaest dana je prošlo od najvećeg protesta u istoriji Srbije, a najčešće pitanje je: šta dalje? Vlast i građani stoje na suprotnim stranama, represija jača, opozicija traži rešenje, a studenti smišljaju sledeći potez. Sve sluti da je ovo samo zatišje pred buru

Hapšenja, medijska hajka, pritisak na policiju i tužioce, misteriozno oružje navodno upotrebljeno na protestu 15. marta, udar na egzistenciju prosvetnih radnika – kako vreme odmiče, državna represija na pobunjene građane se pojačava.

Dvanaest dana je prošlo od najvećeg protesta u istoriji Srbije, kada je deo građana kućama otišao razočaran, splasnulih nada da će tog dana možda prisustvovati novom 5. oktobru. Iako su studenti od početka govorili kako taj protest nije kraj, već početak borbe, možda početak kraja ovog sistema na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Jedino je vlast govorila o 15. martu kao „danu D“.

Od tada, Srbija kao da lebdi u međuprostoru. Studenti su nastavili sa protestnim akcijama, a vlast sa svakodnevnim pokušajima osporavanja narodnog bunta. U narod se uvukao nemirni osećaj iščekivanja. Svakog dana se ponegde održi neki građanski zbor, neki partijski fukcioner ili bivši stanovnik Ćacilenda – isuviše često su ta dva jedno te isto – biva obasut jajima. Slično prolaze i aktivisti SNS-a, koji više ne mogu da postave štand ni na ćošku u kraju, a da ih ne opkole besne komšije.

Aktivisti SNS-a na Zvezdari
Foto: Privatna arhiva
Aktivisti SNS-a na Zvezdari

Osim problema na lokalu, vlast je u nebranom grožđu i zbog mogućeg korišćenja zvučnog topa ili nekog drugog oružja protiv mirnih građana 15. marta, zbog čega sada mora da polaže račune Evropi i svetu.

Usred svega toga, vlada Miloša Vučevića je 19. marta i zvanično pala, pa Vučiću otkucava sat da do 18. aprila odabere novog mandatara. Ako se to ne desi, ići će se na nove izbore.

To znači da vlast bira između dva zla. Pitanje je ko bi pristao da kao premijer u ovakvoj situaciji vadi kestenje iz vatre. Sa druge strane, raspisivanje novih izbora samo bi dolilo ulje na vatru, opozicija prilično ubedljivo jednoglasno kaže da će izbore bojkotovati sve dok se raspisuju pod dosadašnjim uslovima, a upitno je i koliko Vučić ima poverenja u Srpsku naprednu stranku da još jednom „oduva“ konkurenciju – on je već uveliko počeo sa realizacijom dugo najavljivanog Pokreta za narod i državu.

Istraživanje Nove srpske političke misli objavljeno u prošlom broju „Vremena“ pokazalo je upravo ono čega se Vučić plaši – naprednjaci su u padu, a opozicija se, prvi put posle mnogo godina, kotira bolje od vlasti kod građana.

Šta će dalje opozicija?

U ovakvim okolnostima, opozicija ima mnogo materijala i prilika da iz defanzive konačno pređe u ofanzivu i zada konačni udarac naprednjačkom režimu. Za sada, deo parlamentarne opozicije predstavio je koncept vlade narodnog poverenja, kao predlog prelazne vlade.

Kopredsednik Zeleno-levog fonta Radomir Lazović kaže za „Vreme“ da predlog dela opozicije za razrešenje krize polazi od toga da je za bilo kakav napredak neophodno smeniti vlast koja je korumpirana i koja je svojim postupcima dovela do trenutnog stanja društva.

„Mi vidimo da je volja građana da se vlast smeni. Jedan od uslova da predlog opozicije uspe jeste da dobije njihovu podršku. Naš predlog je istovremeno i poziv na podršku i na to da se, ako neko smatra da postoji bolja ideja, sa njome izađe i da zajedno pronađemo način da se rešimo jedne diktatorske vlasti. Prelazna vlada nije nikakav cilj – ona je sredstvo da se dođe do slobodnih izbora, kako bi se formirala prava vlada“, kaže Lazović.

Međutim, dosadašnje izjave vlasti ukazuju na to da ona na ovakav predlog neće pristati. Šta onda?

„Jajima protiv jajara“

Da je građanima neki vid usmerenja i plana zaista potreban, pokazuje i gađanje funkcionera i naprednjačkih aktivista jajima, koje se svakodnevno odvija u gradovima širom Srbije, a od skoro i u Beogradu. Sve to preti da preraste u anarhiju.

U svemu tome, opozicija, umesto da pokuša da mobiliše nezadovoljstvo građana, za sada ostaje na deklarativnim predlozima. Izuzetak su grupe građana na lokalu i pojedini lokalni odbornici, koji su svakodnevno na ulici sa sugrađanima. Tako meštani praktično ostaju prepušteni sami sebi, bez ikakve zaštite od hapšenja i represije koja će se samo pojačavati kako strah od gubitka vlasti bude rastao. Tako su u Nišu nedavno privedena dva mladića, od 16 i 19 godina, jer su gađali gradonačenika jajima.

Začarani krug se tako nastavlja. Građani nemaju dovoljno poverenja u opoziciju, pa uglavnom akcije na ulici planiraju sami. Pošto smatraju da su sami sebi dovoljni, dodatno se produbljuje nepoverenje u političke predstavnike, a jača privrženost studentima i ideji da bi studenti trebalo da politički predvode narod – iako su oni mnogo puta rekli da takvih ambicija nemaju.

Svakako da su akcije opozicije u institucijama pozitivne, ali da li su one dovoljne? Sociolog Jovo Bakić rekao je za televiziju „Nova“ da je koncept vlade narodnog poverenja „autoironija“, jer ljudi ne veruju ni opoziciji, a ni vlasti.

Bakić sugeriše da bi trebalo pojačati pritisak na režim.

„Prvo mora sve da se omasovi, nas je dovoljno, ali bi dobro bilo da nas bude još više. Što nas je više, to će kraće ceo proces dinstanja trajati. Ako malo pojačate temperaturu, ako neke začine stavite, onda će to ispasti vrlo ukusno, a desiće se brže nego što ovaj režim ili govedina očekuje“, rekao je Bakić.

Zakazan pa otkazan miting SNS-a u Nišu
foto: tamara radovanović / južne vesti
Zakazan pa otkazan miting SNS-a u Nišu

Najveći skup u istoriji – na čekanju

Istovremeno, dok se čekaju naredni potezi opozicije, deluje da je i vlast zauzela niski start. Vučić je pompezno danima najavljivao „najveći skup u istoriji“, za koji je prvo govorio da će biti održan 28. marta, a zatim naglo utihnuo. Sve to dodatno sluti na nevolje u vladajućoj partiji, koja je ranije, na ovaj ili onaj način, barem uspevala da napuni gradske trgove manjih mesta u Srbiji, poput Jagodine i Sremske Mitrovice.

Zatim se prešlo na domove kulture, sportske sale i druga zatvorena mesta, gde se uz jako obezbeđenje na jedvite jade skupi nekoliko stotina ljudi. U poslednje vreme, ni to nije moguće bez kompletnog ograđivanja dela grada gde će se sastati naprednjaci. A čak i tada, jaja besnih građana, kroz kordone policije, pronalaze željenu metu.

Ipak, jedno je ograditi centar Leskovca, a drugo centar Beograda, grada koji broji gotovo dva miliona ljudi, a gde je popularnost Srpske napredne stranke u slobodnom padu. Vučić je sam sebi uskočio u stomak najavljujući najveći skup u istoriji usred Beograda, gde je samo dve nedelje ranije više stotina hiljada ljudi pokazalo da je ponašanjem predsednika Srbije i više nego nezadovoljno. Šuškalo se u nekom trenutku da će skup nad skupovima biti održan u Sava centru, ali deluje da ni od toga nema ništa.

Možda bi Vučić mogao da napravi Ćacilend 2.0, pa ogradi širi centar Beograda, doveze nove traktore, batinaše i privatno obezbeđenje u nastojanju da privatizuje čitav prostor oko Narodne skupštine i tako izvede najveću predstavu u istoriji Srbije. Takav scenario je i dalje moguć, jer je „Informer“ ekskluzivno objavio da će „Svenarodni sabor“ biti održan od 11. do 13. aprila na platou ispred Skupštine Srbije. Doduše, ovog puta bez kvalifikacije da se radi o „najvećem skupu u istoriji Srbije“.

Paralelna istina: Aleksandar Vučić u Jagodini
Foto: Tanjug/Vladimir Šporčić
Paralelna istina: Aleksandar Vučić u Jagodini

Kako stoje studenti

Dolazimo, naposletku, i do studenata, kao najnovijeg političkog aktera, koji među građanima uživa veće poverenje i od vlasti, ali i od opozicije. Četiri meseca od početka borbe, studenti i dalje insistiraju na svoja izvorna četiri zahteva. Međutim, to je mač sa dve oštrice. Sa jedne strane, to što studenti ostaju pri svojim zahtevima pokazuje doslednost, nepokolebljivost i autentičnost, sve ono što vlast od početka – neuspešno – pokušava da im ospori.

Sa druge strane, nakon istorijskog skupa 15. marta, protestima je potrebna nova energija. Vlast više ne može da sakrije da postoji ogromno nezadovoljstvo u narodu, jer nekoliko stotina hiljada ljudi na ulici, čak ni za propagandne prvake, poput „Informera“ i „Pinka“, nikako ne može biti „šaka jada“. Međutim, u borbi protiv režima koji sve više srlja ka otvorenpoj diktaturi, nije dovoljna samo brojnost.

To nikako ne podrazumeva nasilje, koje studenti ne smatraju dobrim načinom borbe. Oni se već četiri meseca, protiv nasilnog režima koji je protiv njih spreman da upotrebi i falange i paravojne formacije, bore nenasiljem, taktikom, strpljenjem i pameću.

Ili, kako ovih dana na svojim društvenim mrežama pišu studenti Fakulteta organizacionih nauka u blokadi: „Pametniji ne popušta, pametniji se organizuje“.

Radikalizacija protesta?

Kako „Vreme“ nezvanično saznaje, i studenti su svesni da je nova energija neophodna i da ne sme biti opuštanja u borbi protiv protivnika koji je spreman na sve. Zbog toga se na nekim fakultetima već neko vreme šuška o radikalizaciji protesta. Da li bi ta radikalizacija podrazumevala dodavanje novih zahteva ili verovatnije, širenje studentskih blokada na neke druge institucije, i dalje nije poznato.

Moguće je da će se nova borba odvijati na nivou pojedinačnih fakulteta. Na primer, zbog nesavesnog puštanja predsednika Srbije i svite snimatelja na odeljenje intenzivne nege, gde su dovezeni teško povređeni ljudi iz Severne Makedonije, studenti Medicinskog fakulteta zatražili su 26. marta utvrđivanje odgovornosti i razrešenje direktorke Univerzitetskog kliničkog centra Srbije (UKCS) Jelene Drulović, direktora Urgentnog centra UKCS-a Marka Ercegovca i načelnika odeljenja intenzivne nege Urgentnog centra UKCS-a Dušana Micića.

Istovremeno, studenti Fakulteta dramskih umetnosti objavili su medijski rat Radio-televiziji Srbije, koju su nedavno i blokirali na 22 sata, a studenti Fakulteta političkih nauka najavili su protest ispred televizije „Informer“ u subotu, 29. marta.

Po svemu sudeći, to neće biti kraj ovakvih akcija. Dvanaest dana nakon najvećeg protesta u istoriji Srbije, sve sluti na to da je ovo samo zatišje pred buru.

Tagovi:

Opozicija Protesti u Srbiji Srpska napredna stranka Studenti u blokadi Studentski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure