Plenum Pravnog fakulteta u Beogradu podržao je poziv na generalni štrajk 7. marta, potvrđeno je za „Vreme“ u ovoj obrazovnoj instituciji.
Podsetimo, novosadski studenti u blokadi pozvali su 7. marta sve građane da učestvuju u generalnom štrajku i da im se pridruže na ulicama.
Oni su pozvali građane da 7. marta uzmu slobodan dan ili bolovanje, da obustave rad sa kolegama, da ne kupuju u prodavnicama, ne koriste ugostiteljske usluge, javni prevoz, ne idu tog dana u bioskope i pozorišta.
Umesto svega toga – pozvali su građane da im se pridruže na ulicama.
Kako je prošao prošli generalni štrajk
Prethodni generalni štrajk, 24. januara, su organizovali studenti u blokadi iz Beograda, a građani, poslovni ljudi i firme su ga masovno podržali.
Na ulicama su bila organizovana tri velika skupa – okupljanje srednjoškolaca, zatim marš studenata i protest radnika u IT sektoru. Sve tri grupe su se, u jednom trenutku, našle kod Ušća na Novom Beogradu, a ovaj deo grada je bio govoto ceo dan blokiran, kako je veliki broj opkupljenih zaustavio saobraćaj.
Od klubova, restorana, preko prodavaca na ulici i knjižara do većih biznisa i medija – mnogi su taj peta bojkotovali sopstveni posao da bi učestvovali u sveopštem štrajku i izrazili nezadovoljstvo režimom, ali i podršku studentima.
Taj dan je bio i poslednji dan štrajka advokata.
Više organizacija i političkih partija učestvovalo je u jednodnevnom generalnom štrajku,a. tokom celog dana o događajima koji su u vezi sa generalnim štrajkom izveštavale su redakcije Vremena, Nedeljnika, Birna, Foneta, N1, Nove, Danasa, Sport kluba…
Štrajkovali su i brojni noćni klubovi, restorani, kafići, bioskopi. Solidarno nisu radili ni iz Udruženja filmskih producenata Srbije, Asocijacije filmskih reditelja Srbije, Udruženja scenarista Srbije, Udruženja dokumentarista Srbije, Srpske asocijacije snimatelja, Udruženja filmskih glumaca Srbije, Uzdruženja filmskih i televizijskih dizajnera zvuka Srbije, kao ni Sekcije prikazivača i Sekcije distributera.
Šta je generalni štrajk
Generalni štrajk je štrajk u koji stupa cela jedna delatnost, odnosno grana privrede ili pak čitavo društvo. U zavisnosti da li je to jedna grana ili celokupna privreda, štrajk ima i različite oblike.
Sama sintagma o generalnom štrajku, kao smišljenom delu taktike kolektivnog pregovaranja, je nastala u Velikoj Britaniji, gde je termin ušao u jezik 1830-ih, piše Britanika.
Francuski filozofi su verovali da radnici mogu da dođu do društvene revolucije tako što će generalnim štrajkom da pobede rukovodioce i vlasnike kapitala.
Generalni štrajkovi su prvi put postali mogući sa porastom velikih sindikata krajem 19. veka. Dva velika generalna štrajka održana su u Belgiji 1893. i 1902. u znak podrške opštem pravu glasa za muškarce. Štrajk velikih razmera održan je u Švedskoj 1902. zbog sličnih pitanja.