

Studenti u blokadi
Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija
Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe




Građani Pančeva okupili su se oko inicijative „Vajfert 301“ sa ciljem da spreče rušenje najstarije fabrike piva u Srbiji. Sumnjaju da su na nju oko bacili neki investitori
Zbog bojazni da će Vajfertova pivara u Pančevu biti srušena, i pored toga što je zaštićeno kulturno dobro, žitelji tog grada okupili su se oko inicijative „Vajfert 301“ ne bi li odbranili zdanje najstarije fabrike piva u Srbiji.
Bojazan nije neopravdana jer srpska praksa pokazuje da se zaštićenim zgradama neretko „skida zaštita“ kada vlast odluči da ih sruši, kao u slučajevima kompleksa Sajma, Generalštaba i Hotela „Jugoslavija“.
Stara Vajfertova pivara nalazi se na odličnoj lokaciji, u neposrednoj blizi reke Tamiš, a zgrada je, ako se izuzme prostor za muzej i kafanu, u lošem stanju i neophodna joj je rekonstrukcija. Zakup kafane ističe u aprilu, što je zabrinulo lokalne žitelje koji su pokrenuli inicijativu „Vajfert 301“, piše N1.
Dati Vajfertovoj pivari novi život
Ta inicijativa okuplja različita udruženja sa teritorije Pančeva čiji je zajednički cilj odbrana stare Vajfertove pivare, ukazivanje na njen značaj i davanje mogućnosti za nov život Pivare koja trenutno izgleda devastirano.
Iza nje stoji mreža udruženja i neformalnih grupa: društveni centar „Sinhro“, „Udruženje kućnih pivara“, projekat „Prostori“, „Odbranimo Teslu“, pab „Slad“, „Lokalna fondacija Pančevo“ i „La Villette – studio arhitekture za decu“ iz Pančeva.
„Stara Vajfertova pivara osnovana je 1722. godine i pre dve godine, kada je proslavila svoj 300. rodjendan, okupili smo se kako bismo proslavili ovaj značajan jubilej. Od sredine 19. veka ovaj kompleks pripada porodici Vajfert. On je, osim zbog pivarstva bio značajan i kao društveni centar Pančevaca između dva rata. U zgradi Pivare održavali su se humanitarni skupovi, koncerti, predstave. Pivara 1977. godine prestaje sa radom u ovom kompleksu i seli se na drugu lokaciju. Najstariji deo kompleksa je 2005. zahvatio požar, a od tada smo svedoci njenog konstantnog propadanja”, kaže ispred incijative “Vajfert 301” Dušana Nikolić.
Građani žele muzej piva
Kaže i da je deo Pivare, pod nazivom „Slavina“, koji je bio premešten na drugu gradsku lokaciju, doživeo proteklih godina rušenje i zidanje stambenog kompleksa na njegovom mestu.
„Stoga, je naša odluka za osvešćivanje građana o značaju kompleksa Stare pivare i našoj potrebi da pronađemo način za njegovu rekonstrukciju veoma značajna. Naš cilj je da sprečimo mogućnost rušenja ili propadanja Pivare i omogućimo građanima i gradskim vlastima da sagledaju nove mogućnosti njenog korišćenja po meri građana“, dodaje Nikolić.
Sproveli su i anketu među sugrađanima, od kojih je većina rekla da to bude treba da bude muzej pivarstva, zatim izložbeni, omladinski i festivalski centar.
„Smatramo da bi ovaj kompleks mogao da podrži sve ove ideje, sa odgovarajućim ulaganjima. Cilj svih naših akcija i događaja u unutrašnjosti Pivare jeste istraživanje šta je sve to što bi mogao ovaj prostor da postane. S obzirom na to da smo u njemu organizovali radionice za decu, tribine, muzičke programe, vođene ture i nastupe hora, deo ovih maštanja postala su realnost. Ovim smo dokazali da je to sve moguće organizovati i sa minimalnim ulaganjima“, ocenila je Nikolić.
Procvat i gašenje pivare
Pivaru je pre 300 godina bio otvorio Abraham Kepiš iz Požuna (Bratislave). Zakupci i vlasnici pivare su se menjali do 1847. kada ju je kupio Ignac Vajfert.
Narednih sto godina, koliko je pivara ostala u vlasništvu Vajfertovih, bile su zlatan vek ove fabrike: preduzeće se neprestano razvijalo, modernizovalo, osavremenjavalo, kvalitet piva se poboljšavao, prodajna mreža širila.
Nakon Ignacove smrti brigu o preduzeću preuzimaju naslednici, međi kojima i guverner Narodne banke Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, industrijalac i pionir modernog rudarstva u Srbiji, veliki majstor masonske lože „Jugoslavija” Đorđe Vajfert koji je preminuo 1937. u 87. godini i sahranjen na Katoličkom groblju u Pančevu.
Pred kraj Drugog svetskog rata pančevačka pivara je do februara 1945. godine nosila naziv „Vojna”, da bi nakon konfiskacije 1946. postala “Narodna”. Od 1964. godine posluje kao pogon u sastavu novoformiranog Poljoprivredno-industrijskog kombinata „Tamiš”. Septembra 1977. svečano je puštena u rad pivara na novoj lokaciji na Kotežu 2, čime je, posle više od od 250 godina, u Vajfertovoj pivari u Pančevu prestala proizvodnja piva.


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije


U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve