Situacija u Srbiji
Poražavajući izveštaji međunarodnih organizacija
Izveštaji Ujedinjenih nacija, Reportera bez granica, ali i Evropskog parlamenta i Evropske komisije predstavljaju pravi poraz za Srbiju, a pogotovo za Vučićev režim
Foto: Wikipedia/Ванилица
Građani Pančeva okupili su se oko inicijative „Vajfert 301“ sa ciljem da spreče rušenje najstarije fabrike piva u Srbiji. Sumnjaju da su na nju oko bacili neki investitori
Zbog bojazni da će Vajfertova pivara u Pančevu biti srušena, i pored toga što je zaštićeno kulturno dobro, žitelji tog grada okupili su se oko inicijative „Vajfert 301“ ne bi li odbranili zdanje najstarije fabrike piva u Srbiji.
Bojazan nije neopravdana jer srpska praksa pokazuje da se zaštićenim zgradama neretko „skida zaštita“ kada vlast odluči da ih sruši, kao u slučajevima kompleksa Sajma, Generalštaba i Hotela „Jugoslavija“.
Stara Vajfertova pivara nalazi se na odličnoj lokaciji, u neposrednoj blizi reke Tamiš, a zgrada je, ako se izuzme prostor za muzej i kafanu, u lošem stanju i neophodna joj je rekonstrukcija. Zakup kafane ističe u aprilu, što je zabrinulo lokalne žitelje koji su pokrenuli inicijativu „Vajfert 301“, piše N1.
Dati Vajfertovoj pivari novi život
Ta inicijativa okuplja različita udruženja sa teritorije Pančeva čiji je zajednički cilj odbrana stare Vajfertove pivare, ukazivanje na njen značaj i davanje mogućnosti za nov život Pivare koja trenutno izgleda devastirano.
Iza nje stoji mreža udruženja i neformalnih grupa: društveni centar „Sinhro“, „Udruženje kućnih pivara“, projekat „Prostori“, „Odbranimo Teslu“, pab „Slad“, „Lokalna fondacija Pančevo“ i „La Villette – studio arhitekture za decu“ iz Pančeva.
„Stara Vajfertova pivara osnovana je 1722. godine i pre dve godine, kada je proslavila svoj 300. rodjendan, okupili smo se kako bismo proslavili ovaj značajan jubilej. Od sredine 19. veka ovaj kompleks pripada porodici Vajfert. On je, osim zbog pivarstva bio značajan i kao društveni centar Pančevaca između dva rata. U zgradi Pivare održavali su se humanitarni skupovi, koncerti, predstave. Pivara 1977. godine prestaje sa radom u ovom kompleksu i seli se na drugu lokaciju. Najstariji deo kompleksa je 2005. zahvatio požar, a od tada smo svedoci njenog konstantnog propadanja”, kaže ispred incijative “Vajfert 301” Dušana Nikolić.
Građani žele muzej piva
Kaže i da je deo Pivare, pod nazivom „Slavina“, koji je bio premešten na drugu gradsku lokaciju, doživeo proteklih godina rušenje i zidanje stambenog kompleksa na njegovom mestu.
„Stoga, je naša odluka za osvešćivanje građana o značaju kompleksa Stare pivare i našoj potrebi da pronađemo način za njegovu rekonstrukciju veoma značajna. Naš cilj je da sprečimo mogućnost rušenja ili propadanja Pivare i omogućimo građanima i gradskim vlastima da sagledaju nove mogućnosti njenog korišćenja po meri građana“, dodaje Nikolić.
Sproveli su i anketu među sugrađanima, od kojih je većina rekla da to bude treba da bude muzej pivarstva, zatim izložbeni, omladinski i festivalski centar.
„Smatramo da bi ovaj kompleks mogao da podrži sve ove ideje, sa odgovarajućim ulaganjima. Cilj svih naših akcija i događaja u unutrašnjosti Pivare jeste istraživanje šta je sve to što bi mogao ovaj prostor da postane. S obzirom na to da smo u njemu organizovali radionice za decu, tribine, muzičke programe, vođene ture i nastupe hora, deo ovih maštanja postala su realnost. Ovim smo dokazali da je to sve moguće organizovati i sa minimalnim ulaganjima“, ocenila je Nikolić.
Procvat i gašenje pivare
Pivaru je pre 300 godina bio otvorio Abraham Kepiš iz Požuna (Bratislave). Zakupci i vlasnici pivare su se menjali do 1847. kada ju je kupio Ignac Vajfert.
Narednih sto godina, koliko je pivara ostala u vlasništvu Vajfertovih, bile su zlatan vek ove fabrike: preduzeće se neprestano razvijalo, modernizovalo, osavremenjavalo, kvalitet piva se poboljšavao, prodajna mreža širila.
Nakon Ignacove smrti brigu o preduzeću preuzimaju naslednici, međi kojima i guverner Narodne banke Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca, industrijalac i pionir modernog rudarstva u Srbiji, veliki majstor masonske lože „Jugoslavija” Đorđe Vajfert koji je preminuo 1937. u 87. godini i sahranjen na Katoličkom groblju u Pančevu.
Pred kraj Drugog svetskog rata pančevačka pivara je do februara 1945. godine nosila naziv „Vojna”, da bi nakon konfiskacije 1946. postala “Narodna”. Od 1964. godine posluje kao pogon u sastavu novoformiranog Poljoprivredno-industrijskog kombinata „Tamiš”. Septembra 1977. svečano je puštena u rad pivara na novoj lokaciji na Kotežu 2, čime je, posle više od od 250 godina, u Vajfertovoj pivari u Pančevu prestala proizvodnja piva.
Izveštaji Ujedinjenih nacija, Reportera bez granica, ali i Evropskog parlamenta i Evropske komisije predstavljaju pravi poraz za Srbiju, a pogotovo za Vučićev režim

„Vlast skuplja ljude s koca i kanapa, iz svih delova zemlje, plaća ih, neke ucenjuje, a neki dolaze i svojevoljno. Tu imate jedno vojničko, robovlasničko teranje sužanja u sukob“, kaže profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu Oliver Tošković

Dijana Hrka je dala rok nadležnima od nekoliko sati da utišaju muziku koja trešti iz šatorskog naselja, upozorivši da će u suprotnom pozvati "njenu Srbiju" da je ukloni i prekine taj "psihički napad". TV Informer je optužio da poziva na "građanski rat"

Prema proceni Arhiv javnih skupova, na skupu podrške predsedniku Aleksandru Vučiću ispred Narodne skupštine okupilo se oko 14.000 ljudi, dok je nasuprot njima, u znak podrške Dijani Hrki, bilo oko 10.000 studenata i građana. Organizacija tvrdi da je MUP i ovog puta „dezinformisao javnost“

U ranim jutarnjim satima u Policijskoj stanici Savski venac, 24-godišnja državljanka Bosne i Hercegovine pokušala je da nožem napadne policijskog službenika. Zvanična verzija glasi da je policajac ispalio više hitaca upozorenja, a da je jedan projektil napadačicu pogodio u nogu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve