img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Suđenje Hašimu Tačiju

Oficir KFOR-a: Štab OVK u Gnjilanu imao je sobu za mučenje

20. avgust 2024, 12:38 M.J.
Foto: Jerry Lampen via AP Photo
Hašim Tači na suđenju
Copied

Suđenje bivšem komandantu OVK Hašimu Tačiju i saoptuženima za ratne zločine na Kosovu i u Albaniji, nastavljeno je u ponedeljak nakon jednomesečne pauze. Nekadašnji pripadnik KFOR-a Stiv Rasel posvedočio je da je KFOR u leto 1999. u „nelegalnom“ štabu OVK u Gnjilanu otkrio „sobu za mučenje“ pritvorenika

Pred Specijalnim sudom za ratne zločine OVK u Hagu jutros je nastavljeno suđenje za ubistva oko 100 i teško ranjavanje oko 400 osoba tokom rata na KiM.

Zajedno sa Hašimom Tačijem pred Specijalnim sudom za ratne zločine OVK u Haguza optuženi su Kadri Veselji, Redžep Seljimi i Jakup Krasnići. Svi su u vreme obuhvaćeno optužnicom bili vodeći članovi Glavnog štaba OVK i takozvane privremene Vlade Kosova.

Na jučerašnjem suđenju predviđen je bio iskaz svedoka bez zaštitnih mera, na sednici otvorenoj za javnost. To je bio 78. svedok optužbe od početka suđenja 3. aprila prošle godine. Još desetine izjava svedoka su, pored toga, uvedene u spis u pisanom obliku.

Svedok optužbe Stiv Rasel, koji je bio operativni oficir američkog KFOR-a, izjavio je da su međunarodne snage 9. avgusta 1999. sprovele raciju u zgradi internata u Gnjilanu, gde je, suprotno Kumanovskom sporazumu i Rezoluciji 1244, bio „ilegalni“ štab OVK, prenosi KoSSev.

Šta je pronađeno?

Pored znatne količine oružja, municije, mina i druge opreme koje je OVK, po sporazumu, morala da preda, KFOR je, po Raselovim rečima, u internatu pronašao i „sobu za mučenje“.

U toj podrumskoj prostoriji zatečena je stolica oko koje su bile mrlje „vrlo sveže krvi“, kao i „oštri instrumenti, razne palice, cevi, električne žice“.

Prema optužnici, u pritvoru OVK na tom mestu u julu 1999. su ubijeni Mirko Jović i Džemo Zuljić.

Druge pritvorenike, pripadnici OVK su, prema optužnici, „teško prebijali i psihološki zlostavljali“ tako što su ih „udarali po celom telu štapovima i palicama, šutirali ih udarali i pretili im nasiljem i smrću“.

Rasel je rekao da je „sobu za mučenje“ pokazao komandantu OVK u „operativnoj zoni Karadak“ Ahmetu Isufiju, ali da mu Isufi nije konkretno odgovorio šta se tu događalo, već je „kupovao vreme“.

Američki KFOR je potom uhapsio 10 pripadnika OVK, čemu se Isufi protivio, kao i okupljeno albansko stanovništvo koje je sutradan protestovalo protiv međunarodnih snaga.

Pripadnici KFOR-a su, prema Raselovim rečima, bili „šokirani onim što su otkrili“ na strani sa kojom su sarađivali.

„Crne košulje”

Pored dokaza o zločinima, KFOR je tada otkrio i ilegalnu policijsku jedinicu OVK zvanu „Crne košulje“, precizirao je Rasel.

Komandant OVK Isufi, prema svedoku, „nikada nije priznao te optužbe“, niti je preduzeo disciplinske mere protiv počinilaca.

Američki oficir je izjavio da je KFOR sredinom jula 1999. godine spasio Velibora Stojanovića iz sela Šilovo, koga je OVK otela i prebacila u Mališevo.

Stojanović je u pritvoru bio primoran da potpiše lažno priznanje i da navede imena lokalnih Srba koji su navodno bili naoružani.

„To bi im je (OVK) poslužilo da za metu uzmu ili da kidnapuju ljude sa liste“, objasnio je Rasel, a prenosi KoSSev.

Tači pozivao na proterivanje Srba

Svedok je tvrdio i da je Tači u neprijateljskom govoru u Gnjilanu, 3. oktobra 1999, pozvao Albance da se „ratosiljaju preostalih Srba“ i da se bore za „Preševsku dolinu“ u Srbiji.

U svom ličnom dnevniku, koji je citiran u sudnici, Rasel je zapisao da je Tači rekao kako „Kosovo još nije ujedinjeno zato što još ima Srba“ i da „Bujanovac pripada Kosovu“.

Tačijeva zastupnica, Nina Tavakoli, tokom unakrsnog ispitivanja pustila je u sudnici snimak tog govora na kojem Tači nije izgovorio navedene reči, osim što je tvrdio da se Albanci nasilno proteruju iz Medveđe, Preševa i Bujanovca u Srbiji.

Za šta su Tači i ostali optuženi?

Optužnica u 10 tačaka tereti Tačija (55), Veseljija (56), Seljimija (52) i Krasnićija (73) za progon na političkoj i etničkoj osnovi, zatvaranje, nezakonito hapšenje i pritvaranje, druge nehumane postupke, okrutno postupanje, prisilni nestanak, mučenje (dve tačke) i ubistva (dve tačke).

Navedene zločine pripadnici OVK pod komandom optuženih počinili su, prema optužnici, u 42 nelegalna pritvora OVK na Kosovu i u Albaniji nad približno 407 pritvorenika, od kojih su najmanje 102 ubijena, od marta 1998. do septembra 1999. U optužnici je identifikovano 75 žrtava – 51 srpska, 23 albanske i jedna romska.

Šest tačaka optužnice tereti Tačija, Veseljija, Seljimija i Krasnićija za zločine protiv čovečnosti, a četiri tačke za ratne zločine. Prema optužnici, Tači, Veselji, Seljimi i Krasnići bili su učesnici u udruženom zločinačkom poduhvatu. Cilj tog zločinačkog poduhvata bilo je preuzimanje kontrole nad celim Kosovom i nasiljem nad svima koje je OVK smatrala protivnicima.

Kao saučesnici u zločinačkom udruženju, u optužnici su navedeni i oficiri OVK Azem Sulja, Ljah Brahimaj, Fatmir Ljimaj, Sulejman Seljimi, Rustem Mustafa, Šukri Buja, Ljatif Gaši i Sabit Geci. Svi optuženi izjavili su da nisu krivi. Oni su u pritvoru u Hagu od hapšenja na Kosovu u novembru 2020. godine.

Izvor:KoSSev

Tagovi:

gnjilane Hašim Tači KFOR OVK Soba za mučenje Suđenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Vremenske nepogode

26.jul 2025. K. S.

RHMZ upozorava: Stiže nevreme

Posle vrelog dana, u južnim i istočnim delovima Beograda očekuje se nevreme, upozava RHMZ

Ekstremne vrućine

26.jul 2025. K. S.

Vrhunac toplotnog udara: Ove subote do 43 stepena

U većem delu zemlje na snazi crveni meteo-alarm, a temperatura će dostizati 43 stepena Celzijusa

Politička kriza i protesti u Srbiji

Protesti u Srbiji

26.jul 2025. Dijana Roščić / DW

Nemački javni servis: Vruća srpska jesen u najavi

Protesti u Srbiji postaju sve intenzivniji. Čini se da oštar odgovor vlasti dodatno podstiče ljude da im se priključe. Uskoro, kad prođe žetva, mogli bi da im se pridruže i seljaci, piše nemački javni servis ARD

Đuro Macut: Određene kvote za upis na fakultete

Visoko obrazovanje

26.jul 2025. K. S.

Macut: Najveća obrazovna kriza u istoriji Srbije

Svi državni univerziteti rade, izjavio je premijer Srbije Đuro Macut, dodavši da je ovo najveća obrazovna kriza u istoriji zemlje

Studenti u blokadi

26.jul 2025. K. S.

Ukinut pritvor dvojici studenata uhapšenih posle protesta u Beogradu

Studenti u blokadi niškog Univerziteta saopštili su da je Apelacioni sud u Beogradu ukinuo pritvor studentu Pravnog fakulteta u Nišu Dimitriju Dimiću i studentu Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu Luki Stevanoviću

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr