img
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Novi plan Šolca i Makrona za Kosovo i Srbiju: Realnost ili spisak želja

18. septembar 2022, 18:14 M. T.
Foto: AP
Šta srbija i Kosovo dopbijaju: Šolc i Markon
Copied

Albanski portal Albanijan post, pozivajući se na diplomatske izvore, objavio je detalje novog plana Nemačke i Francuske koji se odnosi na dalji razvoj dijaloga i odnosa Beograda i Prištine. Po tom planu, sledeće godine bi počela nova faza, a posle 10 godina, kada EU bude bila spremna da se proširi i primi države Zapadnog Balkana, trebalo bi da dođe do konačnog formalnog sporazuma o priznanju, kao preduslova za članstvo Kosova i Srbije u EU

Izvori Albanijan posta tvrde da je novi predlog Francuske i Nemačke proizašao direktno iz uključivanja Emanuela Makrona i Olafa Šolca u proces dijaloga, jer „Kosovo i Srbija sami nikada neće moći da reše problem”. Takođe, kaže se i da je „novi okvir“ predstavljen Aljbinu Kurtiju i Aleksandru Vučiću.

U prvoj tački ovog predloga ističe se da „do sredine 2023. godine mora biti postignuta suštinska normalizacija odnosa“. Pojašnjava se i da „Srbija neće biti spremna za ulazak u EU bez potpune normalizacije političkih, pravnih i diplomatskih odnosa sa Kosovom“, ali da se „s obzirom na to da je pristupanje Srbije EU još daleko, u ovoj fazi od Srbije neće tražiti da pravno prizna Kosovo“. Izvori albanskog medija kažu da je ovakav stav rezultat činjenice da EU trenutno nije spremna ni da razmatra ubrzano članstvo Srbije, a samim tim ni ostalih zemalja Zapadnog Balkana.

Precizira se i da „Srbija za sada, umesto priznanja, mora da prihvati Kosovo kao posebnu političku i pravnu realnost”. Pojašnjava se i da je „suština ispravna upotreba semantike – prihvatanje nezavisnosti Kosova, nasuprot priznavanju nezavisnosti Kosova“.

Pomenuto „prihvatanje nezavisnosti“ je podeljeno u tri tačke. Prva kaže da „faktički gledano, Kosovo i Srbija treba da u potpunosti normalizuju odnose, omogućavajući bilateralno kretanje ljudi i robe“, kao i „povezanost, socio-ekonomski razvoj, dobrosusedstvo…“, pominje se i „zajedničko regionalno tržište koje promoviše Savet za regionalnu saradnju, zasnovano na četiri slobode EU…“.

Što se tiče „prihvatanja Kosova kao posebne političko-pravne realnosti od strane Srbije“, to bi značilo da će Srbija zauzeti pasivan stav i više se neće protiviti članstvu Kosova u međunarodnim organizacijama, koje bi teklo kroz četiri etape. Prva faza je da „Kosovo postane članica Saveta Evrope“, druga „članstvo u Interpolu i Unesku”, treća „početak pregovora za pristupanje NATO-u i aplikacija za članstvo u EU“, a četvrta „članstvo u UN“.

Izvori Albanijan posta kažu da Nemačka i Francuska insistiraju na svemu navedenom i da su ove dve države, „stubovi EU“, usaglasile politiku prema Zapadnom Balkanu, tako što „Francuska snažno staje sa Nemačkom u njenom cilju revitalizacije i punog uspeha Berlinskog procesa, dok Nemačka snažno staje sa Francuskom u njenoj viziji za opreznu politiku širenja prema Zapadnom Balkanu“.

Ističe se i da su Francuska i Nemačka jasno su stavile do znanja Kosovu i Srbiji da do kraja 2022. žele što više praktičnih sporazuma između dve strane, koje omogućavaju uspešnu revitalizaciju Berlinskog procesa.

Kaže se i da bi se nakon drugog sporazuma o normalizaciji odnosa pet zemalja EU pridružilo ostalim zemljama EU i priznalo Kosovo, što bi omogućilo Briselu „da tretira članstvo šest država Zapadnog Balkana kao jedan blok“.

Na samom kraju je objašnjeno šta Srbija i Kosovo dobijaju ako potpišu sporazum, i kakve bi bile posledice ako se dogovor ne postigne. Kosovo bi, osim priznanje pet država EU, dobilo „otključavajuću perspektivu za članstvo u NATO i EU“, dok bi Srbija dobila značajnu finansijsku i ekonomsku pomoć i „bila prepoznata kao sila koja ekonomski i politički vodi region“.

Ima i deo o štapu, odnosno posledicama odbijanja ovog predloga. Tako bi Kosovo, kao posledicu neprihvatanja, dobilo „potpunu izolaciju Kurtijeve vlade, kao oblik pritiska koji bi uticao na dugovečnost vlade“. Što se tiče Srbije, ako ne prihvati ovaj plan sledi „ekonomska i finansijska izolacija“, a ističe se i da će pet država koje ne priznaju Kosovo na kraju napustiti Srbiju i pridružiti se ostalim državama koje su ga priznale, uz upozorenje da će „EU govoriti jednim glasom”.

Izvori Albanijan posta kažu i da je, bez spremnosti Srbije da formalno prizna nezavisnost Kosova, veoma teško postići dogovor o ZSO, koji bi obezbedio veći stepen autonomije za kosovske Srbe. Drugim rečima, razgovori o ZSO mogu se premestiti u treću fazu dijaloga, kada evropska perspektiva Srbije i Kosova postane opipljiva.

M.T/Albanijan post/Kosovo onlajn/Danas

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Srbija Emanuel Makron predlog Francuske i Nemačke o Kosovu Proces o dijalogu o Kosovu Olaf Šolc
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Bista pravde sa terazijama.

Izbori 2026.

24.oktobar 2026. B. B.

AKB: Promena rada Višeg suda ukazuje na moguća hapšenja tokom izbora

Nova organizacija rada Višeg suda u Beogradu povezana sa predstojećim parlamentarnim izborima ukazuje na očekivanje povećanog broja slučajeva lišavanja slobode, saopštila je Advokatska komora Beograda

Peti oktobar 2000.

Vesti

24.oktobar 2026. B. B.

Peti oktobar: Pogledajte remasterizovanu verziju dokumentarca „Konačni obračun“

Dokumentarni film "Konačni obačun" prikazuje hronologija događaja koji su doveli do Petog oktobra i pada režima Slobodana Miloševića 2000. godine

Izbori, ilustracija

Izbori 2026.

23.oktobar 2026. M. L. J.

RIK utvrdio konačan broj birača na izborima

Republička izborna komisija (RIK) donela je danas odluku o utvrđivanju konačnog broj birača u Srbiji

Glasačka kutija

Vesti

23.oktobar 2026. M.T.

Čovek s Novog Beograda ostaje na biračkom spisku u – Banjaluci

Beograđanin kome je u biračkom spisku bez njegovog znanja promenjeno biračko mesto na Banjaluku tvrdi da mu Ministarstvo nije ispravilo podatke i da su rokovi istekli. Izbori su 25. oktobra a on još ne zna gde će glasati.

Aleksandar Vučić predsednik Republike Srbije

Vesti

23.oktobar 2026. B. B.

Tužilac Lazić: Javnost ima pravo da zna koga je Vučić pomilovao

Postupak pomilovanja podrazumeva odgovarajuću ulogu ministra pravde, koji bi trebalo da pokrene postupak ili dostavi mišljenje o pomilovanju, kaže tužilac Radovan Lazić

Komentar
Bilbordi u predizbornoj kampanji Aleksandra Vučića

Komentar

Vučićevi bilbordi i stvarnost

Nema, doslovno, nikakve razlike između onoga ko usred noći tvrdi da je dan, ili onoga ko tvrdi za sebe da je žirafa, od tvrdnji koje čitamo na bilbordima: da Vučić radi na ujedinjenju Srbalja i da Srbiji, iz dana u dan, ide sve bolje.

Ivan Milenković
Studentski protest

Komentar

Narod ne želi da bude pokraden i prebijen

Predizborna hapšenja zbog tobožnjeg „rušenja države“ svedoče o panici režima. Loša vest za njih je – ne mogu da uhapse ceo narod koji je rešio da se odbrani od naprednjačkih batina i izborne krađe

Nemanja Rujević
Miting SNS

Komentar

Klevetnik, kušač i lažac: Da se prekrstiš tri puta   

Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1868
Poslednje izdanje

Ova situacija

Dan odluke – svi na izbore Pretplati se
Izbori 2026: Od studentske pobune do odluke na biralištima

Trnovit put do promena

Intervju: Tihomir Stanić, glumac na Studentskoj listi

Ljudi su željni pravde i normalnosti

Izborna kampanja i prateći troškovi

Vladajuća stranka na državnim jaslama

Intervju: Ana Graovac, urbanistkinja

Dubai pored Morave, ali na septičkim jamama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure