
Politička analiza
Sunovrat režima: Dobrodošli u spiralu ćutnje
Studentska lista ne postoji – a već je popularnija od režima. Kako to? Deo odgovora leži u teoriji spirale ćutnje
U centru Beograda, tačnije u Skadarliji, jednoj od najpopularnijih turističkih tačaka u glavnom gradu, poznatoj po tradicionalnim kafanama, tamburaškim orkestrima i šmeku „starog Beograda“, uskoro će biti sazidan hotel na pet spratova
Sekretarijat za urbanizam i građevinske poslove oglasio je na javni uvid urbanistički projekat za rekonstrukciju i gradnju hotela „Le Petit Piaf“. To znači da će pored kuće Đure Jakšića, ali i obližnjih kafana i restorana, u šetališnoj zoni, sada nići i jedna stepenasta petospratnica, i to ultramodernog dizajna. Vlasnik ovog objekta je Milan Vujko, brata Stojana Vujka, suvlasnika Milenijum tima, piše Katarina Pantelić za Novu ekonomiju.
Naime, postojeći hotel „Le Petit Piaf“ biće rekonstruisan, ali i nadograđen od Skadarske ulice i restorana „Mali vrabac“ do zadnje strane parcele. Hotel će zapravo biti izgrađen tako da će biti prilagođena njegova visina po spratnosti. Odnosno, visina hotela će „rasti“ kao „stepenice“.
Najniži segment hotela uslovljava sam restoran „Mali vrabac“ iznad kog počinje da raste spratnost hotela, za po jednu etažu, kaskadno rastući do maksimalne spratnosti ka zadnjoj granici parcele.
Tako će hotel imati pet spratova odnosno pet etaža. Gradacija hotela omogućava, kako je navedeno u dokumentima, da se hotel adaptira u postojeće objekte, ne narušavajući celokupnu trasu Skadarske ulice.
Na samom krovu moći će i da se sadi nisko rastinje, odnosno krov će biti ozelenjen.
Sam hotel imaće pored pet spratova i „potkrovlja“ i dva nivoa ispod zemlje, odnosno dva podruma u kojima će se nalaziti kuhinja, magacini hrane, toaleti za zaposlene, vešernica, teretana sa turskim kupatilom, svlačionice za zaposlene…
U prizemlju će se nalaziti recepcija, hol, salon i trpezarija. Iz ulaznog hotela će biti omogućen pristup vinoteci koja će se nalaziti u adaptiranom prostoru dvorišta.
Hotel će imati ukupno 51 smeštajnu jedinicu i 13 parking mesta. Na prvom spratu će biti 14 smeštajnih jedinica, na drugom 11, na trećem 10, četvrtom osam i petom šest.
Na takozvanom povučenom spratu biće dve smeštajne jedinice koje će imati sopstvene terase sa krovnim ozelenjavanjem.
Hotel će ukupno zauzimati površinu od 3.623 metara kvadratnih, navodi se u urbanističkom planu.
Ako bude arheoloških ostataka, moraće da se zaustavi gradnja
Predmetne parcele se nalaze na delu teritorije Opštine Stari Grad, u Skadarskoj ulici (Skadarlija), koja je poznata kao turistička destinacija i boemska četvrt. Po rešenju Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada od 28. jula 1967. godine Skadarlija je zaštićena kao prostorna kulturno-istorijska celina.
Zbog toga, kako se navodi u dokumentu, mora se voditi računa o složenom ambijentu kulturnog dobra Skadarlija, a napominje se i da je upravo iz ovog razloga nađeno ovakvo arhitektonsko rešenje za ambijent i hotel.
Prepoznatljiv integralni deo Skadarske ulice je kuća Đure Jakšića na broju 36, najstariji objekat na prostoru Skadarlije, čuva se u autentičnom stanju izgrađenosti, dok će se prilikom izgradnje srušiti nelegalno izgrađen objekat koji se nalazi uz samu kuću Đure Jakšića.
Zbog toga što je mesto na kom će biti izgrađen hotel sam centar grada, obaveza investitora jeste da blagovremeno a najkasnije 20 radnih dana pre početka pripremnih radova, obavesti Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, kako bi se organizovao arheološki nadzor u ovom ambijentu.
Ukoliko se tokom izvođenja zemljanih radova nađe na arheološke ostatke, radovi će na tom delu trase biti obustavljeni do završetka zaštitnih arheoloških intervencija, navodi se u dokumentu.
Investitor je, u ovom slučaju Le Petit Piaf d.o.o. Beograd, dužan da obezbedi finansijska sredstva za istraživanje, zaštitu, čuvanje, publikovanje i izlaganje dobra, do predaje na čuvanje ovlašćenoj ustanovi zaštite.
Skadarlija, kao stari gradski ambijent predstavlja skup međusobno povezanih materijalnih i duhovnih vrednosti, nastalih u vremenskom rasponu od početka 18. veka do danas.
U periodu 1717 – 1739. godine u tom delu Beograda sagrađeni su prvi objekti, deo spoljašnjeg odbrambenog pojasa varoši Beograda, koji su uslovili pravce protezanja i oblik Skadarske ulice.
Od početka 19. veka postepeno i spontano se razvijalo naselje. U tom, tada perifernom, delu Beograda, šezdesetih godina otvarane su male kafane u kojima su se sastajali umetnici, stvarajući specifičnu atmosferu i jedinstven duh ovog prostora. Sačuvan ambijent koji čine kriva trasa Skadarske ulice sa kaldrmom i drvoredom i starinske kuće sa poznatim kafanama još uvek postojećeg „boemskog centra” predstavlja posebnu vrednost Beograda.
Ko je Milan Vujko?
Kao investitor ovog projekta je naveden „Le petit piaf d.o.o.“ Beograd, a nosilac izrade urbanističkog projekta je Ag Consult.
Vlasnik ovog objekta i same firme koja će graditi hotel je Milan Vujko, prema navodima KRIK-a brat Stojana Vujka, suvlasnika Milenijum tima.
Pored toga što je Milan Vujko vlasnik Le Petit Piaf, on je direktor i kompanije koja proizvodi metalna vrata i prozore „Euro Bravo d.o.o“, kao i kompanije koja je zadužena za izgradnju stambenih i nestambenih zgrada, ali i indirektni vlasnik još jednog preduzeća koje se bavi izgradnjom „Stellar business & living d.o.o.“.
Pored toga on je i zakonski zastupnik Sportskog udruženja ženskog rukometnog kluba Crvena Zvezda.
Izvor: Nova ekonomija
Studentska lista ne postoji – a već je popularnija od režima. Kako to? Deo odgovora leži u teoriji spirale ćutnje
Od četvrtka srpska roba ima carinu od čak 35 odsto pri izvozu u Ameriku. Iako se ne izvozi bogzna koliko - mahom automobilske gume, nešto oružja - pojedine domaće firme mogle bi da stradaju
Ražalovani predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ne priznaje ni presudu ni odluku izborne komisije i tvrdi da će zakazati referendum pa poslušati volju naroda. Aleksandar Vučić kaže da nije Dodik generator krize
Američki diplomata Kristofer Hil, kojeg je Srbija upamtila iz dve neslavne epizode, sada će navodno pro bono raditi u „Pupin inicijativi“ za dobrobit odnosa Srbije i SAD
Nakon ukidanja moratorijuma na izgradnju nuklearnih elektrana i Studije o primeni nuklearne energije u mirnodopske svrhe Srbija je dobila i Komisiju za nuklearnu energiju. Rusi su u niskom startu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve