img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tragedija u Novom Sadu

Nova ekonomija: Dodavanje stakla i čelika na nadstrešnicu planirano projektom

20. novembar 2024, 11:10 S.Z.
Foto: FoNet/Instagram Miloš Vučević
Urušena nadstrešnica novosadske železničke stanice
Copied

Kako su članice konzorcijuma zaduženog za nadzor radova na Železnilkoj stanici u Novom Sadu podelile novac koji su dobile za taj posao vidljivo je u projektu koji objavljuje Nova ekonomija

Ni posle 19 dana od pada nadstrešnice u železničkoj stanici u Novom Sadu i 15 mrtvih, nema ni rezultata istrage, ali ni odgovornih. Filip Rudić u tekstu za Novu ekonomiju daje prikaz dokumenta u kom se navodi kako su članice konzorcijuma zaduženog za nadzor radova podelile novac koji su dobile za taj posao.

Kako se ispostavlja, Ežis, koji je vršio nadzor na samoj stanici, dobio je skoro 10 miliona evra za svoje učešće na projektuKonzorcijum šest firmi dobio je posao nadzora nad izvođenjem radova na rekonstrukciji i modernizaciji železničke pruge Novi Sad – Subotica – državna granica, u okviru koje je rekonstruisana i novosadska železnička stanica.

Te firme su Utiber Road Investment iz Mađarske sa ćerkom-firmom Project Biro Utiber u Srbiji, potom mađarski Vikoti, Ežis d.o.o, AG Institut i SDC Professional (preduzetnik Slaviša Ilić).

Nosilac posla bio je Project Biro Utiber, ali neposredni nadzor na novosadskoj železničkoj stanici vršio je francuski Ežis, kako je Nova ekonomija ranije pisala.

Ukupna vrednost posla je 3.959.589.300 dinara, ili 33.675.704 evra, prema dostupnoj dokumentaciji o javnoj nabavci. Naručilac posla bilo je Ministarstvo građevinarstva.

Tabela koja nosi pečate i potpise svih članica konzorcijuma, koju je našoj redakciji dostavio izvor, pokazuje način na koji su firme podelile ovaj novac.

Prema ovom dokumentu, Ežis je za svoje učešće na projektu dobio 9.828.358,53 miliona evra.

Ovo je skoro trećina (31,27 odsto) vrednosti posla. Jedino je nosilac posla dobio više – srpskoj podružnici mađarskog Utibera otišlo je 14 miliona evra, ili 44,58 odsto.

Zajedno sa matičnim preduzećem u Mađarskoj, koje je dobilo 2,5 miliona evra, Utiber je dobio više od 50 odsto novca za nadzor celog projekta rekonstrukcije i modernizacije pruge.

Ežis nije odgovorio na pitanja Nove ekonomije poslata još prošle nedelje.

Dokument koji nosi pečat članica konzorcijuma prikazuje prvobitnu ugovorenu vrednost posla, kao i podelu novca. Takođe se vidi da je sklopljen jedan aneks, kojim je ova suma izmenjena.

Jedina izmena koja se vidi je izdvajanje dodatnih 309.657,29 evra za Project Biro Utiber.

Dokument ne nosi datum, i u njemu ne piše da li su ove izmene konačne. Međutim, uvidom u dostupnu dokumentaciju o javnoj nabavci vidi se da je cena posla nastavila da poskupljuje.

Izmenjen ugovor

Ministarstvo građevinarstva donelo je odluku o dodeli ugovora 19. januara 2022. godine, a prvobitna vrednost posla bila je 3.659.000.000 dinara (31.119.238 evra).

Iste godine, ugovor je izmenjen tako da je vrednost posla porasla za 36.409.500 dinara.

Ovo se podudara sa dokumentom do kog je došla Nova ekonomija, u kom se vidi da je Project Biro Utiber dobio dodatnih 309.657,29 evra (odnosno 36.409.500 dinara).

Kao razlog izmena ugovora, u odluci o izmeni navedene su “dodatne usluge i pojačane aktivnosti” u odnosu na ugovorene.

Iz odluke se vidi da je bilo potrebno angažovanje “dodatnih nadzornih inženjera i većeg broja dodatnog osoblja tokom februara i marta i aprila 2022. godine, a što predstavlja 3.325 prekovremenih radnih sati”.

Ovim aneksom Ministarstvo građevinarstva platilo je dodatni nadzor skoro 11.000 dinara po prekovremenom radnom satu.

“Pojačana aktivnost” o kojoj se govori odnosila se na radove na donjem stroju, hidrotehničke radove, radove na konstrukcijama, arhitektonske radove, elektro radove, SS i TT radove kao i radove na pejzažnom uređenju i radove na peronima.

Cene rasle

Međutim, ovo nije bilo poslednje poskupljenje.

Cena posla narasla je još jednom ove godine, i to za 264.179.800 dinara (2,2 miliona evra), vidi se iz obaveštenja o izmenama ugovora objavljenog na portalu javnih nabavki.

Ovo povećanje je bilo srazmerno povećanju vrednosti radova nad kojim se vrši nadzor.

Za sada nije poznato na koji način su kompanije podelile ovaj novac.

U teškoj nesreći 1. novembra, kada se obrušila nadstrešnica Železničke stanice u Novom Sadu, poginulo je 15 ljudi a dvoje su u teškom stanju.

Tri dana nakon incidenta, ministar građevinarstva Goran Vesić podneo je ostavku, ali je naveo i da se ne oseća odgovornim za nesreću.

Građani su u Srbiji organizovali više protesta zahtevajući da se slučaj rasvetli i optužujući vladajuće političare za korupciju u građevinskom sektoru za koju tvrde da je razlog nesreće.

Podsetimo, nakon nesreće je predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao da je pregledao celu dokumentaciju u vezi sa rekonstrukcijom Železničke stanice u Novom Sadu i da to što je „bio neko premazivao, nije nikakav teret“.

Konzorcijum kineskih firmi CRIC-CCCC, koji su glavni izvođači projekta, tvrdio je da nadstrešnica nije ni bila predmet rekonstrukcije.

Međutim, ispostavilo se da su radovi ipak obavljani.

Nova ekonomija objavila je idejni projekat koji je radio Saobraćajni institut CIP, a iz kog se vidi da su radovi na nadstrešnici planirani od početka, nasuprot tvrdnjama zvaničnika.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Novi Sad Nadstrešnica CIP
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure