img
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Evropska unija

Nemački mediji: Odluka o pristupnim pregovorima za BiH geopolitički motivisana

22. mart 2024, 16:10 I.M. (DW)
PFoto: Pexels / Markus Winkler
Odluka EU izazvala brojne reakcije
Copied

Time što je Bosni i Hercegovini odobreno da otvori pristupne pregovore, Evropska unija „prihvata geopolitičko nadmetanje s onima koji žele da oslabe Evropu“, navodi se, između ostalog, u komentarima štampe na nemačkom

Minhenski Zidojče cajtung piše da je Bosna i Hercegovina i danas „obeležena zamrznutim sukobom/ratom“ iz devedesetih godina prošlog veka. „Ali i provizornim Ustavom, dogovorenim u američkoj vojnoj bazi Dejton, koji je od nekih tadašnjih ratnih ciljeva – poput etničke podele – napravio osnove njene državnosti“.

„U jednom od entiteta BiH“, kako piše nemački list, „vlada separatista blizak Kremlju, koji čini sve da sabotira taj privremeni državni konstrukt i dovede ga do raspada.“

Otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom bilo je pre svega geopolitički motivisano, ocenjuje list iz Minhena: „Nakon što je Ukrajini kao zemlji u ratu dodeljen taj status, nije se moglo dozvoliti da ljudi na Zapadnom Balkanu i dalje čekaju i tako postanu još ranjiviji na pokušaje uticaja Moskve i Pekinga. Početak pregovora o pristupanju može i trebalo bi da ima motivišući efekat. A trebalo bi i da ubrza reforme“.

Moguće je, međutim i suprotno, smatra autor članka u listu „Zidojče cajtung“: „Dodeljivanje kandidatskog statusa može da oslabi volju za promenama u pravcu više vladavine prava i manje korupcije“.

A „ako EU nešto duguje ljudima u BiH“, zaključuje nemački list, „onda je to pre svega sledeće: ona mora iskreno da im kaže kakve su stvarne šanse za pristupanje“.

BiH „i dalje podrivaju nacionalisti“

Bečki „Standard“, pozivajući se na rezultate istraživanja javnog mnjenja koji je sproveo „Valicon“, navodi da gotovo niko u BiH ne očekuje da će ta zemlja uskoro moći da pristupi EU. Samo petina ispitanih smatra da bi to moglo da bude moguće u narednih pet godina, dok 18 odsto misli da se to nikada neće dogoditi.

„Skepsa prema EU povezana je i sa iskustvom rata (1992-1995). Bosna i Hercegovina, tada nezavisna i međunarodno priznata država, bila je tri i po godine napuštena od strane Evropljana. Nije bilo nikakve vojne podrške, naprotiv, čak je uveden i embargo na oružje, tako da je država jedva mogla da se brani“, piše austrijski list i zaključuje:

„Bosnu i Hercegovinu i dalje podrivaju nacionalisti koji danas, kao i tada, pokušavaju da unište državu i raskomadaju je prema etnonacionalističkim i stranačkim interesima“.

Najpre reforme, pa onda prva konferencija o pristupanju

Prvi program nemačkog javnog servisa ARD na svom internet-portalu piše da „pre svega sukob sa srpskim entitetom godinama uzrokuje napetosti u toj multietničkoj državnoj zajednici i sprečava reforme“. Podseća se da je EU još 2003. godine obećala Bosni i Hercegovini pristupanje, da je ta zemlja 2016. zvanično podnela zahtev, a da je prijem u krug kandidata za učlanjenje usledio je 2022.

„Prva konferencija o pristupanju biće pripremljena tek kada zemlja ispuni do sada neispunjene reforme, poput onih u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala“, piše ARD.

„Dodik ne sme da sedi za evropskim stolom“

Najtiražniji nemački list „Bild“ navodi da je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit (66) proglasio tu balkansku zemlju zrelom za pregovore o pristupanju EU. Šmit je, kako piše taj nemački tabloid, jasno naveo i ko koči evropski put BiH. „Na čelu zemlje je srpski nacionalista Milorad Dodik, koji održava ’sluganski’ odnos s ruskim despotom Vladimirom Putinom i beloruskim moćnikom Aleksandrom Lukašenkom. Dodik, međutim, ne sme da sedi za evropskim stolom u Briselu i da odlučuje ili blokira“, prenosi „Bild“ izjavu Šmita.

List citira i Jakova Devčića, direktora Fondacije Konrad Adenauer za Srbiju i Crnu Goru, koji ocenjuje da je „započinjanje pregovora o pristupanju EU ispravna geopolitička odluka, koja predstavlja zaokret u Evropi“.

Devčić dodaje i da bi takva odluka pre ruskog napada na Ukrajinu bila nezamisliva. „Današnja odluka ne sme se smatrati akcijom s popustom u pogledu potrebnih reformi. Naprotiv, Evropska unija jasno pokazuje da prihvata geopolitičko nadmetanje s onima koji žele da oslabe Evropu“, zaključuje Jakov Devčić u izjavi za nemački „Bild“.

Tagovi:

Evropska unija BiH Pristupni pregovori
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Skupština Srbije

Vesti

17.novembar 2026. R. V.

BLOG Konstituisanje novog saziva Skupštine Srbije

U utorak počinje konstitutivna sednica novog saziva Skupštine Srbije. Najpre se potvrđuju mandati novoizabranih poslanika, a zatim se bira predsednik parlamenta

Siniša Mali zadužen je za budžet Republike Srbije

Vesti

17.novembar 2026. N.R.

Siniša Mali podneo ostavku… posle dve godine

Siniša Mali kaže da je podneo ostavku na mesto gradskog odbornika čim je primio rešenje Agencije za sprečavanje korupcije... Pre toga se dve godine pravio nevešt

Vesti

17.novembar 2026. N.R.

Slučaj „Belgrade Eye“: Tužilaštvo najavljuje prijave protiv policajaca

Treće osnovno javno tužilaštvo najavilo je prijave protiv policajaca koji nisu izvršili nalog za hapšenje zastupnika „Beograda na vodi“ i odgovornih u „Milenijum timu“ zbog sumnje na gradnju bez dozvole

Glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu

Vesti

16.novembar 2026. I. M.

Sukob u tužilaštvu: Stefanović najavljuje obraćanje međunarodnim institucijama

Glavni javni tužilac u Beogradu tvrdi da je Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva prekoračila ovlašćenja i najavljuje obraćanje evropskim institucijama

Krivična prijava protiv Krička

Hronika

16.novembar 2026. R.V.

Radar: Šta je Veselin Milić ispričao o hapšenju i Marku Kričku

Bivši načelnik beogradske policije u iskazu tužilaštvu tvrdi da je njegovo hapšenje bilo osveta zbog odbijanja da primeni silu na demonstrante

Komentar
Policija

Komentar

Šta je to Vučić planirao, kada je „sam sprečio građanski rat“

Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku

Igor Božić
Narodna skupština

Komentar

Šta znači odgovorna kritika?

Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.

Ivan Milenković
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure