
Sudski procesi
Hapšenja, optužnice, razgovori: Pravosuđe je silovito krenulo na studente
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Gotovo svakodnevno su diskriminisani, a prema podacima čine više od petine stanovništva naše zemlje i brojniji su i od maloletnika
Oko 20 odsto starijih od 65 godina pretpelo je neki vid nasilja u tom dobu. Gotovo svakodnevno su diskriminisani, a prema podacima čine više od petine stanovništva naše zemlje i brojniji su i od maloletnika. Nacija je sve starija, kažu upućeni, i upozoravaju da je neophodno urediti gerontološke službe i domove i raditi na prevenciji nasilja.
U većini slučajeva nasilnici su najbliži – deca, unuci ili ljudi iz okruženja. Međutim, upravo njih stariji ređe prijavljuju nadležnima. Stučnjaci kažu, nasilju se staje na put samo ako ga vidi neko sa strane.
„Da bi došlo do intervencije sa strane mora sama žrtva da se žali, a to je težak momenat. To je karika koja nedostaje. Oni se stide da prijave svoju decu, jer time prijavljuju neuspeh svog celog života. Oni su ulagali u decu, verovali, voleli ih decenijama i sad treba da odu na sud ili u policiju i da kažu da su žrtve nasilja“, kaže prof.dr Zorica Mršević sa Fakulteta za evropske pravno-političke studije.
I to ne samo fizičkog, već i psihološkog pa često i ekonomskog nasilja. Iako je prosečna penzija u Srbiji oko 38.000 dinara, nekada je jedini izvor prihoda u porodici. Nasilje češće trpe starije žene, pogotovo one koje žive na selu.
„Nasilju su izložene one koje nemaju ništa, jer su onda na teretu i članovima svoje porodice živeli, ne živeli sa njima. Izložene su nasilju i one koje imaju kakvu takvu penzijicu, a najčešće primaju poljoprivredne penzije koje iznose 17.000 dinara“, kaže Nadežda Satarić iz Udruženja građana „Amiti – snaga prijateljstva“ .
preporuka je da važne odluke o tome kako će živeti u starosti donesu na vreme, dok su svesni posledica.
„Ono što je karakteristično za zapadne zemlje, tamo ljudi kad odlaze u penziju donose odluku i regulišu svoje odnose u porodici. Da li će to uraditi testamentom, ugovorima o poklonu i doživotnom izdržavanju, da li će se opredeliti da odu u dom, to je njihova odluka. Mi ne smemo vršiti pritisak na njih“, kaže Ivana Stevanović, direktorka Instituta za kriminološka i sociološka istraživanja.
Mnogi starost provode u 40 državnih ustanova za smeštaj starijih i odraslih i 257 privatnih licenciranih domova. Ipak, nasilja ima i tamo. Prošle godine prijavljena su 52 slučaja nasilja i to najviše između samih korisnika.
B.G./RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Združeno i zaverenički upregli su sve moguće snage bezbednosne i pravne karike režima da što više studenata zadrže iza rešetaka
Sve u duhu „snage jedinstva“ Policijska brigada i Žandarmerija preprečile su put studentima koji su pošli na vojnu paradu i građanima koji su im se priključili. Došlo je do jurnjave po blokovima
Novinaru “Vremena” koji trideset godina prati vojsku nije odobrena akreditacija za vojnu paradu “Snaga jedinstva”. Ali su svečane pozivnice zato dobili višestruko osuđivani kriminalci, ratni profiteri i dezerteri, ubice, penzionisani oficiri koji ratišta nisu videli, samozvani vojni analitičari i slične pojave
Studenti u blokadi saopštili da će se danas, 20. septembra, u 10 sati okupiti na kružnom toku kod opštine Novi Beograd, pod parolom „Sloboda je najskuplja srpska reč“
Akreditovani novinari, koji će pratiti Vojnu paradu, ne mogu „tek tako“ da se pojave u masi kod Palate Srbija
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve