img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Analiza

Nagli skok cene zaduživanja: Šok za budžet i novčanik

15. септембар 2022, 09:46 Bogdan Petrović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Šta se sme, a šta se ne sme: Siniša Mali, Aleksandar Vučić i Jorgovanka Tabaković sa delegacijom MMF-a
Copied

Najgore će proći pojedinci koji su u proteklih nekoliko godina uzeli stambene kredite na dug rok, pošto će im uz euribor od 4 odsto rate skočiti za 50 do 70 odsto u odnosu na proleće ove godine

Na međunarodnim finansijskim tržištima od proleća je počeo nagli rast kamatnih stopa, pri čemu su posebno pogođene države koje nemaju investicioni rejting kao što je Srbija.

Pre samo godinu dana Srbija je izdala sedmogodišnju obveznicu uz kamatu od 1,26 odsto,  dvanaestogodišnju obveznicu uz kamatu od 1,92 odsto, dok je petnaestogodišnja obveznica izdata uz kamatu od 2,35 odsto.

Ta vremena su, kako stvari stoje, nepovratno prošla. U nemogućnosti da javnim aukcijama dužničkih hartija dođe do iole povoljnih sredstava, vlada je u junu uredbom omogućila da se država zadužuje direktnom pogodbom. Na stranu što je takav postupak netransparentan i podložan korupciji: on je, uz to, do kraja ogolio teškoće koje država ima sa zaduživanjem u inostranstvu.

U avgustu je, neposrednom pogodbom posredstvom Dojče banke, prodata trogodišnja obveznica od 90 miliona evra uz kamatu od 3,9 odsto plus šestomesečni euribor. U ovom trenutku kamata na taj dug iznosi 5,44 odsto.

Zbog zatezanja monetarne politike Evropske centralne banke, euribor raste doslovno svakog dana; u prethodnih 10 dana skočio je sa 1,077 odsto na 1,54 odsto (u martu je euribor bio -0,54 odsto). Do kraja godine očekuje se da će euribor biti između 3 i 4 odsto, u kom slučaju će Srbija morati da plaća kamatu od čak 7 do 8 odsto na trogodišnju obveznicu.

Da podsetimo, vlast je godinama teško napadala „žute“ što su se 2011. godine zadužili uz kamatu od 7,5 odsto na deset godina. Ako znamo da je kamata na trogodišnje obveznice po pravilu uvek niža od kamate na desetogodišnje hartije, očigledno je da se sada Vučićeva vlast zadužuje pod gorim uslovima nego njeni prethodnici.

Posledice rasta euribora

Rast euribora višestruko je nepovoljan po javne finansije. Određen broj kredita koji je država uzela vezan je za euribor, a isto važi i za kredite  javnih preduzeća. Naglo povećanje euribora znatno će opteretiti bilanse svih zaduženih preduzeća.

Na primer, uz stopu euribora od 4 odsto Telekom Srbije će, u odnosu na prethodnu godinu,  imati preko 90 miliona evra dodatnih rashoda za kamate. To lako može dovesti takvo preduzeće na ivicu gubitka (ako ne možda i u gubitak). Rizik naglog povećanja kamatnih stopa je istaknut i u napomenama uz finansijske izveštaje Telekoma.

Zbog naglog rasta euribora velike poteškoće imaće kako privatna preduzeća, tako i građani koji imaju kredite sa promenljivom kamatom. Najgore će proći pojedinci koji su u proteklih nekoliko godina uzeli stambene kredite na dug rok, pošto će im uz euribor od 4 odsto rate skočiti 50 do 70 odsto u odnosu na proleće ove godine.

Skup novac

Novac će u narednom periodu biti skup. Državi je potrebno nekoliko milijardi evra do kraja godine za vraćanje dospelih obaveza i pokriće budžetskog deficita, ali i za pomoć EPS-u i Srbijagasu. Ni sledeće godine neće biti nimalo bolja situacija, jer Srbiju očekuje servisiranje bar 4 milijarde starih dugova, a istovremeno treba platiti uvoz struje i gasa za vreme grejne sezone.

Zato je vlast, da bi došla do svežeg novca, bila prinuđena da zatraži sklapanje obavezujućeg stend-baj aranžmana sa MMF-om. U našem slučaju taj aranžman može biti dobar: obuzdaće se besmislena javna potrošnja tipa „helikopterski novac“, sigurno će se odustati od mnogih megalomanskih investicionih planova kao što je beogradski metro ili „Nacionalni stadion”.

Na kraju, a to nije ništa manje važno, MMF će verovatno insistirati na ozbiljnim promenama u poslovanju javnih preduzeća, posebno EPS-a, Srbijagasa i Telekoma.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

aranžman MMF cena kredita državne obveznice euribor Evropska centralna banka finansijsko tržište Inflacija javne finansije srbije kamata državne obveznice srbije koliko će poratsi kamate kredit vezan za euribor međunarodno finansijsko tržište MMF monetarna politika porast euribor porast kamata srbija zaduživanje srpske državne obveznice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. juna održavaju se izbori za savete mesnih zajednica na jugu Srbije

Saveti mesnih zajednica

31.мај 2025. K. S.

Izbori za mesne zajednice na jugu Srbije: Deo opozicije za bojkot

Deo vranjske opozicije poziva na bojktot izbora za mesne zajednice u Vranju, Vranjskoj Banji i Dimitrovgradu jer su prekršeni brojni propisi. To u praksi znači da bi bez borbe bile prepuštene SNS-u u čije su mesne odbore pretvorene

Protest Hoćemo izbore

Protest u Beogradu

30.мај 2025. K. S.

„Vidimo se 1. juna”: Studenti na protestu u Beogradu ponovili da traže izbore

Pod sloganom „Hoćemo izbore”, u Beogradu je održan protest studenata u blokadi i građana, dok je predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Zaječara poručio da vanrednih parlamentarnih izbora neće biti dok se ne završe pripreme za Ekspo

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije

30.мај 2025. K. S.

Vučić iz Zaječara poručuje studentima: Ništa od izbora do Ekspa

U sklopu kampanje pred lokalne izbore, predsednik Srbije Aleksandar Vučić posetio je Zaječar i naveo da su građani „siti zaustavljanja Srbije“ i da će raspisati izbore kada se završe pripreme za Ekspo

Odbor za kulturu i informisanje

REM

30.мај 2025. K. S.

Usvojen izveštaj o listi kandidata i predlagača za Savet REM-a, opozicija bojkotovala glasanje

Odbor Skupštine Srbije za kulturu i informisanje usvojio je u petak (30. maj), bez poslanika opozicije, izveštaj o listi kandidata i predlagača za članove Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM)

Napadnuti aktivista Aleksa Pavlović

Izbori u Kosjeriću

30.мај 2025. T. S.

Kosjerić: Bivši policajac i član SNS-a udario i snimatelja i opozicionara

Kosjerić se nalazi pod opsadom vlasti. Tenzije rastu iz dana u dan. Nakon napada na novinara, usledio je i napad na opozicionog aktivistu. Obe žrtve tvrde da je napadač bivši policajac koji je član SNS-a

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Krah evropskog tržišta električne energije

15.септембар Bogdan Petrović

Strujni udar

Troškovi energije (gasa i struje) u proseku su poskupeli 6,5 puta za samo godinu dana. Nema države u Evropi koja ne oseća katastrofalne posledice takvog energetskog šoka. Uz ovako visoke cene struje i gasa, Evropi preti deindustrijalizacija, jer će se fabrike jednostavno preseliti u one krajeve sveta gde je cena energije pristupačna. U SAD cena gasa je trenutno šest puta niža nego u Evropi, a slična je situacija i sa cenom struje

Komentar

15.јун Bogdan Petrović

Iluzija povećanih penzija: Inflacija je čudo

Inflacija debelo preko 10 odsto, poskupljenja bar za 20 odsto, skupa struja koje nemamo i nećemo imati dovoljno, dugovanja koja dolaze na naplatu… – da bi sačuvala socijalni mir država će morati da se zadužuje, a jeftinog novca više nema. Može, naravno, da se prikaže i svetla strana mračne slike: budžet se puni više nego što je bilo pedviđeno, jer sa poratsom cena rastu i prihodi od PDV-a. Inflacija je čudo jedno

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure