img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Moskva: Likvidacija Centra Saharov

19. август 2023, 09:07 J.H.
Foto: AP Photo/APTN
Pod policijskim nadzorom: Centar Saharov u Moskvi
Copied

U Rusiji se nastavlja eliminacija medija i organzacija koje nisu na liniji Kremlja. Na red je došao Centar Saharov osnovan 1996. godine

Ruski sud je u petak zatvorio Centar Saharov, poznatu nevladinu organizaciju posvećenu očuvanju zaostavštine fizičara i dobitnika Nobelove nagrade, aktiviste za ljudska prava Andreja Saharova, javlja Dojče vele (DW).

Zatvaranje grupe za ljudska prava smatra se delom kampanje Kremlja da se obračuna sa liberalno orijentisanim organizacijama koje osporavaju zvanične narative Kremlja, uključujući i one o vojnoj kampanji Moskve u Ukrajini.

Moskovski gradski sud je u saopštenju naveo da je odlučio da zatvori Centar Saharov na zahtev Ministarstva pravde zbog „nezakonitog održavanja konferencija i izložbi.“

Od svog osnivanja 1996. godine Centar Saharov je bio domaćin stotinama debata, izložbi i drugih događaja, a 2015. hiljade ljudi okupilo se tamo da oda poslednju poštu opozicionom političaru Borisu Njemcovu koji je ubijen u blizini zidina Kremlja. Vlasti su Centar 2014. proglasile „stranim agentom“ i ove godine naredile iseljenje iz prostorija.

Andrej Saharov, koji je umro 1989. godine, bio je ključna figura u razvoju sovjetskog programa hidrogenske bombe, ali je kasnije postao poznat po aktivizmu u promovisanju ljudskih prava i sloboda. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1975. godine, ali mu nije bilo dozvoljeno da otputuje u Norvešku da bi je primio. Saharov je 1980. godine poslat u interno izgnanstvo koje je trajalo šest godina.

Likvidacija Memorijala

Krajem 2021. godine Vrhovni sud  Rusije bio je usvojio tužbu Generalnog tužilaštva i 28. decembra odlučio da likvidira međunarodnu organizaciju Memorijal zvanično osnovanu 1992. godine u Moskvi, a koja je počela sa radom 1987.  Jedan od organizatora i prvi počasni predsednik Memorijala bio je akademik Аndrej Saharov. Prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin je bio u savetu Memorijala.

Glavni zadatak Međunarodnog istorijskog, obrazovnog, dobrotvornog i humanitarnog društva Memorijal bio je proučavanje političke represije u SSSR. Оd 1989. godine u Rusiji je podignuto preko 1.500 spomenika žrtvama političke represije, od čega 210 u Moskvi.

Pročitajte još Zakon o stranim agentima u Rusiji: Likvidiran Saharovljev Memorijal

U Rusiji se gašenju ove organizacije bilo usprotivilo oko 300 javnih ličnosti, među kojima 62 akademika i dopisnih članova Ruske akademije nauka. Оni su u otvorenom pismu likvidaciju Memorijala opisali kao „pokušaj da se naciji oduzme pamćenje“.

U odbranu Memorijala bio se oglasio se i Jeljcin centar, baš kao i dobitnici Nobelove nagrade za mir Mihail Gorbačov i Dmitrij Muratov koji su pozvali tužilaštvo da slučaj reši vansudski i odustane od tužbe. Ništa nije pomoglo.

Memorijal je sudskom odlukom likvidiran zbog „sistematskog kršenja zakona o stranim agentima“, koji je, kako ruski zvaničnici vole da nagase, donet po ugledu na istoimeni zakon koji je u SAD na snazi od 1930-ih. Po tom zakonu NGO koje se finansiraju iz inostranstva u svakom objavljenom materijalu moraju da navedu da ga je sačinila „organizacija koja je proglašena za stranog agenta“.

J.H./FoNet/DW

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Rusija Moskva cenzura Zakon o stranim agentima centar saharov gušenje kritike
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

09.фебруар 2026. I.M.

Inspektorima Milenkoviću i Mitiću smanjeno policijsko obezbeđenje uprkos pretnjama

Vrh policije doneo je odluku da smanji fizičko obezbeđenje inspektorima Slobodanu Milenkoviću i Dušanu Mitiću, koji su godinama unazad izloženi pretnjama nakon otkrivanja plantaže marihuane „Jovanjica“

Aleksandar Vučić, Miloš Vučević, Ana Brnabić i Bratislav Gašić

Predsednik Srbije

09.фебруар 2026. K. S.

Vučić: Molim vas, ne govorite da sam budući premijer

„Možete svašta da mi zamerite, milion grešaka, možete da me mrzite ili volite, ali ne možete da lažete da nisam bio vredan, marljiv i da nisam radio”, kaže Vučić za sebe

Vučić i Vučević ispred kioska brze hrane u Novom Sadu

Vučić u Novom Sadu

09.фебруар 2026. K. S.

Sendvič umesto stanice: Vučićev dolazak u Novi Sad

Posle višemesečnih protesta i političke krize, Aleksandar Vučić se prvi put vratio u Novi Sad. Bez najave i bez javnog programa, pojeo je sendvič, popio vino i otvorio sajam

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Republika Srpska

09.фебруар 2026. M. L. J.

Ko je Siniša Karan, novi predsednik Republike Srpske

Kandidat Milorada Dodika, Siniša Karan, novi je predsednik Republike Srpske, nakon što je pobedio na ponovljenim prevremenim izborima

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure