img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Moskva: Likvidacija Centra Saharov

19. avgust 2023, 09:07 J.H.
Foto: AP Photo/APTN
Pod policijskim nadzorom: Centar Saharov u Moskvi
Copied

U Rusiji se nastavlja eliminacija medija i organzacija koje nisu na liniji Kremlja. Na red je došao Centar Saharov osnovan 1996. godine

Ruski sud je u petak zatvorio Centar Saharov, poznatu nevladinu organizaciju posvećenu očuvanju zaostavštine fizičara i dobitnika Nobelove nagrade, aktiviste za ljudska prava Andreja Saharova, javlja Dojče vele (DW).

Zatvaranje grupe za ljudska prava smatra se delom kampanje Kremlja da se obračuna sa liberalno orijentisanim organizacijama koje osporavaju zvanične narative Kremlja, uključujući i one o vojnoj kampanji Moskve u Ukrajini.

Moskovski gradski sud je u saopštenju naveo da je odlučio da zatvori Centar Saharov na zahtev Ministarstva pravde zbog „nezakonitog održavanja konferencija i izložbi.“

Od svog osnivanja 1996. godine Centar Saharov je bio domaćin stotinama debata, izložbi i drugih događaja, a 2015. hiljade ljudi okupilo se tamo da oda poslednju poštu opozicionom političaru Borisu Njemcovu koji je ubijen u blizini zidina Kremlja. Vlasti su Centar 2014. proglasile „stranim agentom“ i ove godine naredile iseljenje iz prostorija.

Andrej Saharov, koji je umro 1989. godine, bio je ključna figura u razvoju sovjetskog programa hidrogenske bombe, ali je kasnije postao poznat po aktivizmu u promovisanju ljudskih prava i sloboda. Dobio je Nobelovu nagradu za mir 1975. godine, ali mu nije bilo dozvoljeno da otputuje u Norvešku da bi je primio. Saharov je 1980. godine poslat u interno izgnanstvo koje je trajalo šest godina.

Likvidacija Memorijala

Krajem 2021. godine Vrhovni sud  Rusije bio je usvojio tužbu Generalnog tužilaštva i 28. decembra odlučio da likvidira međunarodnu organizaciju Memorijal zvanično osnovanu 1992. godine u Moskvi, a koja je počela sa radom 1987.  Jedan od organizatora i prvi počasni predsednik Memorijala bio je akademik Аndrej Saharov. Prvi predsednik Rusije Boris Jeljcin je bio u savetu Memorijala.

Glavni zadatak Međunarodnog istorijskog, obrazovnog, dobrotvornog i humanitarnog društva Memorijal bio je proučavanje političke represije u SSSR. Оd 1989. godine u Rusiji je podignuto preko 1.500 spomenika žrtvama političke represije, od čega 210 u Moskvi.

Pročitajte još Zakon o stranim agentima u Rusiji: Likvidiran Saharovljev Memorijal

U Rusiji se gašenju ove organizacije bilo usprotivilo oko 300 javnih ličnosti, među kojima 62 akademika i dopisnih članova Ruske akademije nauka. Оni su u otvorenom pismu likvidaciju Memorijala opisali kao „pokušaj da se naciji oduzme pamćenje“.

U odbranu Memorijala bio se oglasio se i Jeljcin centar, baš kao i dobitnici Nobelove nagrade za mir Mihail Gorbačov i Dmitrij Muratov koji su pozvali tužilaštvo da slučaj reši vansudski i odustane od tužbe. Ništa nije pomoglo.

Memorijal je sudskom odlukom likvidiran zbog „sistematskog kršenja zakona o stranim agentima“, koji je, kako ruski zvaničnici vole da nagase, donet po ugledu na istoimeni zakon koji je u SAD na snazi od 1930-ih. Po tom zakonu NGO koje se finansiraju iz inostranstva u svakom objavljenom materijalu moraju da navedu da ga je sačinila „organizacija koja je proglašena za stranog agenta“.

J.H./FoNet/DW

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

centar saharov cenzura gušenje kritike Moskva Rusija Zakon o stranim agentima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Diplomatija

10.maj 2025. T. S.

Đurić: Neće biti sankcija EU zbog Vučićeve posete Moskvi

Iako su evropski zvaničnici danima upozoravali da bi Srbija mogla da oseti posledice Vučićevog odlaska u Moskvu 9. maja, ministar spoljnh poslova Marko Đurić kaže da „neće biti prekida EU integracija niti sankcija“

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić

Komentar

Izbora biti neće

Klecavo vrhovno biće uzda se u lokalne izbore u Kosjeriću i Zaječaru. Ne sme se zaboraviti da on 13 godina teškim otrovima zasipa naročito u provinciji, te da je detoksikacija dug i mučan proces

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure