img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milovan Pisarri: Kontrola nabildovane desnice

11. septembar 2022, 18:03 M.N.
Foto: Milica Vučković/Fonet
Postoji desničarska infrastruktura u Evropi: Milovan Pissari
Copied

Desničarske grupe u Srbiji nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava i kontroliše. Zbog toga apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji što se tiče Europrajda, to je propaganda zarad skretanja pažnje javnosti sa drugih bolnih tema

U Srbiji postoje desnica na vlasti i u nekim parlamentarnim strankama, ali i desnica u vanparlamentarnim grupama, poput Levijatana ili Narodne patrole koja je mnogo opasnija jer može da bude oružje u nečijim rukama, izjavio je u intervjuu FoNetu istoričar Milovan Pisarri. On smatra da su te dve desnice povezane.

„Kod desnice na vlasti postoji apsolutna identifikacija partije i države koja sve drži pod kontrolom“, ukazao je Pisarri u serijalu Kvaka 23 u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, a to znači „da vaninstitucionalna desnica ne može da bude izvan nadzora vlasti“.

Vlast kontroliše vođe desničarskih grupa

Objašnjava da desničarske grupe nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali da su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava ikontroliše.

U tom kontekstu pidseća da su u vreme vlasti demokrata, prilikom organizovanja Prajda, huligani potpuno porušili Beograd, a kada su naprednjaci došli na vlast „odjedanput nije bilo apsolutno nikakvih problema“.

Prema viđenju Pisarrija to je „jasan dokaz“ da vlast ima kontrolu nad ekstremno desničarskim i nacionalističkim pokretima, da radi sa njima šta hoće i diriguje onim što ti pokreti rade.

Na opasku da sada ta ista vlast najavljuje otkazivanje Prajda upravo zbog mogućih bezbednosnih problema, on je uzvratio da apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji i da „oni dobro znaju“ da nikakvih nemira neće biti. To je propaganda zbog drugih razloga, ali „oni znaju“ da ne mogu da otkažu Prajd, tvrdi Pisarri, koji celu priču vidi kao paravan za skretanje pažnje sa nekih drugih tema ili bolnih odluka u dijalogu Beograda i Prištine.

Desničarska infrastruktura

Upitan o opasnosti da u nekom trenutku vlast više neće moći da kontroliše desničarske grupe i pokrete koje je bildovala, on je odgovorio da je to moguće, jer su te grupe i pokreti snažno povezani sa ekstremnim nacionalističkim grupama iz inostranstva, pogotovo iz Rusije. Gradi se desničarska infrastruktura, ne samo u Srbiji, nego i Evropi i šire.

Oni mogu da destabilizuju region, a u Srbiji je desnica postala glasnija i vidljivija nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pisarri to vidi kao rezultat uticaja Rusije i podseća da su i pre početka rata postojali razni kontakti srpskih nacionalista i pripadnika desničarski grupa sa srodnim ruskim organizacijama, među kojima je i Imperijalni legion, koji je na međunarodnom planu označen kao teroristička organizacija.

Sankcije Rusiji i eventualni neredi

Upitan da li vlast rizikuje nerede u slučaju uvođenja sankcija Rusiji, Pisarri je odgovorio potvrdno i napomenuo da vidi kao realnu opasnost da se ekstremna desnica otrgne kontroli i javno reaguje protiv takve politike.

S druge strane, Zapad se plaši da će Srbija postati teren za rusku ekspanziju i predstavljati pretnju interesima Evrope i Amerike, ukoliko ne uvede sankcije i ne zauzme jasan stav prema Rusiji. Pritom Balkan za Zapad apsolutno nije prioritet. Jedini prioritet im je da naprave branu širenju ruskog uticaja.

Na pitanje da li je i Zapad odgovoran za jačanje desnice i antizapadnog raspoloženja u Srbiji, podržavanjem stabilokratije, umesto demokratije, i zanemarivanjem problema u regionu, on je potvrdio da je to, nažalost, imalo ogroman uticaj na sadašnju situaciju.

Uloga Crkve u jačanju desnice

Pisarri je i ulogu Crkve nazvao problematičnom, jer Crkva jeste na neki način kolevka ekstremnog nacionalizma, što smo videli devedesetih godina, ali i posle toga.

Dovoljno je da slušamo izjave povodom Prajda ili drugih sličnih manifestacija, obrazložio je Pisarri i konstatovao da desničari u Srbiji imaju utočište u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao što ga desničari u Rusiji imaju u Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Uloga medija u jačanju desnice

Upitan o ulozi medija u promociji i jačanju desnice, on je naglasio da su mediji deo propagande uvek kada postoji identifikacija partije i države i ocenio da u totalitarnim državama sve funkcioniše na isti način.

„Ne kažem da smo sada u totalitarnoj državi, ali se bojim da idemo ka tome“, rekao je Pisarri i objasnio da mediji, pogotovo tabloidi kao instrument propagande, samo ponavljaju ono što govori partija koja je identifikovana sa državom i nadzire i kontroliše sve segmente države i društva.

Upitan gde vidi Srbiju za pet godina, Pisarri je predvideo da u tom periodu neće biti nekih velikih razlika u odnosu na sadašnju situaciju, ali je pitanje šta će tada biti sa Evropom i da li će se Srbija u međuvremenu prikloniti EU ili Ruskoj Federaciji. Na pitanje na koju bi od te dve opcije uložio novac na nekoj političkoj kladionici, on je odgovorio: „Uložio bih novac na Rusku Federaciju, ali bih želeo da izgubim“.

FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

desnica evroprajd desničarska internacionala rusija i desničari u evropi spc desnica crkva i desnica vlast kontroliše desnicu kontrola desnice desnica u Srbiji neonacisti jačanje desnice neofašisti ko kontroliše desnicu u srbiji desnic europrjd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure