img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milovan Pisarri: Kontrola nabildovane desnice

11. septembar 2022, 18:03 M.N.
Foto: Milica Vučković/Fonet
Postoji desničarska infrastruktura u Evropi: Milovan Pissari
Copied

Desničarske grupe u Srbiji nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava i kontroliše. Zbog toga apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji što se tiče Europrajda, to je propaganda zarad skretanja pažnje javnosti sa drugih bolnih tema

U Srbiji postoje desnica na vlasti i u nekim parlamentarnim strankama, ali i desnica u vanparlamentarnim grupama, poput Levijatana ili Narodne patrole koja je mnogo opasnija jer može da bude oružje u nečijim rukama, izjavio je u intervjuu FoNetu istoričar Milovan Pisarri. On smatra da su te dve desnice povezane.

„Kod desnice na vlasti postoji apsolutna identifikacija partije i države koja sve drži pod kontrolom“, ukazao je Pisarri u serijalu Kvaka 23 u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, a to znači „da vaninstitucionalna desnica ne može da bude izvan nadzora vlasti“.

Vlast kontroliše vođe desničarskih grupa

Objašnjava da desničarske grupe nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali da su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava ikontroliše.

U tom kontekstu pidseća da su u vreme vlasti demokrata, prilikom organizovanja Prajda, huligani potpuno porušili Beograd, a kada su naprednjaci došli na vlast „odjedanput nije bilo apsolutno nikakvih problema“.

Prema viđenju Pisarrija to je „jasan dokaz“ da vlast ima kontrolu nad ekstremno desničarskim i nacionalističkim pokretima, da radi sa njima šta hoće i diriguje onim što ti pokreti rade.

Na opasku da sada ta ista vlast najavljuje otkazivanje Prajda upravo zbog mogućih bezbednosnih problema, on je uzvratio da apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji i da „oni dobro znaju“ da nikakvih nemira neće biti. To je propaganda zbog drugih razloga, ali „oni znaju“ da ne mogu da otkažu Prajd, tvrdi Pisarri, koji celu priču vidi kao paravan za skretanje pažnje sa nekih drugih tema ili bolnih odluka u dijalogu Beograda i Prištine.

Desničarska infrastruktura

Upitan o opasnosti da u nekom trenutku vlast više neće moći da kontroliše desničarske grupe i pokrete koje je bildovala, on je odgovorio da je to moguće, jer su te grupe i pokreti snažno povezani sa ekstremnim nacionalističkim grupama iz inostranstva, pogotovo iz Rusije. Gradi se desničarska infrastruktura, ne samo u Srbiji, nego i Evropi i šire.

Oni mogu da destabilizuju region, a u Srbiji je desnica postala glasnija i vidljivija nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pisarri to vidi kao rezultat uticaja Rusije i podseća da su i pre početka rata postojali razni kontakti srpskih nacionalista i pripadnika desničarski grupa sa srodnim ruskim organizacijama, među kojima je i Imperijalni legion, koji je na međunarodnom planu označen kao teroristička organizacija.

Sankcije Rusiji i eventualni neredi

Upitan da li vlast rizikuje nerede u slučaju uvođenja sankcija Rusiji, Pisarri je odgovorio potvrdno i napomenuo da vidi kao realnu opasnost da se ekstremna desnica otrgne kontroli i javno reaguje protiv takve politike.

S druge strane, Zapad se plaši da će Srbija postati teren za rusku ekspanziju i predstavljati pretnju interesima Evrope i Amerike, ukoliko ne uvede sankcije i ne zauzme jasan stav prema Rusiji. Pritom Balkan za Zapad apsolutno nije prioritet. Jedini prioritet im je da naprave branu širenju ruskog uticaja.

Na pitanje da li je i Zapad odgovoran za jačanje desnice i antizapadnog raspoloženja u Srbiji, podržavanjem stabilokratije, umesto demokratije, i zanemarivanjem problema u regionu, on je potvrdio da je to, nažalost, imalo ogroman uticaj na sadašnju situaciju.

Uloga Crkve u jačanju desnice

Pisarri je i ulogu Crkve nazvao problematičnom, jer Crkva jeste na neki način kolevka ekstremnog nacionalizma, što smo videli devedesetih godina, ali i posle toga.

Dovoljno je da slušamo izjave povodom Prajda ili drugih sličnih manifestacija, obrazložio je Pisarri i konstatovao da desničari u Srbiji imaju utočište u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao što ga desničari u Rusiji imaju u Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Uloga medija u jačanju desnice

Upitan o ulozi medija u promociji i jačanju desnice, on je naglasio da su mediji deo propagande uvek kada postoji identifikacija partije i države i ocenio da u totalitarnim državama sve funkcioniše na isti način.

„Ne kažem da smo sada u totalitarnoj državi, ali se bojim da idemo ka tome“, rekao je Pisarri i objasnio da mediji, pogotovo tabloidi kao instrument propagande, samo ponavljaju ono što govori partija koja je identifikovana sa državom i nadzire i kontroliše sve segmente države i društva.

Upitan gde vidi Srbiju za pet godina, Pisarri je predvideo da u tom periodu neće biti nekih velikih razlika u odnosu na sadašnju situaciju, ali je pitanje šta će tada biti sa Evropom i da li će se Srbija u međuvremenu prikloniti EU ili Ruskoj Federaciji. Na pitanje na koju bi od te dve opcije uložio novac na nekoj političkoj kladionici, on je odgovorio: „Uložio bih novac na Rusku Federaciju, ali bih želeo da izgubim“.

FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

crkva i desnica vlast kontroliše desnicu kontrola desnice desnica u Srbiji neonacisti jačanje desnice neofašisti ko kontroliše desnicu u srbiji desnic europrjd desnica evroprajd desničarska internacionala rusija i desničari u evropi spc desnica
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Aleksandar Vučić u teget odelu bez kravata, iza njega grb Srbije

Predsedničke izjave

03.april 2026. A.I.

Vučić: „Čovečanstvo na ivici ambisa“, a srpski vanredni izbori – pa biće ih

Nakon konsultacija sa Vulinom, Pastorom i Zukorlićem predsednik Srbije Aleksandar Vučiće je rekao da će u svetu biti „veoma loše“, a da će vanredne parlamentarne izbore da raspiše negde do marta 2027. Ćacilend tim povodom nije bio svečano ukrašen

Predsedničke aktivnosti

03.april 2026. A.I.

Poziv Aleksandra Vučića na dijalog: Sve već (ne)viđeno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je lidere političkih stranaka na „dijalog“. O čemu hoće da priča u neposrednom komšiluku Ćacilenda i ko i zašto odbija da svrati do Andrićevog venca

Studenti

02.april 2026. K. S.

Studenti u blokadi: U toku hapšenja studenata po kućama

Studenti u blokadi saopštili su da je nekoliko njihovih kolega privedeno, a da su hapšenja i dalje u toku

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure