img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Milovan Pisarri: Kontrola nabildovane desnice

11. septembar 2022, 18:03 M.N.
Foto: Milica Vučković/Fonet
Postoji desničarska infrastruktura u Evropi: Milovan Pissari
Copied

Desničarske grupe u Srbiji nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava i kontroliše. Zbog toga apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji što se tiče Europrajda, to je propaganda zarad skretanja pažnje javnosti sa drugih bolnih tema

U Srbiji postoje desnica na vlasti i u nekim parlamentarnim strankama, ali i desnica u vanparlamentarnim grupama, poput Levijatana ili Narodne patrole koja je mnogo opasnija jer može da bude oružje u nečijim rukama, izjavio je u intervjuu FoNetu istoričar Milovan Pisarri. On smatra da su te dve desnice povezane.

„Kod desnice na vlasti postoji apsolutna identifikacija partije i države koja sve drži pod kontrolom“, ukazao je Pisarri u serijalu Kvaka 23 u razgovoru sa Zoranom Sekulićem, a to znači „da vaninstitucionalna desnica ne može da bude izvan nadzora vlasti“.

Vlast kontroliše vođe desničarskih grupa

Objašnjava da desničarske grupe nisu samo „proizvedene“, jer ima mladih koji veruju u te ideologije, ali da su „njihove vođe sigurno u kontaktu sa vlašću“, ili ih vlast podržava ikontroliše.

U tom kontekstu pidseća da su u vreme vlasti demokrata, prilikom organizovanja Prajda, huligani potpuno porušili Beograd, a kada su naprednjaci došli na vlast „odjedanput nije bilo apsolutno nikakvih problema“.

Prema viđenju Pisarrija to je „jasan dokaz“ da vlast ima kontrolu nad ekstremno desničarskim i nacionalističkim pokretima, da radi sa njima šta hoće i diriguje onim što ti pokreti rade.

Na opasku da sada ta ista vlast najavljuje otkazivanje Prajda upravo zbog mogućih bezbednosnih problema, on je uzvratio da apsolutno nikakav bezbednosni problem ne postoji i da „oni dobro znaju“ da nikakvih nemira neće biti. To je propaganda zbog drugih razloga, ali „oni znaju“ da ne mogu da otkažu Prajd, tvrdi Pisarri, koji celu priču vidi kao paravan za skretanje pažnje sa nekih drugih tema ili bolnih odluka u dijalogu Beograda i Prištine.

Desničarska infrastruktura

Upitan o opasnosti da u nekom trenutku vlast više neće moći da kontroliše desničarske grupe i pokrete koje je bildovala, on je odgovorio da je to moguće, jer su te grupe i pokreti snažno povezani sa ekstremnim nacionalističkim grupama iz inostranstva, pogotovo iz Rusije. Gradi se desničarska infrastruktura, ne samo u Srbiji, nego i Evropi i šire.

Oni mogu da destabilizuju region, a u Srbiji je desnica postala glasnija i vidljivija nakon ruske invazije na Ukrajinu. Pisarri to vidi kao rezultat uticaja Rusije i podseća da su i pre početka rata postojali razni kontakti srpskih nacionalista i pripadnika desničarski grupa sa srodnim ruskim organizacijama, među kojima je i Imperijalni legion, koji je na međunarodnom planu označen kao teroristička organizacija.

Sankcije Rusiji i eventualni neredi

Upitan da li vlast rizikuje nerede u slučaju uvođenja sankcija Rusiji, Pisarri je odgovorio potvrdno i napomenuo da vidi kao realnu opasnost da se ekstremna desnica otrgne kontroli i javno reaguje protiv takve politike.

S druge strane, Zapad se plaši da će Srbija postati teren za rusku ekspanziju i predstavljati pretnju interesima Evrope i Amerike, ukoliko ne uvede sankcije i ne zauzme jasan stav prema Rusiji. Pritom Balkan za Zapad apsolutno nije prioritet. Jedini prioritet im je da naprave branu širenju ruskog uticaja.

Na pitanje da li je i Zapad odgovoran za jačanje desnice i antizapadnog raspoloženja u Srbiji, podržavanjem stabilokratije, umesto demokratije, i zanemarivanjem problema u regionu, on je potvrdio da je to, nažalost, imalo ogroman uticaj na sadašnju situaciju.

Uloga Crkve u jačanju desnice

Pisarri je i ulogu Crkve nazvao problematičnom, jer Crkva jeste na neki način kolevka ekstremnog nacionalizma, što smo videli devedesetih godina, ali i posle toga.

Dovoljno je da slušamo izjave povodom Prajda ili drugih sličnih manifestacija, obrazložio je Pisarri i konstatovao da desničari u Srbiji imaju utočište u Srpskoj pravoslavnoj crkvi, kao što ga desničari u Rusiji imaju u Ruskoj pravoslavnoj crkvi.

Uloga medija u jačanju desnice

Upitan o ulozi medija u promociji i jačanju desnice, on je naglasio da su mediji deo propagande uvek kada postoji identifikacija partije i države i ocenio da u totalitarnim državama sve funkcioniše na isti način.

„Ne kažem da smo sada u totalitarnoj državi, ali se bojim da idemo ka tome“, rekao je Pisarri i objasnio da mediji, pogotovo tabloidi kao instrument propagande, samo ponavljaju ono što govori partija koja je identifikovana sa državom i nadzire i kontroliše sve segmente države i društva.

Upitan gde vidi Srbiju za pet godina, Pisarri je predvideo da u tom periodu neće biti nekih velikih razlika u odnosu na sadašnju situaciju, ali je pitanje šta će tada biti sa Evropom i da li će se Srbija u međuvremenu prikloniti EU ili Ruskoj Federaciji. Na pitanje na koju bi od te dve opcije uložio novac na nekoj političkoj kladionici, on je odgovorio: „Uložio bih novac na Rusku Federaciju, ali bih želeo da izgubim“.

FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

crkva i desnica desnic europrjd desnica evroprajd desnica u Srbiji desničarska internacionala jačanje desnice ko kontroliše desnicu u srbiji kontrola desnice neofašisti neonacisti rusija i desničari u evropi spc desnica vlast kontroliše desnicu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropska unija

23.jun 2025. B. B.

Bojan Klačar: Građani ne prepoznaju ličnu korist od pristupanja Srbije Evropskoj uniji

„Više od 60 odsto građana vidi korist države od pristupanja EU, ali manje od 50 odsto građana shvata ličnu korist koju bi imali“, rekao je direktor CESID-a Bojan Klačar

Silovanje

23.jun 2025. Jelena Zorić, Gordana Andrić/BIRN

Istraživanje BIRN-a: Dvostruka trauma silovanja

U Srbiji samo polovina prijava za silovanje dovede do optužnice. 
Put do optužnice, a kasnije suđenja i presude, za žrtve je dug i težak, često gotovo traumatičan kao sam seksualni napad

Rat u Ukrajini

Ukrajina, Rusija i Srbija

23.jun 2025. K. S.

Moskva: Srbi su svesni da prave oružje koje ubija Ruse

Posle informacije da srpska preduzeća snabdevaju Ukrajince municijom na frontu, ruska obaveštajna služba sada javlja da su Ukrajinci veoma zahvalni na tome

Opozicija

23.jun 2025. B. B.

Krivični postupak protiv tri opozicione poslanice zbog napada na policiju

Tokom blokade Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu u novembru 2024. godine opozicione poslanice Dragana Rakić, Danijela Nestorović i Jelena Milošević su otimale štit policajcu. Tokom guranja građana sa policijom jednom policajcu ispao pištolj

Aleksadar Arsenijević

KiM

23.jun 2025. K. S.

Svečlja: Arsenijević će biti uhapšen čim kroči na teritoriju Kosova

Posle pretresa imanja u vlasništvu lidera Srpske demokratije Aleksandra Arsenijevića na kome je pronađeno naoružanje, kosovski ministar unutrašnjih poslova najavljuje hapšenje

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure