Na drugom mestu je protest protiv Rio Tinta na Terazijama, na kojem se 10. avgusta u Beogradu okupilo 50.000 učesnika, te protest zbog rušenja nadstrešnice 5. novembra u Novom Sadu sa 22.000 učesnika, saopštio je Arhiv javnih skupova.
15 minuta tišine. Veličanstveno i potresno. U novogodišnjoj noći, studenti su na ulicama, umesto vatrometa – glasovi nade. pic.twitter.com/OmuFGb1R4U
Na protestu „Nema Nove, za staru ste nam još dužni“, održan 31. decembra u Beogradu, okupio je 17.000 do 18.000 učesnika. Na dočeku olimpijaca 12. avgusta u Beogradu bilo je 14.000 do 15.000.
Na komemoraciji povodom 29. godišnjice hrvatske vojne akcije Oluja 3. avgusta u Loznici bilo je 9.000 građana, na protestu „Korupcija ubija“ 11. novembra u Beogradu 8.000 do 9.000, a na studentskoj opsadi Radio-televizije Srbije 12. decembra u Beogradu 8.000.
30.000 ljudi u Loznici povodom Dana sećanja na sve stradale i prognane u hrvatskoj oružanoj akciji „Oluja“ pic.twitter.com/i1tUJHiypZ
Protest protiv Rio Tinta 29. jula u Šapcu okupio je 7.000 do 7.500 građana, kao i protest protiv Rio Tinta 7. avgusta u Novom Sadu, naveo je Arhiv javnih skupova. Tokom godine nije bilo drugih pojedinačnih skupova na otvorenom koji su imali više od 7.000 učesnika, ali je krajem godine u više navrata na ulicama različitih gradova bilo i više od 15.000 ljudi istovremeno, kao kolektivna akcija „Zastani, Srbijo“.
Arhiv javnih skupova napominje da za tu akciju nema podatke sa mnogih lokacija na kojima je održana. Četiri skupa sa ove liste održano je van Beograda, i to dva u Novom Sadu i po jedan u Loznici i Šapcu.
Hiljade ljudi protestovalo je u Šapcu protiv litijskog projekta Rio Tinto, zbog straha da bi mogao nanijeti štetu okolišu. Rio Tinto ima za cilj da otpočne rudarenje u Jadru, ali su ti planovi naišli na protivljenje nakon potpisanog memoranduma s EU o strateškim sirovinama. pic.twitter.com/AhbAb1cv4K
Pet događaja imalo je više od 10.000 učesnika, uključujući i protest na Slaviji 22. decembra, istorijski u smislu veličine.
Osam skupova bili su protesti u organizaciji ekoloških pokreta, grupa aktivista, studenata ili parlamentarne opozicije, dok su dva skupa bila svečanosti u organizaciji republičkih ili gradskih vlasti (doček olimpijaca i komemoracija povodom godišnjice Oluje).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Posle četvrtog privođenja od početka studentskih protesta tviterašu Kristalu Met Dejmonu (Marko Marjanović) zabranjen je pristup društvenim mrežama, pojavljivanje na javnim skupovima, a dva puta mesečno mora da se javi u policiju
Više od 200 Ruskinja i Rusa dobilo je srspko državljanstvo van standardne procedure, odlukom Vlade u kojoj se navodi da je to „u nacionalnom interesu“ Srbije
„Pozivam studente na još snažniju blokadu, a građane da snažno podrže studente u ratu. Mi smo zemlja kojoj je režim objavio rat. U ratu nema ni Velikog petka, ni Vaskrsa, ni praznika, ni rođendana“, kaže za „Vreme“ predsednik Demokratske stranke Srđan Milivojević, povodom njegove izjave da je Vučić naredio hitno razbijanje blokada
U toku je četvrti dan blokade zgrada Radio-televizije Srbije u Takovskoj ulici u Beogradu i na Košutnjaku. Javni servis je bio prinuđen da promeni programsku šemu
Pokret Kreni-promeni tvrdi da su do sada primili prijave za čak 410 institucija koje su, navodno, vršile pritisak na zaposlene da prisustvuju mitinzima SNS-a. Među njima su najčešće škole, vrtići, centri za socijalni rad i domovi zdravlja
Lišiti slobode Dejana Ilića, intelektualca besprekorne životne i radne biografije, bez iole smislenog povoda, samo je jedan od brutalnih pokazatelja da se režim okrenuo protiv sopstvenih građana i da ulazi u fazu terora
Gde je Šešelj stao, Vučić nastavlja. Zašto je članica Glavnog odbora SPS-a Ana Grozdanović zaslužila funkciju ministarke pravosuđa u vladi dr Macuta? I šta režim želi postići staljinističkom kampanjom zastrašivanja
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!