Na drugom mestu je protest protiv Rio Tinta na Terazijama, na kojem se 10. avgusta u Beogradu okupilo 50.000 učesnika, te protest zbog rušenja nadstrešnice 5. novembra u Novom Sadu sa 22.000 učesnika, saopštio je Arhiv javnih skupova.
15 minuta tišine. Veličanstveno i potresno. U novogodišnjoj noći, studenti su na ulicama, umesto vatrometa – glasovi nade. pic.twitter.com/OmuFGb1R4U
Na protestu „Nema Nove, za staru ste nam još dužni“, održan 31. decembra u Beogradu, okupio je 17.000 do 18.000 učesnika. Na dočeku olimpijaca 12. avgusta u Beogradu bilo je 14.000 do 15.000.
Na komemoraciji povodom 29. godišnjice hrvatske vojne akcije Oluja 3. avgusta u Loznici bilo je 9.000 građana, na protestu „Korupcija ubija“ 11. novembra u Beogradu 8.000 do 9.000, a na studentskoj opsadi Radio-televizije Srbije 12. decembra u Beogradu 8.000.
30.000 ljudi u Loznici povodom Dana sećanja na sve stradale i prognane u hrvatskoj oružanoj akciji „Oluja“ pic.twitter.com/i1tUJHiypZ
Protest protiv Rio Tinta 29. jula u Šapcu okupio je 7.000 do 7.500 građana, kao i protest protiv Rio Tinta 7. avgusta u Novom Sadu, naveo je Arhiv javnih skupova. Tokom godine nije bilo drugih pojedinačnih skupova na otvorenom koji su imali više od 7.000 učesnika, ali je krajem godine u više navrata na ulicama različitih gradova bilo i više od 15.000 ljudi istovremeno, kao kolektivna akcija „Zastani, Srbijo“.
Arhiv javnih skupova napominje da za tu akciju nema podatke sa mnogih lokacija na kojima je održana. Četiri skupa sa ove liste održano je van Beograda, i to dva u Novom Sadu i po jedan u Loznici i Šapcu.
Hiljade ljudi protestovalo je u Šapcu protiv litijskog projekta Rio Tinto, zbog straha da bi mogao nanijeti štetu okolišu. Rio Tinto ima za cilj da otpočne rudarenje u Jadru, ali su ti planovi naišli na protivljenje nakon potpisanog memoranduma s EU o strateškim sirovinama. pic.twitter.com/AhbAb1cv4K
Pet događaja imalo je više od 10.000 učesnika, uključujući i protest na Slaviji 22. decembra, istorijski u smislu veličine.
Osam skupova bili su protesti u organizaciji ekoloških pokreta, grupa aktivista, studenata ili parlamentarne opozicije, dok su dva skupa bila svečanosti u organizaciji republičkih ili gradskih vlasti (doček olimpijaca i komemoracija povodom godišnjice Oluje).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Lider Srpske desnice Miša Vacić ponovo je salutirao „rimskim pozdravom“, poznatom i kao fašistički pozdrav. Kakva je Vacićeva „spoljna politika“ i zašto je toliko fasciniran ideologijom koja je desetkovala Srbe
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!