Na drugom mestu je protest protiv Rio Tinta na Terazijama, na kojem se 10. avgusta u Beogradu okupilo 50.000 učesnika, te protest zbog rušenja nadstrešnice 5. novembra u Novom Sadu sa 22.000 učesnika, saopštio je Arhiv javnih skupova.
15 minuta tišine. Veličanstveno i potresno. U novogodišnjoj noći, studenti su na ulicama, umesto vatrometa – glasovi nade. pic.twitter.com/OmuFGb1R4U
Na protestu „Nema Nove, za staru ste nam još dužni“, održan 31. decembra u Beogradu, okupio je 17.000 do 18.000 učesnika. Na dočeku olimpijaca 12. avgusta u Beogradu bilo je 14.000 do 15.000.
Na komemoraciji povodom 29. godišnjice hrvatske vojne akcije Oluja 3. avgusta u Loznici bilo je 9.000 građana, na protestu „Korupcija ubija“ 11. novembra u Beogradu 8.000 do 9.000, a na studentskoj opsadi Radio-televizije Srbije 12. decembra u Beogradu 8.000.
30.000 ljudi u Loznici povodom Dana sećanja na sve stradale i prognane u hrvatskoj oružanoj akciji „Oluja“ pic.twitter.com/i1tUJHiypZ
Protest protiv Rio Tinta 29. jula u Šapcu okupio je 7.000 do 7.500 građana, kao i protest protiv Rio Tinta 7. avgusta u Novom Sadu, naveo je Arhiv javnih skupova. Tokom godine nije bilo drugih pojedinačnih skupova na otvorenom koji su imali više od 7.000 učesnika, ali je krajem godine u više navrata na ulicama različitih gradova bilo i više od 15.000 ljudi istovremeno, kao kolektivna akcija „Zastani, Srbijo“.
Arhiv javnih skupova napominje da za tu akciju nema podatke sa mnogih lokacija na kojima je održana. Četiri skupa sa ove liste održano je van Beograda, i to dva u Novom Sadu i po jedan u Loznici i Šapcu.
Hiljade ljudi protestovalo je u Šapcu protiv litijskog projekta Rio Tinto, zbog straha da bi mogao nanijeti štetu okolišu. Rio Tinto ima za cilj da otpočne rudarenje u Jadru, ali su ti planovi naišli na protivljenje nakon potpisanog memoranduma s EU o strateškim sirovinama. pic.twitter.com/AhbAb1cv4K
Pet događaja imalo je više od 10.000 učesnika, uključujući i protest na Slaviji 22. decembra, istorijski u smislu veličine.
Osam skupova bili su protesti u organizaciji ekoloških pokreta, grupa aktivista, studenata ili parlamentarne opozicije, dok su dva skupa bila svečanosti u organizaciji republičkih ili gradskih vlasti (doček olimpijaca i komemoracija povodom godišnjice Oluje).
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Zbog uvreda koje im je uputio Milenko Jovanov (SNS) u Skupštini, zaposleni u Republičkom i Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture traže da ih institucije vlasti odbrane
Stižu nove packe iz „prijateljske“ Rusije. Marija Zaharova, portparol Ministarstva spoljnih poslova Rusije, rekla je da se „pita da li postoji jedan predsednik Vučić“ ili njegove intervjue daju različiti ljudi
„Kada se i nađu u istom autobusu sa drugim mitingašima SNS-a, za Rome su po pravilu rezervisana zadnja sedišta i izlaz na zadnja vrata“, komentariše Srđan Šajn događaj u Vrbasu pred poslednji SNS skup
Bivša ministarka zdravlja Danica Grujičić poručila je poslanicima SNS-da se odmetnu od “sektaša” u partiji – onih bespogovorno odanih antipolitici Aleksandra Vučića. A pomenula je i “veleizdaju”
Učenici beogradskih srednjih škola u velikom broju došii su ispred Skupštine Srbije kako bi pružili podršku Dijani Hrki. Blokada nastave u beogradskim gimnazijama nastavlja se i danas, a njima su se pridružile i srednje škole iz drugih gradova Srbije
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Aleksandar Vučić misli da u utorak putuje za Brisel u svojstvu predsednika Republike Srbije, ali zapravo odlazi kao predsednik Ćacilenda. Na to je sam sebe sveo, samo što toga još uvek nije svestan
U Novom Sadu je održana ogromna komemoracija za žrtve nadstrešnice, dirljiva i neophodna. Fiksacija na tačan broj ljudi tu je potpuno promašena jer ovo više nije ta igra
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!