
Protest
Surčin: Blokira raskrsnicu zbog EKSPO-a
U Surčinu do 20 časova traje četvoročasovna blokada raskrsnice kao vid podrške studentima i prosvetarima, i znak nezadovoljstva zbog gradnje Ekspoa
Pred izbore na Kosovu, naslovnice su pune teme odnosa sa Srbijom. Ali, mladi Kosovari sa kojima su pričali novinari Dojče velea imaju druge brige. Sve više njih pakuje kofere
Priština izgleda kao kolaž slika. Svuda po uličnim svetiljkama su plakati s nasmejanim licima političara. U nedelju su na Kosovu izbori koji su konačno – redovni. Nigde u Evropi stanovništvo nije tako mlado kao na Kosovu, piše Dojče vele.
No, u kampanji dominiraju teme koje potiču iz vremena koja većina stanovnika i ne pamti – odnosi sa Srbijom i navodne pretnje iz Beograda.
Levičarska nacionalistička vlada pod premijerom Aljbinom Kurtijem, sa svoje strane, suočava se sa protivljenjem EU i SAD jer ne želi da bude primorana na „dilove“ sa Srbijom, već insistira na suverenitetu Kosova – od registarskih tablica do ukidanja dinara.
Besarta Jašari (21) ima druge brige. Novinarka, koja radi za privatnu radio-televiziju RTV 21, stoji u centru Prištine, nedaleko od velike slike Ibrahima Rugove, koji je preminuo 2006. godine. Iznad svega, ona želi društvene promene.
„Ovde nedostatak posla i niske plate teraju ljude da emigriraju“, kaže ona. „Sistem zdravstvene zaštite takođe mora da se poboljša, jer previše ljudi mora da putuje u inostranstvo kako bi se lečili. I na kraju, volela bih da devojke i mlade žene imaju više prilika“, kaže ona.
Gleda oko sebe i pokazuje na mnoge izborne plakate. „Politikom uvek dominiraju iste stare figure, s malo prostora za mlade glasove koji donose sveže perspektive i progresivne ideje. Čak ni na ovim parlamentarnim izborima nijedna stranka nije ukazala poverenje ženi da se kandiduje za premijerku“, kaže Jašari.
Prvi redovni izbori posle dugo vremena
S jedne strane su regionalni i geopolitički problemi zemlje, koji dominiraju naslovnicama domaćih i stranih medija. S druge strane, tu je i perspektiva mnogih ljudi u zemlji, posebno mlađih, koji već dugo priželjkuju promene.
Izbori na Kosovu prvi su redovni izbori od proglašenja nezavisnosti u februaru 2008. Od tada do 2021. održavali su se samo prevremeni izbori.
Bira se 120 poslanika, od toga je deset mesta rezervisano za Srbe i još deset za druge manjine.
Parlamentarni izbori 2021. označili su prekretnicu za pokret Samoopredeljenje pod vođstvom Aljbina Kurtija, bivšeg studentskog lidera i političkog zatvorenika u vreme srpskog predsednika Slobodana Miloševića. Ovaj 50-godišnjak opet cilja apsolutnu većinu.
Radikalna promena kursa
Kurti je od 2021. napravio zaokret u spoljnoj politici. Sve prethodne vlade delovale su isključivo u koordinaciji posebno sa Vašingtonom – što Kurti vidi kao „kolonijalnu“ politiku. On deluje mahom nezavisno od Zapada.
Kurtijeva glavna briga je sprovođenje punog suvereniteta Kosova sa svim njegovim simbolima u odnosu na Srbiju i emancipacija od sila zaštitinica Kosova.
Skoro četrnaest godina traje „dijalog“ pod moderacijom EU, no ti razgovori su dugo bili na ledu, a sada praktično i ne postoje.
Međutim, za mnoge ljude u zemlji, posebno mlade, pitanja koja dospevaju na naslovne strane nisu glavna briga – već loši socioekonomski uslovi.
Na primer, nezaposlenost u starosnoj grupi do 24 godine iznosi oko 33 odsto. Korupcija je i dalje veliki problem, iako su Kurti i njegova stranka pobedili na izborima pre četiri godine s odlučnim antikorupcijskim programom.
Egzodus Kosovara
Politikolog Nedžmedin Spahiju sažima raspoloženje: „Mladi nemaju strpljenja da čekaju da se zemlja razvije. Žele sigurne poslove i društvo u kojem se ocenjuju na osnovu zasluga, a ne na osnovu partijske pripadnosti ili bliskosti vlastima.“
To može da potvrdi i Lea Hodžaj (18) iz Prištine koja studira primenjenu ekonomiju i menadžment. Ove godine prvi put može da glasa.
„Ljudi na vlasti treba da otvaraju nova radna mesta, podrže mlade i obezbede bolju opremljenost obrazovnog sistema, kako kvalifikovanim nastavnicima, tako i nastavnim materijalima.“
Ako oni kojima se Lea Hodžaj obraća ne čuju takve glasove, Kosovo bi se uskoro moglo suočiti s još ozbiljnijim problemom od sukoba sa Srbijom i međunarodnom zajednicom: sve većim egzodusom iz zemlje.
Kao rezultat dugo očekivanog bezviznog režima sa zemljama Evropske unije, koji je na snazi od početka 2024. godine, ionako mali broj stanovnika dodatno se smanjuje, a prosečna starost onih koji ostaju raste. To znači da mladi ljudi napuštaju zemlju.
U Surčinu do 20 časova traje četvoročasovna blokada raskrsnice kao vid podrške studentima i prosvetarima, i znak nezadovoljstva zbog gradnje Ekspoa
Današnja deonica od Ulma do Štutgarta bila je puna uspona, ali studenti biciklisti kažu da im nije naporno. Raduju se što se zbog njih okupilo mnogo ljudi
U Novom Pazaru održan je veliki dvanaestočasovni skup. Studenti su u subotu ujutro blokirali raskrsnicu na ulasku u Novi Pazar kako bi sprečili autobuse Srpske napredne stranke da krenu put Beograda na skup „Ne damo Srbiju“, ali policija je grubo intervenisala, bacajući ih i gazeći
Savo Manojlović, lider pokreta Kreni-Promeni, napadnut je u subotu (12. april) uveče u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je na saboru "Ne damo Srbiju" zatražio od nadležnih organa da se „uspostavi puno poštovanje Ustava i zakona“, tj. da sviraju kraj "obojenoj revoluciji". To treba shvatiti kao uvod u dodatnu represiju režima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve