Odluku Skupštine Srbije da donese leks specijalis kojim će srušiti Generalštab, sopstveno kulturno dobro, kako bi pojedinci ostvarili profit, svakodnevno osuđuju najuglednije domaće inostrane strukovne i političke organizacijei mediji.
Potpisnici Deklaracije o sudbini Beogradskog sajma i Generalštaba 10. novembra ponovo su se obratili donosiocima odluka i javnosti da ih podsete da su „kompleks Beogradskog sajma i ansambl Generalštaba i Ministarstva odbrane kao kulturno istorijsko nasleđe od zajedničkog interesa zaštićeni su Ustavom Republike Srbije“, kao i da je „očuvanje kulturnog nasleđa i razvoj građene sredine kolektivna odgovornost svih građana Beograda i Srbije, a posebno javnih institucija grada Beograda i Republike Srbije i donosioca odluka.“
Ovo saopštenje ima 71 potpis, a predvodi ih Srpska akademija nauka i umetnosti. Dvadeset njih je iz inostranstva: fakulteti, strukovne organizacije, udruženja, među kojima su Evropa Nostra, ICOMOS, ACE i DOCOMOMO.
Svi oni od nadležnih u Srbiji traže ukidanje leks specijalisa, te da se ansambl Generalštaba restaurira i sanira u skladu sa već utvrđenim merama zaštite kulturnih dobara koje propisuju vraćanje u prvobitno stanje, kao i očuvanje njegove upravno administrativne namene i viši stepen kategorisanja tog arhitektonskog dela u status kulturnog dobra od izuzetnog značaja za Republiku Srbiju.
Studenti pozivaju na protest
Studenti Fakulteta primenjenih umetnosti, Arhitektonskog i Filozofskog fakulteta u Beogradu i inicijativa Ansambl Generalštab najavili su na društvenim mrežama skup u utorak, u 11 časova ispred Generalštaba, uz poruku “Mi smo živi zid”.
Kažu da je ovo samo akcija upozorenja, a da će ih biti još. Dugo vode borbu za očuvanje Generalštaba da bi je sad napustili, kažu, kao i da je ovaj kompleks moguće odbraniti samo na ulici s obzirom da u Skupštini ne može.
Korijere dela sera
Osmog novembra je i italijanski dnevni list „Korijera dela sera“ pod naslovom „Trampova kula u Beogradu – biznis i politika na ruševinama simbola Srbije“ objavio opširan tekst u kome naglašava da se „u Beogradu sprema gradnja Trampovog hotela vrednog pola milijarde dolara, na ruševinama bivšeg Generalštaba za koji populista Vučić kaže da će pomoći odnosima s SAD, a opozicija tvrdi da se prodaje istorija zemlje i nadomešćuje kazinom i džakuzijima“.
„Korijere dela sera“ ocenjuje da je to „besumnje najveći uspeh Trampove građevinske diplomatije, najveći trampovski hotel u Evropi“.
„Samo nedostaje neki video u stilu Gaze, koji će pre ili kasnije neko već postaviti, u kome će biti prikazan Donald Tramp kako uživa na obali Save u društvu, umesto izraelskog premijera Benjamina Netanjahua kako je to bilo u spotu o Gazi, sa svojim novim biznis partnerom, srpskim predsednikom Aleksandrom Vučićem, dok na vidiku šljašti Balkan Dubai, Tramp hotel koji će izrasti u Beogradu“, piše u ovom mediju.
Podseća se da je američki predsednik to smerao još od 2013. godine, kao i da tu njegovu nameru nisu omele ni istrage srpskog pravosuđa o zloupotrebama vlasti po pitanju ove građevine „koja je remek delo modernizma“.
„Korijere dela sera“ piše i o leks spoecijalisu: „Pribegavši specijalnom zakonu Vučić je izdejstvovao da parlament odobri taj projekat.“
Ističe da „niko dosad nije hteo da se dotakne te palate u ulici Kneza Miloša, primera američke nadmenosti, i ruševine su tamo stajale kao trajna opomena za Srbiju koja nikada nije prihvatila gubitak Kosova, niti zaboravila (NATO) bombardovanje.“
Stvari koje prevazilaze sukob interesa
„Tu ima stvari koje prevazilaze sukob interesa. Trampov zet Džared Kušner i njegova Affiniti Global Development firma će graditi hotel, a ceo poduhvat je vodio Bred Paskal, strateg Trampovih izbornih kampanja, koji je 2022. bio i Vučićev savetnik za izbornu kampanju“, piše „Korijere“.
Navodi i da je „Donald junior, kad je posetio Beograd, izrazio političku podršku srpskoj vlasti, koju opozicija optužuje za korupciju i protiv koje traju divovski protesti na ulicama“.
Milanski dnevnik podseća i na to da je drugi Trampov sin Erik svojevremeno predočio da „želimo da proširimo naše prisustvo u Evropi“ i stavio do znanja da će „u taj posao u Srbiji biti uključen i građevinski preduzetnik iz Ujedinjenih arapskih emirata Mohamed Alabar, koji već godinama gradi po Beogradu“.
Međutim, poslanici srpske Skupštine, njih 130 koliko ih je svojim glasovima za leks specijalis presudilo Generalštabu, ništa od ovoga nosu želeli da znaju.