
Saopštenje
U “Vremenu” nikad nije vladalo jednoumlje
Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija
Manir ulice koji je u srpske medije i srpsku politiku uneo Vojislav Šešelj početkom devedesetih, postao je uz pomoć stanica sa nacionalnim pokrivanjem dominantan model poslednjih deset godina. Toliko dominantan da ponekad izgleda kako i otac tog ponašanja bude zbunjen kada se nađe za istim stolom sa Draganom J. Vučićevićem, Božom Spasićem, Nebojšom Krstićem, Dragoslavom Bokanom ili Anom Brnabić
Za potrebe ovog teksta preduzeto je “opsežno istraživanje” na internetu u potrazi za rezultatima koji bi na ozbiljan način mogli da kažu koliko ljudi danas veruje medijima, misleći na njihovo srce – informativni program.
“Dubinskom pretragom” za nekih minut-dva došlo se do sledećih podataka: prema istraživanju iz 2020. godine koje je sproveo Centar za medijska istraživanja FPN-a, samo dvadeset odsto građana ima poverenje u medije kao izvor informisanja. To je približno globalnim trendovima koji se mere svake godine – bilo Rojtersovim istraživanjem, bilo onim što radi agencija Galup za područje SAD.
Upravo je ova agencija prošle nedelje objavila da se nastavlja pad poverenja u medije i sadržaj koji objavljuju američki mediji. U saopštenju objavljenom na njenoj internet stranici 22. jula ove godine stoji da 16 odsto građana veruje onome što objavljuju mediji, a samo 11 odsto onome što čuju od vesti na TV stanicama. Galup meri poverenje građana od 1973. godine i ovo je apsolutni istorijski minimum.
Zbog čega je došlo do tolikog pada poverenja u medije? Odnosno, zašto danas tek svaki pet ili svaki šesti gledalac veruje medijima koji proizvode informativni program?
Pročitajte ceo tekst Slobodana Georgijeva u nedeljniku „Vreme“ od četvrtka, 28. jula

Da li je trebalo objaviti imena kandidata za studenstku listu pre nego što to učine sami studenti, teška je novinarska dilema oko koje trenutno nemamo konsenzus kao redakcija

Tri incidenta za sedam dana u Hrvatskoj vratili su na velika vrata temu ustaštva i odnosa hrvatske države prema srpskoj manjini. Šta kažu u Srbiji?

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab održali su protest ispred zgrade Generalštaba, uz poruku da će „svojim telima braniti” ovaj simbol Beograda ako vlast ne odustane od planova za njegovo rušenje. Prisutni su napravili „obruč" oko ovog zdanja, i nacrtali crvenu liniju oko njega preko koje je onima, koji planiraju rušenje ovog kulturnog dobra - prelaz zabranjen

Ovaj režim kao da je stvorio novo radno mesto – osmišljavač pakosti zarad što većeg zagorčavanja života ljudima koji podržavaju proteste

I pored fizičke iscrpljenosti, Dijana Hrka, majka stradalog Stefana, nastavlja štrajk glađu ispred Ćacilenda. Poručuje da neće prekinuti protest i optužuje institucije da ne rade svoj posao i lažu građane.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve