img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Kina i pandemija: Kršenje ljudskih prava ili zaštita života

25. decembar 2021, 10:01 Aleksandar Novačić
IMG-1567
Preko 85 odsto vakcinisanih, samo 4629 preminulih: Drastični pandemisjki protokoli u Kini daju rezultate
Copied

Na svaku naznaku koronavirusa u Kini se primenjuju drastični protokoli: zatvaraju se čitavi gradovi, uvodi lokdaun i testira celokupno lokalno stanovništvo. Sve se to prati i preko pametnih telefona sa specijalnim zdravstvenim aplikacijama koje poseduje milijarda ljudi. Sa stanovišta Zapada to je kršenje ljuskih prava. Kinezi odgovaraju da je pravo na život najbitnije pravo

U utorak 21. decembra su se u glavnom gradu provincije Shaansi koja ima 11. miliona stanovnika Sianu pojavila 63. nova slučaja koronavirusa, tako da se ukupan broj zaraženih popeo na 211. U sredu su na snagu stupile  stroge mere prema unapred utvrđenom protokolu: grad je zatvoren, samo jedna osoba iz domaćinstva je svakog drugog dana smela da ide u kupovinu. Život ipak nije stao – radnje su bile otvorene, mnogi su radili od svojih kuća, a restrikcije su važile za skupove, sastanke, škole, fakultete, sportska takmičenja, itd.

U petak je novinska agencija Sinhua javila  da je više od 4 miliona stanovnika  testirano na koronu i da će narednih dana svih 11 miliona proći kroz isti tretman. Testovi se obavljaju na tri hiljade  punktova, koji su bili spremni od ranije. Sve je završeno između utorka i petka.

Tako se Kinezi bore protiv pandemije – odluke su odavno denesene, sve je isplanirano i pripremljeno unapred, operativne mere su jasne i poznate, i u skladu sa njima postupaju svi.

Prošle godine u junu kineska vlada je objavila Belu knjigu u kojoj su propisane mere kojih svi, bez izuzetka, moraju da se pridržavaju. Suština je da se spreči “ulazak” virusa iz inostranstva i da se u zemlji njegova pojava što pre otkrije, izoluje i uništi.

Nacionalna profilaksa i kontrola postale su dnevna obaveza ne samo organa vlasti već i svakog građanina. Kina je postala tvrđava opkoljena zaštitom sa obe strane svojih granica. Tu joj pomaže Veliki brat, to jest najsavremenija tehnologija.

Svaki od gotovo milijardu vlasnika pametnih telefona ima ugrađenu aplikaciju koja registruje korisnikove lične podatke, zdravstveno stanje, kretanje, stanje zaraze u okolini i –  ko zna šta još. Ukoliko je sve u redu, aktivira se tzv. “zelena karta“ sa kojom, u normalnim okolnostima, ljudi mogu svuda da se kreću, ulaze  u prodavnice, restorane i druga javna mesta. Bez zelene karte nigde nije dozvoljen pristup, ni u gradski saobraćaj.

Ako se boja kartice u telefonu promeni u „žutu“ znači da je u korinsikovoj blizini zabeležena zaraza i on u roku od tri dana mora da uradi dva PCR testa na kovid i da to prijavi vlastima.

A ako kartica na telefonu pocrveni mora odmah u karantin na 14 dana kao i svi sa kojima je dolazio u kontakt.  Sve to svako mora sam da prijavi i svi to uglavnom rade dobrovoljno jer su kazne visoke.

Grad Sian je hiljadu kilometara udaljen od Pekinga gde će se u februaru održati zimske Olimpijske igre. Pandemijski protokoli za Olimpijadu su još strožiji. Ukoliko neki učesnik ili posetilac ima pozitivan test, u narednih 24 sata mora dva puta da dobije negativan negativan da bi mogao da prisustvuje takmičenjima. U protivnom mu sledi karantin od 21 do 35 dana.

Prema ocenama mnogih na Zapadu kineske mere protiv korone su diktatorske i  ne poštuju ljudska prava. Većina Kineza ne misli tako jer se oni, bez nekog vidljivog otpora, pridržavaju ovih mera.

To govori da, prvo, imaju poverenja u takve mere i, drugo, da takve mere daju rezultate. Prema “Fajnenšel tajmsu” i Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, jer kineskim podacima neki baš i ne veruju, od početka pandemija pa do 22. decembra ove godine u Kini je ukupno obolelo samo 101.247 stanovnik a umrlo 4.629 – od milijardu i 439 miliona stanovnika. U Kini je potpuno vakcinisano preko 85 odsto stanovnika.

Poređenja radi,  najviše umrlih od kovida bilo je u Evropskoj uniji – 884.390, od 52 miliona obolelih. U EU je vakcinisano 69 odsto ljudi. U SAD je umrlo 808.413 ljudi od 51.3 miliona obolelih, a vakcinisano je 61 odsto.

Da pomenemo i Srbiju, stanje 25. decembra 2021: umrlo 12.488 , obolelo million i 286 hiljada, vakcinisano 46 odsto od 6.9 miliona stanovnika.

Ovim podacima Kinezi se brane od kritike da nedemokratskim merama krše ljudska prava i odgovaraju da je najvažnije ljudsko pravo – pravo na život. Bez života nema ni demokratije.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Peking Koronavirus COVID-19 Zimske olimpijske igre Kinezi Veliki brat PCR test Virus pandemija Ljudska prava Kina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure