img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Kina i pandemija: Kršenje ljudskih prava ili zaštita života

25. decembar 2021, 10:01 Aleksandar Novačić
IMG-1567
Preko 85 odsto vakcinisanih, samo 4629 preminulih: Drastični pandemisjki protokoli u Kini daju rezultate
Copied

Na svaku naznaku koronavirusa u Kini se primenjuju drastični protokoli: zatvaraju se čitavi gradovi, uvodi lokdaun i testira celokupno lokalno stanovništvo. Sve se to prati i preko pametnih telefona sa specijalnim zdravstvenim aplikacijama koje poseduje milijarda ljudi. Sa stanovišta Zapada to je kršenje ljuskih prava. Kinezi odgovaraju da je pravo na život najbitnije pravo

U utorak 21. decembra su se u glavnom gradu provincije Shaansi koja ima 11. miliona stanovnika Sianu pojavila 63. nova slučaja koronavirusa, tako da se ukupan broj zaraženih popeo na 211. U sredu su na snagu stupile  stroge mere prema unapred utvrđenom protokolu: grad je zatvoren, samo jedna osoba iz domaćinstva je svakog drugog dana smela da ide u kupovinu. Život ipak nije stao – radnje su bile otvorene, mnogi su radili od svojih kuća, a restrikcije su važile za skupove, sastanke, škole, fakultete, sportska takmičenja, itd.

U petak je novinska agencija Sinhua javila  da je više od 4 miliona stanovnika  testirano na koronu i da će narednih dana svih 11 miliona proći kroz isti tretman. Testovi se obavljaju na tri hiljade  punktova, koji su bili spremni od ranije. Sve je završeno između utorka i petka.

Tako se Kinezi bore protiv pandemije – odluke su odavno denesene, sve je isplanirano i pripremljeno unapred, operativne mere su jasne i poznate, i u skladu sa njima postupaju svi.

Prošle godine u junu kineska vlada je objavila Belu knjigu u kojoj su propisane mere kojih svi, bez izuzetka, moraju da se pridržavaju. Suština je da se spreči “ulazak” virusa iz inostranstva i da se u zemlji njegova pojava što pre otkrije, izoluje i uništi.

Nacionalna profilaksa i kontrola postale su dnevna obaveza ne samo organa vlasti već i svakog građanina. Kina je postala tvrđava opkoljena zaštitom sa obe strane svojih granica. Tu joj pomaže Veliki brat, to jest najsavremenija tehnologija.

Svaki od gotovo milijardu vlasnika pametnih telefona ima ugrađenu aplikaciju koja registruje korisnikove lične podatke, zdravstveno stanje, kretanje, stanje zaraze u okolini i –  ko zna šta još. Ukoliko je sve u redu, aktivira se tzv. “zelena karta“ sa kojom, u normalnim okolnostima, ljudi mogu svuda da se kreću, ulaze  u prodavnice, restorane i druga javna mesta. Bez zelene karte nigde nije dozvoljen pristup, ni u gradski saobraćaj.

Ako se boja kartice u telefonu promeni u „žutu“ znači da je u korinsikovoj blizini zabeležena zaraza i on u roku od tri dana mora da uradi dva PCR testa na kovid i da to prijavi vlastima.

A ako kartica na telefonu pocrveni mora odmah u karantin na 14 dana kao i svi sa kojima je dolazio u kontakt.  Sve to svako mora sam da prijavi i svi to uglavnom rade dobrovoljno jer su kazne visoke.

Grad Sian je hiljadu kilometara udaljen od Pekinga gde će se u februaru održati zimske Olimpijske igre. Pandemijski protokoli za Olimpijadu su još strožiji. Ukoliko neki učesnik ili posetilac ima pozitivan test, u narednih 24 sata mora dva puta da dobije negativan negativan da bi mogao da prisustvuje takmičenjima. U protivnom mu sledi karantin od 21 do 35 dana.

Prema ocenama mnogih na Zapadu kineske mere protiv korone su diktatorske i  ne poštuju ljudska prava. Većina Kineza ne misli tako jer se oni, bez nekog vidljivog otpora, pridržavaju ovih mera.

To govori da, prvo, imaju poverenja u takve mere i, drugo, da takve mere daju rezultate. Prema “Fajnenšel tajmsu” i Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, jer kineskim podacima neki baš i ne veruju, od početka pandemija pa do 22. decembra ove godine u Kini je ukupno obolelo samo 101.247 stanovnik a umrlo 4.629 – od milijardu i 439 miliona stanovnika. U Kini je potpuno vakcinisano preko 85 odsto stanovnika.

Poređenja radi,  najviše umrlih od kovida bilo je u Evropskoj uniji – 884.390, od 52 miliona obolelih. U EU je vakcinisano 69 odsto ljudi. U SAD je umrlo 808.413 ljudi od 51.3 miliona obolelih, a vakcinisano je 61 odsto.

Da pomenemo i Srbiju, stanje 25. decembra 2021: umrlo 12.488 , obolelo million i 286 hiljada, vakcinisano 46 odsto od 6.9 miliona stanovnika.

Ovim podacima Kinezi se brane od kritike da nedemokratskim merama krše ljudska prava i odgovaraju da je najvažnije ljudsko pravo – pravo na život. Bez života nema ni demokratije.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

COVID-19 Kina Kinezi Koronavirus Ljudska prava pandemija PCR test Peking Veliki brat Virus Zimske olimpijske igre
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Pored novinskih optužbi za navodnu nacističku prošlost pojedinih nemačkih zvaničnika, kulminacija antinemačke kampanje je usledila nedavno tokom posete nemačkih parlamentaraca Skupštini Srbije.

Antinemačka kampanja

25.novembar 2025. Ivica Petrović (DW)

Spoljna politika vređanja: Zašto Vučić vodi antinemačku kampanju?

Pored novinskih optužbi za navodnu nacističku prošlost pojedinih nemačkih zvaničnika, kulminacija antinemačke kampanje je usledila nedavno tokom posete nemačkih parlamentaraca Skupštini Srbije

(Kontra)mediji

25.novembar 2025. M. L. J.

Režimski novinari na protestu protiv napada na novinare: Neuspeo pokušaj relativizicije

Novinari Informera i drugih režimskih medija na skupu podrške N1 ponovo su pokušali da obesmisle sve i relativizuju

Ćacilend

Naprednjački kamp

25.novembar 2025. Katarina Stevanović

Šta je kome Ćacilend: Prokleta avlija usred Beograda

Za jedne „najslobodnija teritorija”, za druge metafora propasti društva. Ivanka Popović, Miodrag Majić, Uroš Đurić, Vladeta Janković i Dragan Velikić za „Vreme” govore kako vide Ćacilend

Solidarnost

24.novembar 2025. I.M.

Protest ispred Skupštine zbog napada na ekipu N1, na skupu i režimski novinari

Medijski radnici, udruženja i građani okupili su se ispred Skupštine Srbije u znak protesta zbog napada na ekipu N1. Transparenti, zvižduci i reakcije na prisustvo Informera obeležili su skup koji upozorava na sve učestalije napade na novinare

Vučić u Jaši Tomiću

Negotin, Sečanj i Mionica

24.novembar 2025. Katarina Stevanović

Kamioni, šatori i vo na ražnju: Kako naprednjaci vode predizbornu kampanju

Približavaju se lokalni izbori u tri mesta, a po obrascu koji SNS primenjuje pred gotovo svake izbore, funkcioneri se utrkuju da obiđu meštane i daju nova obećanja

Komentar
Šatorsko naselje ispred Narodne skupštine

Komentar

Poredak i kultura

Čak su i nacisti i komunisti bili shvatili da se bez elementarne pravne sigurnosti i kulture ne može vladati. Vučićeva primitivna ekipa, međutim, nije

Ivan Milenković
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure