Sa gigantskog sovjetskog spomenika u Kijevu skinuti su srp i čekić i postavljen ukrajinski trozubac. Ukrajina teži ka tome da izbriše istorijske veze sa SSSR i Rusijom
Ukrajina rat protiv ruske invazije ne vodi samo na bojnom polju, već i u domenu simbola koji podsećaju na veze između dve države. Tako većinski pravoslavna Ukrajina zvanično Božić neće slaviti kao do sada 7. janura, već 24. decembra.
U tom duhu 6. avgusta je sa gigantskog sovjetskog spomenika „Majka domovna“ skinut komunistički simbol srpa i čekića i postavljen simbol ukrajinskog trozubca. Sve treba da bude spremno do Dana nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta kada će ovaj spomenik i zvanično biti preimenovan u „Majka Ukrajina“.
Russia Ukraine WarFoto: AP Photo/Jae C. Hong
„Dogodilo se. Ukrajinski trozubac je na svom mestu. Bio je to složen, odgovoran, istorijski projekat. Hvala svima koji su ovo učinili – donatorima, projektantima, graditeljima, kiparima, zaposlenim u Ratnom muzeju, svima koji su navijali za ove promene i podržavali ih“, napisao je na društvenim mrežama bivši ministar kulture Ukrajine Oleksandr Tkačenko, a prenosi RSE.
Spomenik „Majka domovina“, tj. „Majka Ukrajina“, nalazi se na području Nacionalnog muzeja istorije Ukrajine u Drugom svjetskom ratu. Izgrađen je 1981. godine i smatra se najvišim spomenikom u Evropi.
Istorija spomenika
„Majka Domovina“ (na ruskom Родина-мать) je kolektivno ime za nekolicinu golemih spomenika koji su bili izgrađeni u različitim gradovima Sovjetskog Saveza. Svi su bili posvećeni sovjetskoj pobedi u „Velikom domovinskom ratu“, tj. pobedi SSSR u Drugom svetskom ratu.
Russia Ukraine WarFoto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Najstariji takav spomenik je na Piskarevskom spomen-području i groblju u Petrovgradu. Svečano je otvoren 1960. godine, a posvećen je svima poginulima i stradalima za vreme opsade Lenjingrada.
Spomenik „Majka domovina“ u Kijevu visok je 62 metra, a zajedno sa postoljem dostiže visinu od 102 metra. Predstavlja ženu koja u ruci drži 16 metara velik i 9 tona težak mač, a u drugoj štit sa sovjetskim grbom težak 13 tona. Cela konstrukcija teška je 450 tona.
Spomenik se nalazi se nedaleko od Dnjepra i deo je Nacionalnog muzeja istorije „Velikog domovinskog rata“ 1941-1945. Ceo kompleks je 1981. godine otvorio tadašnji sovjetski generalni sekretar Leonid Brežnjev.
J.H./RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Koliko je Beograd pod SNS-om bezbedan i da li mu je potrebna gradska policija, bile su neke od tema prve tribine Vremena „Beograd, pa malo je i naš“. Učesnici su upozorili i da prestonica danas nema gotovo nikakve nadležnosti u oblasti bezbednosti
Profesor međunarodnog javnog prava Dejan Mirović tvrdi da vlast u Beogradu snosi odgovornost za procese koji vode integraciji srpskih institucija u kosovski sistem
Koalicija „Promena u koju verujemo“ podnela je krivičnu prijavu protiv Ane Brnabić zato što, oglušujući se o zakon, zloupotrebljava položaj predsednice Narodne skupštine i ne raspisuje ponovljene lokalne izbore u Zaječaru
Student Mašinskog fakulteta Luka Pešić priveden je nakon što je policija izvršila pretres njegove kuće. Studenti Mašinskog pozvali su kolege i građane da se okupe ispred Palate u znak podrške Pešiću
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti. Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao
Zašto su studentu Vukašinu Đinoviću i njegovoj majci „kobre“ oduzele karte na ulazu u pozorište? Zbog čega je smenjena Jelena Mirković, direktorka srednje škole u Loznici? Šta govori naprednjačko vređanja zaposlenih iz britanske ambasade u Aranđelovcu? I da li ste i vi postali građanin drugog reda
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!