Sa gigantskog sovjetskog spomenika u Kijevu skinuti su srp i čekić i postavljen ukrajinski trozubac. Ukrajina teži ka tome da izbriše istorijske veze sa SSSR i Rusijom
Ukrajina rat protiv ruske invazije ne vodi samo na bojnom polju, već i u domenu simbola koji podsećaju na veze između dve države. Tako većinski pravoslavna Ukrajina zvanično Božić neće slaviti kao do sada 7. janura, već 24. decembra.
U tom duhu 6. avgusta je sa gigantskog sovjetskog spomenika „Majka domovna“ skinut komunistički simbol srpa i čekića i postavljen simbol ukrajinskog trozubca. Sve treba da bude spremno do Dana nezavisnosti Ukrajine 24. avgusta kada će ovaj spomenik i zvanično biti preimenovan u „Majka Ukrajina“.
Russia Ukraine WarFoto: AP Photo/Jae C. Hong
„Dogodilo se. Ukrajinski trozubac je na svom mestu. Bio je to složen, odgovoran, istorijski projekat. Hvala svima koji su ovo učinili – donatorima, projektantima, graditeljima, kiparima, zaposlenim u Ratnom muzeju, svima koji su navijali za ove promene i podržavali ih“, napisao je na društvenim mrežama bivši ministar kulture Ukrajine Oleksandr Tkačenko, a prenosi RSE.
Spomenik „Majka domovina“, tj. „Majka Ukrajina“, nalazi se na području Nacionalnog muzeja istorije Ukrajine u Drugom svjetskom ratu. Izgrađen je 1981. godine i smatra se najvišim spomenikom u Evropi.
Istorija spomenika
„Majka Domovina“ (na ruskom Родина-мать) je kolektivno ime za nekolicinu golemih spomenika koji su bili izgrađeni u različitim gradovima Sovjetskog Saveza. Svi su bili posvećeni sovjetskoj pobedi u „Velikom domovinskom ratu“, tj. pobedi SSSR u Drugom svetskom ratu.
Russia Ukraine WarFoto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Najstariji takav spomenik je na Piskarevskom spomen-području i groblju u Petrovgradu. Svečano je otvoren 1960. godine, a posvećen je svima poginulima i stradalima za vreme opsade Lenjingrada.
Spomenik „Majka domovina“ u Kijevu visok je 62 metra, a zajedno sa postoljem dostiže visinu od 102 metra. Predstavlja ženu koja u ruci drži 16 metara velik i 9 tona težak mač, a u drugoj štit sa sovjetskim grbom težak 13 tona. Cela konstrukcija teška je 450 tona.
Spomenik se nalazi se nedaleko od Dnjepra i deo je Nacionalnog muzeja istorije „Velikog domovinskog rata“ 1941-1945. Ceo kompleks je 1981. godine otvorio tadašnji sovjetski generalni sekretar Leonid Brežnjev.
J.H./RSE
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Građani su se tokom 2025. promenili i po tome što više nisu tražili vođe. Nisu čekali signal sa bine, niti su očekivali spas od izbora. Naučili su da je pritisak sam po sebi politička činjenica. U toj tihoj transformaciji leži najveći problem za vlast. Režim koji počiva na kontroli ne zna šta da radi sa ljudima koji su prestali da se plaše
Uprkos svim pritiscima, konzervator Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Nenad Lajbenšperger i njegove kolege neustrašivo su radili svoj posao i odbili da izbrišu zaštitu za Generalštab. Zato je “Vreme” proglasilo ovog istoričara za ličnost godine
U izmenjenom svetskom kontekstu, Srbija bez strateškog opredeljenja i prave strategije u spoljnim odnosima izgleda kao država koja pokušava da balansira tako što će nekom nešto da obeća na jednoj strani, i što će od nekoga nešto da kupi na drugoj strani. Njen lider istovremeno govori kako smo ponosni, pa kako smo mali i jadni, kako smo slobodarski, ali kako se ni za šta ne pitamo. Šta nas čeka naredne godine
Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!