

Evropska unija
Šef delegacije EU: Pravosudni zakoni podrivaju poverenje u nezavisnost sudstva
Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva




Na beogradskim izborima trčaće u trci za gradonačelnika ispred zeleno-leve koalicije Moramo. Politikolog je po zanimanju, ekolog po uverenju, a urbanista po opredeljenju. Sebe na tviteru naziva “dobrinačelnik”. U javnosti je postao poznat kada je Ne da(vi)mo Beograd u aprilu 2015. organizovao proteste poriv Beograda na vodi pod sloganom „Pokažimo im patku“. Velika žuta patka od stiropora bila je simbol protesta
Iako deluje veoma mladoliko, nije baš toliko mlad. Rođen je 1981. godine u Beogradu, gde je završio osnovnu i srednju školu, a potom na Fakultetu političkih nauka (FPN) stekao zvanje Diplomiranog politikologa.
Na istom fakultetu radio je kao asistent koordinatora u Centru za mirovne studije, a potom i na objavljivanju knjiga iz ove oblasti. Nastavio je projektnu karijeru, pa je kasnije u više navrata obavljao funkciju koordinatora uglavnom građanskih udruženja i pokreta.
Jedan je od osnivača Inicijative neda(vi)mo Beograd i jedan od njenih najistaknutijih članova. Pokret je osnovan iz protesta prema urbanističkom nasilju u Beogradu, pre svega protiv projekta Beograd na vodi.
U aprilu 2015. organizovali su prvi veliki protest pod sloganom „Pokažimo im patku“, stiropornu, veliku i žutu. Vozali su je u svom kamionu (i brodiću) na još nekoliko protesta i akcija sve dok je jednog dana nadležni organi nisu kidnapovali. Članovi Inicijative su dobijali prijave, privođeni su, praćeni, prisluškivani, pritvarani, razvlačeni su po naslovnim stranama vladinih tabloida, prećeno im je, policija (mada to zvanično nije potvrđeno) je njihove proteste zagrađivala i ograđivala tramvajima i jakim kordonima, da ljudi ne bi mogli daim se priključe.
Sve se promenilo u izbornoj noći 2016. godine. Slučaj Hercegovačka je bio „škljoc“ nakon koga je cela Srbija saznala šta je u stvari Beograd na vodi, a veliki broj ljudi je stao iza žute patke koja je aktivnije počela da šeta beogradskim ulicama zahtevajući odgovor na pitanje ko je noću nelegalno srušio čitav kvart u centru glavnog grada Republike Srbije. Mada je Aleksandar Vučić svojevremeno rekao da on zna ko su ti “idioti”, sudskog epiloga do dana današnjeg nema.
Inicijativa se zalaže za ekološke teme, suverenost građana, politiku po meri građana, pravedno društvo. Vode se parolom da promena dolazi odozdo.
Isticao je Dobrica kako kroz Inicijativu pružaju ljudima nešto novo, kako “teme kojima se bave ranije nisu postojale”, hoće da Beograd pretvori u “dobar grad”. Kako u pokretu sami kažu, nemaju lidera, ali Veselinović im dođe kao neki zaštitni znak, naravno pored žute “patkice” koja je oficijalni simbol.
Ranije je govorio da su “krenuli kao neka grupa luzera, od kojih niko nije ništa očekivao”, ali i da su preživeli. Nešto kasnije je dodao i da može “da vidi sebe kao gradonačelnika”. Doživeli su transformaciju od građanskih aktivista u nevladinoj organizaciji do političara u političkom pokretu. Usput su štošta naučili.
Sem građanske neposlušnosti u vidu zajedničkih protesta Inicijative i nekih lokalnih akcija, Veselinović političku karijeru nije gradio. Ne da(vi)mo Beograd je učestvovao na beogradskim izborima 2018. godine, ali nisu prešli cenzus.
Blizak je sa aktuelnim gradonačelnikom Zagreba Tomislavom Tomaševićem, takođe zeleno-levim urbanim aktivistom i političkim ekologom.
Koaliciju Moramo čine Inicijativa ne da(vi)mo Beograd, Otvorena građanska platforma Akcija i Ekološki ustanak. Dobrica Veselinović kaže da su šanse za pobedu u Beogradu velike, da 3. aprila imaju priliku da naprave „zelen, održiv i solidaran grad“, naš grad.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva


Za 16. februar u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu najavljena je Svečana akademija, a kao jedan od učesnika najavljen je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Zborovi Novog Sada najavili okupljanje ispred SNP


„Upravni odbor RTS-a prihvatio je prilikom otvaranja prijava kandidaturu Manje Grčić iako ona nije imala potvrdu da diploma koju je podnela na konkurs nosi 240 ESPB bodova, a nije ni nostrifikovana“, tvrdi Slađana Ivančević, protivkandidatkinja Manje Grčić za generalnu direktorku Javnog servisa


Upravni odbor RTS-a izabrao је Manju Grčić za generalnu direktorku javnog servisa


Sudbonosni planovi „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, kojim bi Aleksandar Vučić trebalo da najavi svoju kandidaturu za premijera, izgleda da se pišu uz pomoć ChatGPT-a. Barem tako tvrdi predsednik države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve