img
Loader
Beograd, 38°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Atomska bomba i film

Kako je Bomba osvojila Holivud?

30. jul 2023, 12:42 M.J.
foto: promo
Copied

Nolanov film o Openhajmeru nije ni prvi, a verovatno ni poslednji filmski hit povezan sa razvojem nuklearnih tehnologija. Dok se biografija kontroverznog američkog fizičara nadmeće sa Barbi na blagajnama, prenosimo jedan odlomak o „nuklearnoj kinematografiji“ iz upravo objavljene knjige „Alhemija bombe“ Slobodana Bubnjevića

Filmski hit „Openhajmer“ Kristofera Nolana koji ovog leta, uz  „Barbi“, vraća publiku u bioskope, nije prvi, a verovatno ni poslednjih film o projektu „Menhetn“. Naučni šef projekta u kome je konstruisana atomska bomba, kontroverzni američki fizičar Robert Openhajmer bio je junak više desetina filmova, uglavnom dokumentaraca, nekoliko TV serija i par filmova, mada nijedan nije privukao ni delić pažnje kao Nolanov film. Čak je i Televizija Beograd sedamdesetih godina snimila TV film „Slučaj Openhajmer“.

Isprva bojažljivo, a potom sve češće, atomska bomba je krajem pedesetih i početkom šezdesetih, sa zenitom Hladnog rata, postala neizbežna tema u knjigama i filmovima. Prenosimo odlomke iz upravo objavljene knjige „Alhemija bombe“ Slobodana Bubnjevića koja kroz dvadeset toponima daje sveobuhvatan pregled istorije nuklearnog doba.

Pročitajte još: Invazija superćelija

„Londonski časopis Sandej Grafik 1957. godine objavio je u četiri nastavka priču „Poslednji dani na Zemlji“ engleskog pisca i aero-inženjera Nevila Šuta. Serija je privukla pažnju i Šut je, uz izvesna proširenja, od nje napravio roman „Na plaži“ (On the Beach), koji će postati jedna od najuticajnijih knjiga o nuklearnoj apokalipsi. Pre rata, Šut je projektovao dirižable, u ratu je učestvovao u osmišljavanju raznih novih, uglavnom beskorisnih oružja, da bi se nakon rata sasvim posvetio pisanju. Pedesetih je sa porodicom emigrirao u Australiju gde se i događa radnja njegovog romana – to je priča o nuklearnom ratu, jedna od prvih, nakon koga je veći deo sveta uništen, a radioaktivni oblak se približava Australiji, gde junaci romana čekaju sigurnu smrt.

Naziv knjige „Na plaži“ inspirisan je stihom iz poznate pesme Hollow man T.S. Eliota o propadanju nakon Prvog svetskog rata: „Na ovom mestu poslednjeg susreta, ispipavamo zajedno, i ćutimo, okupljeni na plaži“.  U jeku Sputnjik krize, roman je brzo postao veliki hit i podstakao druge autore da se pozabave ovom temom – sledeće godine izaći će Red Alert Pitera Džordža, a potom i vrlo sličan Fail-Safe Eugena Bardika i Harvija Vilera koji je u nastavcima objavljivan u oktobru 1962, u jeku Kubanske krize, što je bez sumnje doprinelo njegovoj popularnosti, a možda, sa druge strane, i panici u javnosti.

Pročitajte još Rušenje brane Nova Kahovka: Poigravanja sa nuklearnom katastrofom

Samo dve godine nakon Šutovog romana, američki producent i reditelj Stenli Kramer snimio je film sa najvećim zvezdama Holivuda tog doba: Gregori Pekom, Avom Gardner, Fredom Asterom i Entoni Perkinsom. Tako je nastao kultni film On the Beach, jedan od simbola Hladnog rata. Film nije ostvario očekivanu zaradu, niti osvojio značajne nagrade, ali je upostavio temelje novog filmskog žanra o nuklearnom ratu i radioaktivnom “kraju sveta”. Kramer je, međutim, imao daleko veće ambicije – film je premijerno prikazan 17. decembra 1959. u 18 bioskopa u različitim gradovima na svim kontinentima (uključujući i Antarktik). Američkoj i britanskoj projekciji prisustvovali su, uz zvezde filma, i sovjetski ambasadori, u drugim zemljama aktuelni lideri, dok su Gregori Pek i njegova žena putovali u Moskvu na tamošnju premijeru u Domu radnika gde se okupila publika od 1200 uglednih zvanica.

Do kraja 20. veka biće snimljeno više od 80 filmova o atomskom ratu i nuklearnim nesrećama – većina je snimljena osamdesetih godina, ali su značajni naslovi nastali i pre i posle toga. Među njima se svakako izdvajaju dva odlična filma iz 1964. godine o odbeglom nuklearnom bombarderu – Dr. Strangelove Stenlija Kjubrika i Fail-Safe Sidnija Lameta koji su nastali po romanima Red Alert i Fail-Safe. Zbog sličnosti priča iz ova dva romana, Kjubrik je tužio Lametovu produkciju, došlo je do sudske nagodbe, tako da je prvo emitovan Kjubrikov film koji će zbog toga postati mnogo poznatiji, mada ne i obavezno bolji.

Značajan deo „nuklearnog opusa“ čine filmovi zasnovani na stvarnim događajima, kao što je „Trinaest dana“ iz 2000. Rodžera Donaldsona o Kubanskoj krizi. Neki filmovi su čak postali akteri nuklearnih događaja – posebno je zanimljiva sudbina izvrsnog trilera China Syndrome Džejmsa Bridžisa, iz 1979. čije je prikazivanje počelo nekoliko dana pre nesreće u nuklearnoj elektrani „Ostrvo tri milje“ koja je imala neverovatnih sličnosti sa pričom filma. To je zaista neobičan slučaj – dvanaest dana posle premiijere, na drugom kraju SAD, u Pensilvaniji, 28. marta 1979. dogodiće se nesreća koja je najveći incident u nuklearnim elektranama u SAD, a koja kao da je prepisana iz Bridžisovog scenarija (koji je, inače, kasnije nagrađen i Oskarom).

Razvoj događaja, prenošen direktno na televizijama, prepleo se sa medijskom panikom, sa pokušajima zataškavanja koji su se pretvorili u farsu i bez sumnje, sa filmom koji je preterano tačno opisao stvarnost. Film se reklamirao sa proročkim sloganom: „Danas samo grupica ljudi zna šta je kineski sindom. Uskoro ćeš i ti znati“, koji se obistinio na neočekivan način“.

M.J.

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

alhemija bombe atomska bomba Film Openhajmer slobodan bubnjević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Zastrašivanje pred protest

26.jun 2025. Marija L. Janković

Hapšenja pred Vidovdan: Sve terorista do teroriste

Pred protest na Vidovdan uhapšeno je šestoro ljudi zbog „pripremanja dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije“. Predsednica Skupštine Ana Brnabić kaže da se hapšenja „apsolutno” nastavljaju

Šta o novom protestu govore predstavnici vlasti i prorežimski mediji

Studentski protesti

26.jun 2025. I.M.

Studenti objavili mesto i vreme protesta u Beogradu: „Vidimo se na Vidovdan“

U subotu, na Vidovdan, Beograd i Srbiju čeka prvi veliki protest otkako su studenti u blokadi zatražili vanredne izbore

Vremenska prognoza

26.jun 2025. I.M.

Narandžasti alarm širom Srbije: Do 39 stepeni i opasno UV zračenje

Sa severa Afrike stiže vreli talas koji će Srbiju zagrejati do krajnjih granica – a dok čekamo večernje naoblačenje, lekari apeluju na oprez

Lisice, hapšenje

Hronika

25.jun 2025. B. B.

Hapšenja osumnjičenih za planiranje „nasilne promene vlasti“

Više javno tužilaštvo u Beogradu je navelo da su uhapšeni I. M, N. A. i B. M, koji se sumnjiče da su izvršila krivično delo pripremanje dela protiv ustavnog uređenja i bezbednosti Srbije. Zbog sumnje na isto krivično delo uhapšene još tri osobe

Novi broj „Vremena“

25.jun 2025. N. R.

Srbija pred Vidovdan: Režim je grogiran, čeka se nokaut

Građani hoće da režim ode, a takve se stvari uvek završe po volji građana, piše „Vreme“ u novom broju pred veliki miting u Beogradu

Komentar

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač

Komentar

Brbljanje i strah pred Vidovdan

Pretnje Aleksandra Vučića i njegovi pokušaji da obeshrabri građane da se priključe Vidovdanskom protestu zvuče kao zviždanje u mraku

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure