
Predsednik Srbije
Na putu ka Moskvi: Vučićev avion sleteo u prestonicu Rusije
Posle pauze na aerodromu u Bakuu i čekanja dozvole za nastavak leta, avion kojim leti predsednik Aleksandar Vučić, sleteo je u glavni grad Rusije
Vagnerovci više neće uzimati ratne zarobljnike, već će na bojnom polju „jednostavno sve da unište“, poručio je šeg ruske pravojne grupe preko Telegrama
Šef parvojne ruske grupe „Vagner“ Jevgenij Prigožin (61) zapretio je u nedelju na Telegram kanalu svoje službe za odnose sa javnošću da njegovi plaćenici ubuduće neće više uzimati ratne zarobljnike, već će na bojnom polju „jednostavno sve da unište“, prenosi nemački „Špigel“.
Kao razlog za ovu svoju odluku naveo je navodno presreten razgovor ukrajinskih vojnika u kome raspravljaju o streljanju ranjenih vagnerovaca.
Vlastima u Kijevu Prigožin zamera kršenje međunarodnog prava. Zaraćene strane odgovorne su za snabdevanje i bezbednost ratnih zrobljenika, kaže vlasnik grupe „Vagner“, i zato njegovi vojnici više neće uzimati ratne zarobljenike. Konkretno: „Pobićemo sve koje zateknemo na bojnom polju“.
Vagnerovci sa ruske strane vode glavnu reč u žestokim bitkama u okolini Bahmuta sa velikim brojem žrtava na obe strane. „Muzikanti“, kako ih nazivaju, u velikoj meri regrutuju zatvorenike koje često koriste kao „topovsko meso“.
„Putinov kuvar“
Prigožin se u ranoj mladosti, nakon završene sportske gimnazije, bio odao kriminalu, te je 1979. godine, tek punoletan, bio uslovno osuđen na dve godine za krađu, a već 1981. godine na 13 godina zatvora za krađu, razbojništvo, prevaru i uvlačenje maloletnika u izvršenje krivičnih dela, pisalo je „Vreme“ u tekstu Od Vagnera do Ale Pugačove.
Izašavši iz zatvora 1990. godine, posle pomilovanja, osnovao je u Lenjingradu mrežu prodavnica hot-dogova, zatim mrežu supermarketa, a nakon toga je krenuo u osvajanje keteringa i otvaranje restorana. Jedan od njih, “New Island”, je ubrzo stekao popularnost kod ruske političke elite, pa je 2001. godine Vladimir Putin gostio u njemu francuskog predsednika Žaka Širaka, 2002. američkog predsednika Džordža Buša mlađeg, a 2003. slavio je tamo vlastiti rođendan.
Postepeno je Prigožin preko svojih kompanija preuzeo organizaciju ishrane najviše državne elite, posebno u svečanim prilikama, i tako zaradio svoj čuveni nadimak “Putinov kuvar”.
Privtna vojna kompanija „Vagner“
Međutim, Prigožin se nije ograničio samo na kulinarstvo, već je tokom godina proširio svoje aktivnosti na građevinsku oblast (uključujući izgradnju vojnih objekata i baza po ugovorima sa ruskim Ministarstvom odbrane), internet-komunikacije (“Agencija za internet istraživanja”, bolje poznata kao “Trolovi Prigožina”, jer se bavila slavljenjem režima i diskreditacijom ruske opozicije.
Ministarstvo pravde SAD čak ga je bilo optužilo za mešanje u američke predsedničke izbore, i mas-medije preko prorežimske “Federalna agencija vesti” poznate kao “Fabrika medija”, te , takođe, prorežimskom medijskog holding “Patriota”.
Međutim, glavnu pažnju u Rusiji i inostranstvu već duži period privlače aktivnosti Prigožina u vojnoj sferi, tačnije njegova uloga u stvaranju i rukovođenju privatnom vojnom kompanijom (PVK, na ruskom “ЧВК”) “Vagner”.
Učešće u svetskim bojištima
Prvi put o “Vagneru” se čulo u proleće 2014. godine, prilikom ruske aneksije Krima, i nešto kasnije iste godine za vreme “preuzimanja” Donjecke i Luganske oblasti, ali puna slava ij je rsustigla u Siriji. S vremenom, kako je napredovala Putina misija povratka ruske uloge i snage u svetu, naročito u Africi, geografija operacija se širila, te je prisustvo jedinica “Vagnera” zabeleženo u Sudanu, Libiji, Centralnoafričkoj Republici, Maliju i nekim drugim državama.
Ceo tekst Ilije Vukelića možete da pročitate OVDE.
J.H./Spiegel/BBC
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Posle pauze na aerodromu u Bakuu i čekanja dozvole za nastavak leta, avion kojim leti predsednik Aleksandar Vučić, sleteo je u glavni grad Rusije
Evropski parlament usvojio je rezoluciju u kojoj se ocenjuje da Srbija, uprkos određenom napretku, i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka EU
Studenti u blokadi svih univerziteta u Srbiji ne traže više samo moralnu podršku – traže političku odgovornost. Zahtev za vanredne izbore podržale su i opozicione stranke, ali ostaje ključno pitanje: kako naterati vlast da popusti i da li postoji način da se izbori zaista održe pod fer uslovima?
U Srbiji, Viber je postao mnogo više od aplikacije za dopisivanje – za mnoge građane on je postao i izvor problema. Od početka protesta u zemlji, poruke iz roditeljskih i aktivističkih grupa sve češće završavaju u tabloidima, a njihovi autori – na saslušanju u policiji
Vlasnica kluba sa Ibice tvrdi da je jedan srpski diplomata za samo jednu noć potrošio 155.000 evra na provod
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve