

Evropska unija
Šef delegacije EU: Pravosudni zakoni podrivaju poverenje u nezavisnost sudstva
Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva




„Mislim da političke partije u Srbiji ne mogu da čekaju idealne uslove da bi učestvovale na izborima, nego moraju da pokušaju da u takvim uslovima pronađu alternativne kanale da komuniciraju sa građanima i da se, malo po malo, izbore za svoje prostore i za naše institucije“. kaže za "Vreme" vanredna profesorka na FPN Jelena Lončar
Građanska koalicija „Srbija protiv nasilja“ se raspala na pitanju bojkota ili izlaska na beogradske i lokalne izbore 2. juna. Partijske centrale Stranke slobode i pravde, Srbija centar, Zajedno i NADA smatraju da na izbore ne traba izaći, jer da su namešteni, a da bi Aleksandar Vučić, da se samo zajednički istrajalo u bojkotu, „morao“ da popusti i omogući izbore dovoljno fer i demokratske da na njima vredi učestvovati. Dokaze da bi Vučić „morao“ da popusti nisu pružili, a nisu uspeli ni da ubede druge opozicione kolege da je to jedini ispravni put.
Ostale opozicione partije, pa i lokalni odbori „bojkotaša“ u mnogim mestima, u bojkotu vide predaju bez borbe, te su se rešili da učestvuju na izborima i pokušaju da pobede uprkos svemu.
„Mislim da je važno da se ne odustaje od tog polja borbe“, kaže u intervjuu za „Vreme“ vanredna profesorka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu Jelena Lončar.
Jer, nastavlja, „ako se institucije u potpunosti predaju autoritarnim i nasilnim akterima, zapravo jedina poruka koju onda dobijate jeste da je politika jedna korumpirana, loša, prosta aktivnost iz koje treba da se isključite. Mi u tim institucijama, kakve god da su, moramo da imamo neke predstavnike koji će uneti drugačiju sliku, neku vrstu demokratske slike i reći da je važno da se bavimo politikom”.
Ne svodi se sve na osvajanje vlasti
Ona objašnjava da mnogi greše u tome što učestvovanje na izborima svode na osvajanje vlasti, zato što je za građane važno i da postoji neko ko može da uputi određenu kritiku na odluke koje se donose, da onemogući vlast da na jednostavan način donosi odluke, već da iznosi svoje kritike i predloge i da se bori za institucije.
„Dakle, mi ne možemo bez političkog predstavljanja. Zabluda je bilo koja ideja direktne demokratije, odnosno da mi svi građani odlučujemo o nečemu. Kako god – da li gledamo u institucije ili u sferu predstavljanja u civilnom društvu – stalno neko mora da nas predstavlja. Zbog toga je važno da se ne odričemo političkog predstavljanja i da pokušamo da jačamo institucije“, kaže Lončar.
A jedini način na koji možemo da branimo institucije od uzurpacije je da u njima učestvujemo.
„Ako se odreknemo institucija kao što su parlamenti, mi onda više nemamo nijedan kanal gde bi se čuo neki drugačiji glas i dugoročni interesi koji prevazilaze ono što su realne mogućnosti“, zaključuje Jelena Lončar.
„Mi danas u Srbiji nemamo poštene i slobodne izbore, ali nećemo ih ni imati. Ja se ne zanosim idejom da će vlast usvojiti preporuke za poboljšanje izbornih uslova, jer je njima u interesu da što manje tih preporuka usvoje. Njima to pomaže da ostanu na vlasti. Zato mislim da političke partije u Srbiji ne mogu da čekaju idealne uslove da bi učestvovale na izborima nego moraju da pokušaju da u takvim uslovima pronađu alternativne kanale da komuniciraju sa građanima i da pokušaju, malo po malo, da se izbore za svoje prostore i za naše institucije“.
Ceo intervju sa Jelenom Lončar pročitajte u prazničnom dvobroju nedeljnika „Vreme“ koji je na kisocima od 25. aprila


Usvajanje pravosudnih zakona, takozvanih „Mrdićevih zakona“, podriva poverenje u nezavisnost sudstva


Za 16. februar u Srpskom narodnom pozorištu (SNP) u Novom Sadu najavljena je Svečana akademija, a kao jedan od učesnika najavljen je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Zborovi Novog Sada najavili okupljanje ispred SNP


„Upravni odbor RTS-a prihvatio je prilikom otvaranja prijava kandidaturu Manje Grčić iako ona nije imala potvrdu da diploma koju je podnela na konkurs nosi 240 ESPB bodova, a nije ni nostrifikovana“, tvrdi Slađana Ivančević, protivkandidatkinja Manje Grčić za generalnu direktorku Javnog servisa


Upravni odbor RTS-a izabrao је Manju Grčić za generalnu direktorku javnog servisa


Sudbonosni planovi „Srbija 2030“ i „Srbija 2035“, kojim bi Aleksandar Vučić trebalo da najavi svoju kandidaturu za premijera, izgleda da se pišu uz pomoć ChatGPT-a. Barem tako tvrdi predsednik države
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve