

Studenti u blokadi
Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija
Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe




Zaposleni u REM-u su svojim štrajkom učinili više za radni svet, nego svi sindikati u Srbiji ikada: oni su bez ikakvih posledica, uprkos kršenju zakonski propisanih procedura, organizovali i održali štrajk, verovatno izborili neko svoje pravo utvrđeno među štrajkačkim zahtevima i pokazali da se može kad se hoće. Sada je pitanje za sve radnike u Srbiji kojima je poslodavac država: možete li, hoćete li?
Taman kada sam rešio da kao višedecenijski sindikalni aktivista uputim pismo podrške štrajkačima u REM-u, preteče me vest da su štrajkači obavili razgovor sa „poslodavcem“ – Odborom za kulturu i informisanje Skupštine Republike Srbije – i nakon razgovora objavili da je štrajk gotov i da su prestali razlozi za štrajk.
Šalu na stranu, ovaj „štrajk“ je najdrastičniji primer relativizacije svega, pa i tog, za radnički svet, često spanosnog rešenja zvanog štrajk. Ko se imalo bavio radničkim pravima, zna da je za ozbiljne sindikalne borce odluka o štrajku poslednja mera jer vrlo često ume da se kao bumerang vrati donosiocu takve odluke.
Procedura za donošenje odluke o štrajku je uglavnom sledeća: sindikat takvu odluku donosi na sednici svog statutom utvrđenog organa; u situacijama kada kod poslodavca ne postoji registrovan sindikat, takvu odluku može doneti Zbor zaposlenih; bez obzira da li je u pitanju Sindikat ili Zbor zaposlenih, odluka o štrajku se donosi većinom glasova utvrđenog kvoruma.
Odluka mora sadržati sledeće elemente: predsednika i sastav štrajkačkog odbora, štrajkačke zahteve, vreme i mesto početka štrajka. Ova odluka se mora dostaviti poslodavcu i to 24 časa pre početka, ako se radi o štrajku upozorenja, ili „najdocnije“ 5 dana ranije, ako se radi o obustavi rada.
Pošto se u slučaju REM-ovih štrajkača radi o štrajku zaposlenih( bez obzira na vrstu ugovora o radu) u Agenciji – Regulatornom telu čiji je osnivač Skupština Republike Srbije, ova odluka je u ovim rokovima morala biti dostavljena osnivaču.
Neću ulaziti u ocenu kakva je vrsta delatnosti REM-a, tačnije da li zaposleni u toj delatnosti imaju uopšte pravo na štrajk, ili ne, ili su u obavezi poštovanja minimuma procesa rada, ali pod pretpostavkom da imaju pravo na štrajk naglašavam obavezu poslodavca da obavesti nadležna ministarstva. Nadležno ministarstvo utvrđuje delatnost „poslodavca štrajkača“, kao i Ministarstvo rada. Nadležni ministar rada je u obavezi da o štrajku upozna Agenciju za mirno rešavanje spora, koja je u obavezi da pokrene postupak medijacije-mirenja suprotstavljenih strana.
Iz informacija kojima javnost raspolaže ništa od ovoga se nije desilo. Jedino što se desilo je da se desio ŠTRAJK REM-a. Ako se zanemari činjenica da je ovaj štrajk možda svojevremeno najavio autor kultne Top liste nadrealista, onda se može zaključiti da su zaposleni u REM-u ovim štrajkom učinili više za svet rada, nego svi sindikati u Srbiji ikada. Jednostavno, oni su bez ikakvih posledica organizovali i održali štrajk, verovatno izborili neko svoje pravo utvrđeno među štrajkačkim zahtevima i pokazali da se može kad se hoće.
Pitanje za radnike u Srbiji kojima je poslodavac država: možete li, hoćete li?
Pitanje za sve sindikalne centrale u Srbiji: da li osećate imalo stida i odgovornosti, pa ćutite na ovo izrugivanje tekovinama radničke i sindikalne borbe?
Najavljujem institucionalno delovanje Socijaldemokratske stranke u cilju da se utvrde sve okolnosti ovog „štrajka“ i da se snose posledice za učinjeno i neučinjeno.
Autor je sindikalni aktivista i član SDS-a
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe


Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je odbacio navode o pritiscima u javnim preduzećima da zaposleni dođu na miting Srpske napredne stranke 21. marta u Beogradu. Da li je to tačno?


Oko 250.000 birača izlazi na birališta u deset opština. Iako lokalni, ovi izbori mogu najaviti raspoloženje pred parlamentarne. Cilj je osvojiti glasove oko 250.000 birača na izborima u nedelju 29. marta u deset opština u Srbiji: Aranđelovca, Bajine Bašte, Bora, Kladova, Knjaževca, Kule, Lučana, Majdanpeka, Sevojna i Smederevske Palanke


„Mislim da opozicija pre svega treba da se fokusira na izvođenje birača na izbore, a manje na veštački izazvane incidente. Vreme je da hrabrimo i budemo tu da zaštitimo naše birače, da im pružimo podršku kako niko ne bi mogao da ih maltretira i ucenjuje“, kaže za „Vreme“ Miroslav Aleksić, predsednik Narodnog pokreta Srbije


U normalnim vremenima, izbori u deset malih sredina imali bi tek lokalni značaj. Ali, ovo nisu normalna vremena. Svaka pobeda antirežimskih snaga bila bi bolan poraz za Aleksandra Vučića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve