img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Sjedinjene Američke Države

Izbori za Kongres SAD: Od „crvenog talasa pobede“ ostalo je tek malo vode na dlanu

09. novembar 2022, 19:25 Slobodan Kostić
Foto: Namy.Huh/AP Photo
Copied

Kao što to i inače rade u svakodnevnom životu, građani SAD su se i na izborima za Kongres držali svoje proverene strategije ocenjivanja svega onoga o čemu su u prilici da se izjasne, pa su tako, prema preliminarnim rezultatima, dali većinu Republikanskoj partiji u Predstavničkom domu, dok se u Senatu vodi mrtva trka jer zbog tesnog rezultata još uvek ne može da se proglasi pobednik u Džordžiji, Nevadi, Viskonsinu i Arizoni

Za „Vreme“ iz Njujorka

Mada je više nego očigledno da je od „crvenog talasa pobede“, o kome su sanjali republikanci, ostalo tek nešto malo vode koja još uvek može da iscuri između njihovih prstiju, to ne znači da i tih nekoliko kapi ne mogu potpuno da poremete planove predsednika Džozefa Bajdena i njegovih demokrata. Prema najnovijim procenama CNN-a, od ukupno 435 republikanci trenutno imaju 216 poslanika u Predstavničkom domu, a demokrate 199, dok su i jedni drugi izjednačeni u Gornjem domu sa po 48 od ukupno 100 senatora.

Amerikanci, inače, obožavaju da ostavljaju ocene na sajtovima kompanija u kojima su zaposleni, prodavnicama u kojima troše plate, bankama kojima duguju hiljade dolara za kuće i kola, psihijatrijskim ordinacijama i teretanama koje služe da se sve to lakše podnesu ili barovima u koje odlaze da sve zaborave, pa se tako na polovini predsedničkog mandata Džozefa Bajdena biračima ukazala prilika da se izjasne  i o vladavini Demokratske partije koja je tokom prethodne dve godine imala i predsednika i većinu u oba doma Kongresa, što im je dalo punu slobodu da upravljaju najmoćnijom zemljom sveta onako kako su to najbolje znali u umeli.

Šta o tom učinku misle građani više je ili manje jasno, kao što je i očigledno kako će proći vozač „lifta“ kada nekoga ko, na primer, žuri u pozorište na Muri hilu, zaglavi u 41. ulici gde će putnik presedeti trećinu prvog čina predstave jer onaj koji sedi za volanom nije bacio pogled na Gugl mapu i video da se do tog istog mesta može, bez nenormalnih gužvi u saobraćaju, stići i 37. ulicom.

Demokratska inflacija

Slično je i sa vladavinom demokrata. Krenuli su punom brzinom na početku Bajdenovog mandata dajući mu punu podršku za ekonomski paket pomoći građanima u jeku pandemije kovida; bez rasprava je usaglašen zakon kojim je predviđena kompletna rekonstrukcija, u pojedinim delovima zemlje, potpuno ruiniranih puteva i železnice; nešto je napravljeno na saniranju problema klimatskih promena i pooštravanju procedura za kupovinu oružja koje se, doslovno, na pojedinim mestima može dobiti uz bilo koji lični dokument.

Ali je u međuvremenu došlo do haotičnog povlačenja iz Avganistana, nekontrolisanog talasa migranata koje republikanski guverneri pojedinih saveznih država jednostavno trpaju u autobuse i šalju tamo gde vladaju demokrate i, što je najgore, inflacije koja je, uprkos stalnim intervencijama Federalnih rezervi, još uvek blizu četrdesetogodišnjeg maksimuma. To, je naravno, donelo sa sobom neprekidna poskupljenja renti za stanove, veće kamate na kreditnim karticama kojima svi sve plaćaju, više troškove osnovnih životnih potrepština i goriva, bez čega je život u Americi, zbog ogromnih rastojanja između bilo koje dve tačke koje treba prevaliti, potpuno nezamisliv, što se sve zajedno, više nego očigledno, biračima nije previše dopadalo.

Republikanski abortus

Oni, ruku na srce, nisu rekli da su potpuno razočarani vladavinom demokrata. Ali su neočekivano povoljnom rezultatu Demokratske partije ipak u velikoj meri doprinela sveža sećanja građana na nasilni upad republikanskih ekstremista u Kongres 2021. u pokušaju da se onemogući mirna primopredaja predsedničke vlasti, Trampovo neskriveno oduševljenje Vladimirom Putinom, koji zločinima u Ukrajini pokazuje svoje pravo lice, i konzervativna odluka Ustavnog suda koja je dovela do zabrane abortusa u pojedinim saveznim državama.

To, opet, ne znači da republikanci nisu zabeležili određeni uspeh kojim mogu da budu zadovoljni. Već bi samo preuzimanje Predstavničkog doma moglo potpuno da blokira predsednikovu agendu, jer je za usvajanje bilo kog zakona potrebna podrška u oba doma Kongresa. Proći će još dosta vremena pre nego što se prebroje svi glasovi i reše žalbe oko neregularnosti izbornog procesa, dok se još uvek čekaju krajnje neizvesni rezultati glasanja u pojedinim saveznim državama, ali je već sada jasno da su ovo bili tipični američki izbori u kojima su u prvom planu bile domaće teme. Bolna pitanja agresije na Ukrajinu, koju SAD bezrezervno podržavaju, ili strateško suparništvo sa Kinom, ostali su negde daleko u pozadinskom planu o čemu se gotovo nije pričalo tokom kampanje i javnih suočavanja kandidata.

 Izbegavanje političkih razglabanja

Nije se previše govorilo među ljudima ni o samim izborima uoči njihovog održavanja, dok su svi mediji brujali o njihovom „istorijskom značaju“ koji će „odrediti sudbinu Amerike“.

Nakon završene pozorišne predstave na Muri hilu, doslovno se nije moglo čuti da je bilo ko od pedesetak gostiju koji su ostali na koktelu sa glumcima, spomenuo glasanje. Polarizovani do te mere da svaki razgovor o politici znači uzajamno klimanje glavama istomišljenika ili iscrpljujuće prepirke sa onima sa kojima se ne mogu složiti, pričali su o onome zbog čega su došli – pozorišnom komadu.

Niko nije bio spreman da sebi i drugima uništi veče besplodnim raspravama, znajući da se oni koji se ne razumeju bez objašnjenja, neće razumeti ni nakon objašnjenja, pa da će posle morati da zakazuju dodatne termine u ordinacijama gde će slušati savete o mirnom rešavanju konflikata ili plaćati dodatne sate u teretanama, u zavisnosti od toga kome je koja vrsta terapije bliža srcu.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

američki izbori 2022. amerika inflacija izbori demokrate sad Donald tramp izbori kongres džo bajden izbori kongres izbori kongres sad izbori predstavnički dom 2022. izbori sad izbori senat 2022. izbori u americi 2022 izbori za kongres amerika kapitol hil republikanska partija sad izbori sad abortus izbori sad demokratska partija izbori
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

„Marš na Drinu"

09.maj 2025. Marijana Maksimović

Protest u Loznici: Protiv litijuma i zaborava

Posle Novog Sada, Kragujevca, Niša, Beograda i Novog Pazara, studenati okupljenih oko inicijative „Studenti u blokadi“ organizovali su protest u Loznici pod nazivom „Marš na Drinu“

Beograd i Moskva

09.maj 2025. K. S.

Vučić i Putin u Kremlju: O gasu, razmeni lekara, vojnoj saradnji

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić sastao se u Kremlju sa predsednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom

Izgradnja puteva

09.maj 2025. K. S.

Ko je kriv za zatrpane gume na trasi autoputa?

Bager koji zatrpava gume na trasi novog autoputa, izazvao je brojne reakcije. Izvođač radova kaže da je u pitanju neodgovornost pojedinca

Politički zatvorenici

09.maj 2025. K. S.

Marija Vasić će početi štrajk glađu ako pritvor ne bude ukinut

Profesorka Marija Vasić, uhapšena aktivistkinja novosadskog Pokreta slobodnih građana, najavila je da će započeti štrajk glađu ako ona i još petoro uhapšenih ne budu pušteni iz pritvora

Prijemni ispit na fakultetu

Studentske blokade

09.maj 2025. K. S.

Hoće li na fakultetima u Kragujevcu početi onlajn nastava?

Studentske blokade fakulteta traju duže od pet meseci, a na nekim visokoškolskim ustanovama ovih dana se odlučuje o onlajn nastavi. U Kragujevcu, nastavno-naučna veća podeljena su po tom pitanju

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.
Povezane vesti

Sjedinjene Američke Države

09.novembar J.H.

Izbori za Kongres u SAD: Još uvek neizvesno u Senatu

„Trampisti“ koji i dalje tvrde da je Donald Tramp „pokraden“ na predsedničkim izborima 2020. su odneli mnoge pobede na izborima za Predstavnički dom, Senat i guvernere saveznih država. U Predstavničkom domu se nazire pobeda Republikanaca, još uvek je neizvesno ko će imati većinu u Senatu

Izbori za Kongres SAD

09.novembar Sofija Popović

Maksvel Alehandro Frost: Predstavnik generacije „Z“ na Kapitol Hilu 

Ima 25 godina i kubansko poreklo. Vozi Uber da bi mogao da plaća kiriju i nema završen koledž. Strastveno ga zanimaju borba protiv oružanog nasilja i klimatskih promena. Biće zastupnik u američkom Kongresu i više je nego duplo mlađi od svojih kolega

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure