img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Regulatorno telo za elektronske medije

Izbor članova Saveta REM-a: Samo što se Šešelj ne javi za reč

29. maj 2025, 16:43 Milica Tošić
REM tabla Foto: N1
Regulatorno telo za elektronske medije
Copied

Savet Regulatornog tela za elektronske medije (REM) trebalo bi da ima ključnu ulogu u kontroli elektronskih medija. Predsednik NUNS-a Željko Bodrožić kaže, međutim, da pri izboru članova Saveta SNS sprovodi potpuno bezakonje jer po svaku cenu hoće da obezbedi većinu

„Prijave koje upućuju fizička lica, udruženja, uglavnom bivaju odbijena ili se uopšte o njima i ne raspravlja. U procesu izbora Saveta REM-a je oduvek vladajuća partija, ne samo ova nego i prethodna, gledala da kroz navodni inkluzivni proces ima poslušnu većinu koja neće u punom kapacitetu raditi svoj posao“, kaže Bodrožić za „Vreme“.

Većina u Savetu je nameštena na poziciju gde treba da ćuti i da diže ruku onako kako predsednik Saveta odluči.

„Blago je reći da je to sada Divlji Zapad, da je to Kanzas Siti pre 200 godina, gde iako postoje neki zakoni, oni ne važe i jednostavno su napravili scenu koja sve dublje i dublje tone. Na Kodeks više niko ni ne obraća pažnju, novinarska profesija je u potpunosti upropašćena“, objašnjava on.

Dodaje da je u ovo „Vučićevo vreme“ lokalna televizijska i radijska scena potpuno okupirana i da nema više slobodnih lokalnih i regionalnih televizija.

„Sve je njihovo, i programi se baziraju na laku zabavu i propagandu“.

Bodrožić kaže da naša medijska scena odudara od normalnosti.

„Normalne televizije i radio stanice su izuzeci, koji potvrđuju pravilo da je 99 odsto scene pod punom kontrolom i nimalo ne ispunjava ono što je zadatak javnih medija“.

„Šta reći za zemlju u kojoj kulturni sadržaji ne postoje ni na jednoj televiziji sa nacionalnom frekvencijom?“, zaključuje on.

Kandidati vladajuće partije

Jedan od kanidata za Savet REM-a, vlasnik je medijske produkcije. U pitanju je slučaj kandidature savetnika ministra informisanja Miloš Garić.

„Šta da kažem, oni znaju šta je zakon, šta u njemu piše, ali ga tumače kako hoće. Garić je poslednjih godina u službi vladajuće partije, sa svojom produkcijom i javnim delovanjem. On je učestvovao u kreiranju medijske politike i sada odjedanput, kao osvedočeni naprednjak, dolazi kao nezavisni kandidat“, objašnjava Bodrožić.

„Naša nezavisna scena je sada bila malo organizovanija i nema nijedne stranke koja je bila involvirana u izbor kandidata. Kod njih se vidi da postoji jedan centar koji namešta predlagače i bira kandidate“, kaže i dodaje da su ti kandidati iz vladajuće političke stranke i da „oni hoće da naše u startu zamažu blatom, time što će reći da su opozicioni“.

Nezakoniti kandidati vlasti

Izvršna direktorka fondacije Slavko Ćuruvija Ivana Stevanović objašnjava za „Vreme“ koji su problemi vezani za predlaganje kandidata Saveta REM-a.

„Ovaj proces je problematičan zato što ne samo da imamo ponovo pokušaje podmetanja kandidata koji ne popunjavaju ne samo bazične zakonske uslove, već ni etičke i moralne standarde da bi se našli u jednom ovakvom telu, već i zato što vlast pokazuje da nema nikakvu nameru da sprovede pošten, legalan proces izbora članova Saveta REM-a“, kaže ona.

„Očigledno je da nemaju nameru da nauče bilo kakve lekcije, nego zapravo u potpunosti ignorišu sve principe i zakonske obaveze“, kaže Stevanović.

„Ovaj period bez Saveta REM-a je potpuni Divlji Zapad i nema ko da reaguje, a i kad ga ima, ne reaguje. Pod direktnom su kontrolom vlasti, neće da kažnjavaju Pink, a da je po slovu zakona do sada bi bio sto puta ugašen“, dodaje Bodrožić.

Zakon u rukama političke volje

„Mi sada čekamo Odbor koji prihvata kadnidature ili ih odbija. Oni bi trebalo da rade po zakonu i da odbiju kandidate koji nisu postigli kvalifikacije da bi uopšte bili kandidati – koji su politički aktivni i/ili nemaju veze sa elektronskim medijima. U Odboru za kulturu i informisanje većina je iz Napredne stranke sa sve njemim satelitima, pa mogu da izglasaju i da je Zemlja ravna“, zaključuje Bodrožić.

„Ovo je neki poslednji pokušaj da se stvar reši. Apelujem i pozivam ih da se dozovu svesti i da obezbede primenu zakona. Mi se trenutno nalazimo u situaciji u kojoj najviše zakonodavno telo svesno i sa namerom ignoriše svoje zakonske obaveze“, ističe Stevanović.

Podseća da su protiv najodgovornije osobe u Odboru, Nevene Đurić, podneli krivičnu prijavu zbog suspenzije Zakona oko rokova za raspisivanje konkursa.

„Tužilaštvo ima prilike da se umeša ukoliko želi da sačuva bazičnu vladavinu zakona u ovoj zemlju. Očigledno da se to ovde nikoga ne tiče“.

„Ja nemam previše poverenja u Odbor jer je već na mnogo nivoa pokazao kako namerava da radi. Nemam poverenja da će se odjednom probuditi da štite zakonitost procesa, ali evo pozivam ih da zaista porazmisle malo kuda vode njihove akcije i situacija u kojoj najviše zakonodavno telo u zemlji odlučuje da svojevoljno suspenduje ili ignoriše svoje zakonske obaveze“, podvukla je Stevanović.

Politička kontrola nad izborima u REM-u

Bodrožić tvrdi da je prethodni konkurs poništen, iako je bio „čist kao suza“, a razlog tome nije najjasniji.

„Nisu se potrudili da nađu neki osnov, već je konkurs poništen navodno zbog nezadovoljstva javnosti. Zbog toga se ne poništava proces koji je čist kao suza, zar ne? Zašto bi država nešto tako radila i trošila ponovo pare građana, ako je nešto bilo tako čisto? Kako možeš da poništiš konkurs ako je sve bilo po zakonu? Onda su rešili da –,udovolje‘ građanima i da započnu proces ponovo“, tvrdi on.

Pri predlaganju kandidata pojavljuju se udruženja koja nemaju aktivnosti i nisu prepoznata kao udruženja koja su u svojim oblastima aktivna duže vreme.

„Ovde kod nas, u segmentu novinarskih udruženja, mi imamo dva najveća udruženja, UNS i NUNS, koja pokrivaju 90 i nešto odsto ljudi novinara, a preglasala su ih dva udruženja iz Niša – Društvo novinara Niša i profesionalno Udruženje novinara Srbije iz Niša su dve organizacije koje su pod direktnom kontrolom ministra Gašića“, ističe Bodrožić.

Samo čeka trenutak kada će „Šešelj ponovo progovoriti iz njih, a to je blizu“.

Bodrožić smatra da ih mogu dovesti u situaciju da se složno dogovore i izađu iz procesa u koji su opet ušli, jer su „studenti to potegnuli“.

„U tom slučaju se nadam da će ponovo reagovati Evropska komisija i da će uvideti da je opet na delu prevara i da im neće priznati Savet REM-a“, dodaje.

„Dobra stvar je što smo napravili neku koordinaciju, civilni sektor se malo probudio, medijska udruženja su stala jedna uz druge i veoma je značajno da je UNS ne samo podržao naše kandidate, nego je prijavio ista dva kandidata, tako da smo mi sada na usaglašavanju jači“, podvlači Bodrožić.

Sve će biti jasno posle zasedanja Odbora koje je zakazano za petak.

Tagovi:

Evropska komisija Regulatorno telo za elektronske medije Odbor za kulturu i informisanje NUNS Savet REM-a
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
ODIHR

Izborni zakoni

12.maj 2026. I.C.

ODIHR kritikovao izmene Zakona o finansiranju političkih aktivnosti

Limiti za troškove kampanje postavljeni previsoko, „kampanja trećih lica“ nije dovoljno uređena, a ključni problemi kontrole i sankcija ostaju nerešeni, smatra ODIHR

„Crvene beretke“

12.maj 2026. Bojan Bednar

Simbol zločina, rata i haosa: Zašto „crvene beretke“ paradiraju na Vučićevim skupovima

Okrećući se svojim radikalskim korenima i Šešeljevim metodama komunikacije, Aleksandar Vučić angažuje "crvene beretke" da paradiraju na naprednjačkim skupovima. Šta na taj način poručuje građanima Srbije i za šta je služila Jedinica za specijalne operacije (JSO)

Crveni krst

Crveni krst

12.maj 2026. I.C.

Crveni krst ostao bez 5,5 milijardi dinara od igara na sreću: Ko je za to kriv?

Državna revizorska institucija je utvrdila da Crvenom krstu iz republičke kase nije isplaćeno onoliko novca koliko mu po zakonu pripada – umesto 8,87 milijardi, uplaćeno mu je svega 3,38 milijardi dinara

SPS

Vanredni izbori

12.maj 2026. I.M.

Ružić: Najbolje bi bilo da studenti pobede, izbora neće biti na leto

Potpredsednik Glavnog odbora SPS-a Branko Ružić ocenio je da vanrednih parlamentarnih izbora ovog leta neće biti i poručio da SPS na narednim izborima ne bi trebalo da ide u koaliciji sa SNS-om

Policijska stanica u Zvorniku

BiH

12.maj 2026. K. S.

Zvornik: U hotelskoj sobi nakon desetak dana pronađeno beživotno telo žene

Telo je, prema nezvaničnim informacijama, u hotelskoj sobi bilo desetak dana

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure