Mediji
Objavljena publikacija „Kodeksi novinara u Srbiji od 1965. do 2025. godine“
U proteklih šest decenija ova „pravila“ za novinare i novinarke menjana su i dopunjavana više puta, kako na ovdašnjim prostorima tako i u svetu.
Oštro je kritikovao bombardovanje Jugoslavije, rušenje radničkih prava u Nemačkoj ili progon Edvarda Snoudena na Zapadu, često se svađao sa sopstvenom partijom Zelenih. Hans-Kristijan Štrebele je na sudu branio levičarske teroriste i do kraja života ostao ikona nemačke levice
Hans-Kristijan Štrebele umro je u ponedeljak u Berlinu u 84. godini života, potvrdio je levo-liberalni list TAZ (Tageszeitung) među čijim utemeljivačima je bio i Štrebele. List ga opisuje kao „uzor i savest“ nemačkih levičara, „čoveka do srži prožetog integritetom“.
U dugoj advokatskoj i političkoj karijeri Štrebele nikome nije išao niz dlaku. Ni kad je pred sudom branio levičarske teroriste Frakcije Crvene armije (RAF), ni kad je kritikovao agresiju NATO-a na Jugoslaviju.
Kao mlad advokat bio je među osnivačima Prvog socijalističkog advokatskog kolektiva. Uslediće njegov angažman u „procesu veka“, kad je branio grupu Bader-Majnhof, na kraju osuđenu za smrtonosne terorističke napade RAF-a.
Štrebele je 1978. učestvovao u osnivanju TAZ-a, a od 1998. je bio poslanik Zelenih. Potom je četiri puta zaredom osvajao direktni mandat u Bundestagu u svojoj izbornoj jedinici u berlinskom Krojcbergu, inače bastionu levičara, hipika i ekoloških aktivista.
Kao nadareni govornik, Štrebele je bio predvodnik levog krila Zelenih za koje će mnogi reći da su izgubili svoju dušu kad su 1999. u Vladi Gerharda Šredera u koaliciji sa Sicijaldemokratskom partijom podržali bombardovanje SR Jugoslavije.
Doduše, većina članova partije i tada je bila protiv, ali je zeleni šef diplomatije Jozef Fišer bio za i naknadno, kad su bombe već padale, isposlovao tesnu podršku partijskog Kongresa.
„Stidim se svoje zemlje koja opet vodi rat na Kosovu i opet baca bombe na Beograd“, rekao je Štrebele na početku intervencije NATO-a. Često je naglašavao da taj rat kreće i iz Nemačke, 54 godine nakon što je okončan najveći rat ikada, koji je takođe pokrenula Nemačka.
Štrebele je vazda bio protiv linije partije koja je s godinama postajala sve manje leva, a pacifizam je potpuno napustila. Bio je protiv slanja vojnika u Avganistan, kao i protiv reforme tržišta rada pod Šrederom i Fišerom koja je načinila radnike fleksibilnijim i potkratila pomoć za nezaposlene.
Poslednjih godina aktivnog bavljenja politikom zaokupljala ga je tema špijunaže i razuzdanih obaveštajnih službi. U svetske vesti je još jednom dospeo kada je posetio Edvarda Snoudena u Moskvi i tražio da mu Nemačka dodeli azil.
Štrebele se 2017. povukao iz Bundestaga zbog narušenog zdravlja. Za reč se otada javljao retko, poslednji veliki intervju dao je upravo TAZ-u ovog aprila.
Rekao je da je bio šokiran ruskim upadom u Ukrajinu: „Ne zato što sam smatrao Putina časnim čovekom, nego jer sam mislio da je to stari lisac koji neće počiniti tako kolosalnu glupost kakva je ova agresija.“
Štrebelov advokat je saopštio da je stari levičar sam rešio da ode i okonča patnje bolesti, tako što je redukovao lekove i mere koji su ga održavali u životu. „Do kraja je bio svega svestan. Muku mu nije pričinjavao duh nego telo, pa ga je napustio 29. avgusta 2022.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
U proteklih šest decenija ova „pravila“ za novinare i novinarke menjana su i dopunjavana više puta, kako na ovdašnjim prostorima tako i u svetu.
Vučić i njegova pratnja više puta su natuknuli da je „većinski“ narod besan i kivan zbog protesta. To je jedva uvijena pretnja, kažu sagovornici „Vremena“
U fabrici „Bambi“ u Požarevcu 4. februara je došlo do pojave dima na krovu jednog pogona, ali ne i požara, tvrde iz policije. Uzrok pojave dima se utvrđuje
U momentu požara u domu „Ivanović“ je boravilo više od trideset korisnika, odnosno više nego što je dozvoljeno po licenci za rad u tom objektu
Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je u Batajnici stradao vojni službenik B. P. tokom realizacije redovnih aktivnosti u zavodu „Moma Stanojlović“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve