
Protesti
Autokomanda i Temerin: Protesti za pravdu i za pijaću vodu
„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu
Oštro je kritikovao bombardovanje Jugoslavije, rušenje radničkih prava u Nemačkoj ili progon Edvarda Snoudena na Zapadu, često se svađao sa sopstvenom partijom Zelenih. Hans-Kristijan Štrebele je na sudu branio levičarske teroriste i do kraja života ostao ikona nemačke levice
Hans-Kristijan Štrebele umro je u ponedeljak u Berlinu u 84. godini života, potvrdio je levo-liberalni list TAZ (Tageszeitung) među čijim utemeljivačima je bio i Štrebele. List ga opisuje kao „uzor i savest“ nemačkih levičara, „čoveka do srži prožetog integritetom“.
U dugoj advokatskoj i političkoj karijeri Štrebele nikome nije išao niz dlaku. Ni kad je pred sudom branio levičarske teroriste Frakcije Crvene armije (RAF), ni kad je kritikovao agresiju NATO-a na Jugoslaviju.
Kao mlad advokat bio je među osnivačima Prvog socijalističkog advokatskog kolektiva. Uslediće njegov angažman u „procesu veka“, kad je branio grupu Bader-Majnhof, na kraju osuđenu za smrtonosne terorističke napade RAF-a.
Štrebele je 1978. učestvovao u osnivanju TAZ-a, a od 1998. je bio poslanik Zelenih. Potom je četiri puta zaredom osvajao direktni mandat u Bundestagu u svojoj izbornoj jedinici u berlinskom Krojcbergu, inače bastionu levičara, hipika i ekoloških aktivista.
Kao nadareni govornik, Štrebele je bio predvodnik levog krila Zelenih za koje će mnogi reći da su izgubili svoju dušu kad su 1999. u Vladi Gerharda Šredera u koaliciji sa Sicijaldemokratskom partijom podržali bombardovanje SR Jugoslavije.
Doduše, većina članova partije i tada je bila protiv, ali je zeleni šef diplomatije Jozef Fišer bio za i naknadno, kad su bombe već padale, isposlovao tesnu podršku partijskog Kongresa.
„Stidim se svoje zemlje koja opet vodi rat na Kosovu i opet baca bombe na Beograd“, rekao je Štrebele na početku intervencije NATO-a. Često je naglašavao da taj rat kreće i iz Nemačke, 54 godine nakon što je okončan najveći rat ikada, koji je takođe pokrenula Nemačka.
Štrebele je vazda bio protiv linije partije koja je s godinama postajala sve manje leva, a pacifizam je potpuno napustila. Bio je protiv slanja vojnika u Avganistan, kao i protiv reforme tržišta rada pod Šrederom i Fišerom koja je načinila radnike fleksibilnijim i potkratila pomoć za nezaposlene.
Poslednjih godina aktivnog bavljenja politikom zaokupljala ga je tema špijunaže i razuzdanih obaveštajnih službi. U svetske vesti je još jednom dospeo kada je posetio Edvarda Snoudena u Moskvi i tražio da mu Nemačka dodeli azil.
Štrebele se 2017. povukao iz Bundestaga zbog narušenog zdravlja. Za reč se otada javljao retko, poslednji veliki intervju dao je upravo TAZ-u ovog aprila.
Rekao je da je bio šokiran ruskim upadom u Ukrajinu: „Ne zato što sam smatrao Putina časnim čovekom, nego jer sam mislio da je to stari lisac koji neće počiniti tako kolosalnu glupost kakva je ova agresija.“
Štrebelov advokat je saopštio da je stari levičar sam rešio da ode i okonča patnje bolesti, tako što je redukovao lekove i mere koji su ga održavali u životu. „Do kraja je bio svega svestan. Muku mu nije pričinjavao duh nego telo, pa ga je napustio 29. avgusta 2022.“
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
„Pravda spava, vi nećete!“, poziv je studenata i zborova za protest na Autokomandi, a Temerin bi da posle 20 godina dobije pijaću vodu
Studenti u blokadi i zborovi pojedinih beogradskih opština pozvali su građane da se večeras od 20 časova priključe blokadi Autokomande
Ako tužilaštvo zatraži pritvor od 30 dana, a sudija ga odredi - sistem vlasti je uzdrman. Ako budu pušteni nakon 48 sati, biće to još jedan pucanj u prazno, izjavio je Savo Manojlović
Pred Tužilaštvom za organizovani kriminal saslušani su svi osumnjičeni za korupciju na projektu rekonstrukcije pruge od Novog Sada do Subotice i svi su negirali krivicu. Goran Vesić je dostavio medicinska dokumentacija da se nalazi na bolničkom lečenju. Tužilac je zatražio da se svim osumnjičenima odredi pritvor
O „najvećoj krizi od 2008. godine“ Aleksandar Vučić je rekao da Srbija neće priznati presudu protiv Milorada Dodika i to bi, manje više, bilo to. Ostalo je bio uobičajan slap reči i skandalizovanja o neidentifikovanim strancima koji su sve zakuvali i zamesili i tome da ih se on nimalo ne plaši
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve