
Potpisi za studente
Koliko potpisa su za jedan dan sakupili studenti?
Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa
Foto: AP Photo/Alexander Zemlianichenko
U govoru na vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobede Vladimir Putin je napad Rusije na Ukrajinu predstavio kao novi iznuđeni, pravednički rat protiv nacizma u kome će Rusija, dakako, pobediti u slavu svih slavnih predaka
Ko je od govora Vladimira Putina na vojnoj paradi povodom Dana pobede u Moskvi očekivao neku epohalnu poruku u kojoj bi makar mogao da se nasluti nekakav zaokret u sukobu Rusije sa Zapadom i na bojnom polju u Ukrajini, taj je ostao uskraćen. Putin je samo ponovio ono što govori od početka ruske “specijalne operacije” 24. februara: zapravo je Rusija žrtva koja nije imala kuda, nego da se brani od onih, Amerikanaca pre svega, koju su u Ukrajini mešetarili i radili joj o glavi.
Jer tamo su, u Ukrajini, nacisti, koje kao u Drugom svetskom ratu treba pobediti, to jest Ukrajinu “denacifikovati”. Kao što su se onda, tokom Drgog svetska rata, Sovjeti tukli sa nacistima i pobedili ih, tako se i sada “vojska Donbasa” rame uz rame sa “ruskom vojskom” bori protiv nekih novih nacista koje će, baš kao i nekoć, i sada pobediti.
Putin je insistirao na poređenju današnje ruske vojne ofanzive u Ukrajini sa slavodobitnom borbom SSSR protiv nacističke Nemačke, koja kola u venama Rusa, što je, gledajući iz nesruskog ugla, zvučalo poprilično bizarno.
Predsednik Rusije je govorio o tome kako je Rusija težila “bezbednosnom kompromisu” sa zemljama NATO-a, ali da to one pod vođstvom SAD nisu htele i da su pripremale “još jednu krvavu operaciju na Donbas”. Govorio je i o nukleranom oružju koje su Ukrajinci kanda pravili, da bi ga upotrebili, valjda, protiv Rusa, te o “moralnoj degragaciji” i “rusofobiji” Zapada koji falsifikuje istoriju Drugog svetskog rata, preciznije ulogu Rusije u njemu.
“Ratujete za našu domovinu, za našu budućnost, da ne bi bilo nacizma”, rekao je Putin, protiv “varvarskog napada neonacista”, “bandi međunarodnih terorista”. Obećao je ovim povodom i pomoć porodicama palih ruskih vojnika.
Insistrao je Putin još i na “nepokolebljivoj snazi” i “jedinstvu” “naslednika onih koji su pobedili nacizam”, dakle njih, Rusa i drugih bratskih naroda u multietničkim vojnim ruskim redovima u Ukrajini, koji su, eto, primorani da se ponovo bore protiv iste pošasti koju, dakako, danas po celom svet seje Vašington.
Niti je, dakle, Putin proglasio nekakvu pobedu na Dan pobede u Ukrajini, niti je ovom prilikom zapretio upotrebom nukleranog oružja, već je, baš kao i do sada, pravdao napad na Ukrajinu kao pravednički, iznuđeni potez Rusije. Pred postrojenom vojnom silom Rusije Putinove reči su dakako imale drugačiji prizvuk.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Studenti u blokadi objavili su da je tokom akcije u nedelju, 28. decembra, sakupili gotovo 400.000 potpisa

Šatori ispred Narodne skupštine su uklonjeni, a na njihovom mestu nikli su novogodišnji štandovi. Ćacilend se ubrzano uklanja, a prolaz iza ograda je sada moguć svima

Novosadsko Više javno tužilaštvo podnelo žalbu na rešenja o obustavi postupka protiv Gorana Vesića, Jelene Tanasković, Anite Dimoski, Milana Spremića, Marine Gavrilović i Dejana Todorovića

Strpljenje se isplatilo. Ćaciclend je konačno kapitulirao. Dok radnici demontiraju šatore, prolaz platoom ispred Narodne Skupštine je ponovo slobodan za pešake

Studenti u blokadi su objavili link za građane iz dijaspore koji žele da potpišu da ih podržavaju. Osnovni zahtev je raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve