
Izbori 2026.
BLOG UŽIVO Peter Mađar: Izbori u Srbiji su važni
U Srbiji se 25. oktobra održavaju vanredni izbori za poslanike Narodne skupštine. Biračka mesta biće otvorena od sedam do 20 časova
Foto: AP Photo/Patrick SemanskyJelisejska palata je saopštila da su predsednici SAD i Rusije u noći na ponedeljak načelno pristali na sastanak na vrhu. Američki uslov za to je da “ruske trupe ne umarširaju u Ukrajinu”
Prema informacijama iz Jelisejske palate predsednik SAD Džo Bajden i njegov ruski kolega Vladimir Putin pristali su u noći na ponedeljak načelno na predlog francuskog predsednika Emanuela Makrona na sastanak na vrhu. Makron je u posredničkoj misiji telefonom razgovarao sa obojicom.
Termin za susret američkog i ruskog predsednika trebalo bi na sastanku u četvrtak da dogovore ministri spoljnih poslova dve zemlje Entoni Blinken i Sergej Lavrov.
U analizi Si-En-En-a tim povodom se procenjuje da se Bajden kocka, jer čak i ako se dogovor o samitu održi, jastrebovi u republikanskim redovima će ga sigurno optužiti da je izašao u susret ruskom moćniku i da je nagradio njegovu agresiju i držanje Ukrajine kao taoca. A ako bi Bajden odbio da se sastane sa Putinom i izbio bi rat u Ukrajini, bio bi optužen da nije iscrpeo sva diplomatska sredstva.
U tekućem brifingu „Njujork tajmsa“ u ponedeljak se kaže da Bajden pokušava da izgradi globalnu koaliciju kako bi se suprotstavio alijansi Rusije i Kine, a da Putin pokušava da revidira ishod Hladnog rata i da bi povećanje ruskih trupa moglo biti znak da je postao nepromišljeniji. Rojters konstatuje da mnogi detalji o predloženom samitu – koji je najavljen nakon «salve telefonskih razgovora» između Makrona, Bajdena, Putina, Zelenskog i britanskog premijera Borisa Džonsona – nisu jasni.
U ruskim medijima u ponedeljak ujutru nije bilo komentara o mogućem samitu Bajdena i Putina.
Na inicijativu Pariza Emenaul Makron i Vladimir Putin su razgovarali u nedelju predveče. Bili su ispoljili različite stavove o tome ko je odgovoran za tenzije u istočnoj Ukrajini, saopštila je Jelisejska palata. Prema France 24 Makron je za eskalaciju okrivio “ruske separatiste”, dok je Putin rekao da je za tenzije kriva Ukrajina.
Putin i Makron su se složili i da nastave rad u okviru normandijskog formata, u kome će učestvovati francuski, nemački, ruski i ukrajinski predstavnici.
Еmanuel Makron je i prošle nedelje takođe posle šestočasovnog razgovora sa Vladimirom Putinom i sat i 40 minuta dugog razgovra sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim bio objavio da je «postigao cilj i doprineo napretku u smanjenju tenzija oko Ukrajine“. Međutim, dan posle te optimističke najave Putinov izaslanik Dmitrij Кozak je razočarano rekao da su pregovori u Berlinu propali zato što predstavnik Ukrajine nije hteo da prihvati obavezu Kijeva da razgovara s vlastima Donjecke i Luganske oblasti.
Sastanak između francuskih i ruskih ministara spoljnih poslova Žan-Iva Le Drijana i Sergeja Lavrova biće održan „u narednim danima“, a diplomatski rad će se generalno intenzivirati. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova je kasnije za RT saopštilo da je poziv planiran za ponedeljak, pošto Le Drijan trenutno nije bio dostupan.
J.H.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

U Srbiji se 25. oktobra održavaju vanredni izbori za poslanike Narodne skupštine. Biračka mesta biće otvorena od sedam do 20 časova

Fizički napadi, pretučeni novinari i brojne prijave izbornih nepravilnosti obeležili su do sada izborni dan. Širom Srbije je zabeleženo preko stotinu incidenata.

Više javno tužilaštvo u Beogradu saopštilo je danas da je Posebnom odeljenju za borbu protiv visokotehnološkog kriminala podneta krivična prijava protiv NN lica koje je na društvenim mrežama objavilo montirani snimak ranijih navoda profesora i sudije Ustavnog suda Z. L.

Novinar „Vranjskih" Mihailo Stojković koji je napadnut u selu Pavlovac kod Vranja sa koleginicom iz „Vrečernjih novosti" kaže za „Vreme" da su oboje povređeni nakon što su ih kamenicama napali okupljeni građani

Velika izlaznost otvara pitanje ko su ljudi koji ranije nisu glasali i kome njihovi glasovi mogu da pomognu. Šta bi izlaznost od 70 odsto značila kada se iz računice izdvoje birači u dijaspori?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve