img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rodno zasnovano nasilje

Femicid u Albaniji: Broj ubijenih žena isti kao broj žrtava u mafijaškim obračunima

21. decembar 2022, 11:10 Jovana Gligorijević
Foto: Ulrike Mai/Pixabay
Copied

Istraživanje UN Women rađeno u Albaniji pokazuje da se jedna trećina žena oseća nebezbedno u sopstvenim domovima  jer trpe porodično nasilje. Oko 53 odsto ispitanica reklo je da su u jednom trenutku svog života iskusile partnersko nasilje

Za Albaniju je 2021. godina bila slična 2013. u Srbiji kada je u  porodično-partnerskom nasilju ubijen rekordan broj žena. U Albaniji su 2021. čak 30 odsto žrtava svih ubistava bile žene koje su ubili partneri, supružnici ili rođaci. Ubijeno je njih 11, što je 13 odsto više nego 2020. Ukupan broj ubistava u Albaniji u poslednjih 10 godina je u opadanju, ali fluktuira od 40 do 60 godišnje.

Krajem prošle godine albansko Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo podatke koji pokazuju da je ogromna većina femicida izvršena nakon što su počinioci prekršili zabranu prilaska žrtvi. To, prema pisanju portala Euractiv, ukazuje na drugi problem – ozbiljan nedostatak policijskih službenika koji bi adekvatno zaštitili ženu od nasilnika kome je zabranjeno da joj se približava.

U proseku, u Albaniji je 2021. godine jedna žena stradala u partnersko-porodičnom nasilju na svake tri nedelje. Najčešće korišćeno oružje je vatreno, a nema podataka o tome da li je ono bilo u legalnom posedu ili ne. Osim toga, albanske žene koje prijavljuju fizičke i seksualne napade, proganjanje i druge oblike nasilja broje se u hiljadama, a policija uspeva da procesuira tek između 10 i 12 odsto tih prijava.

Albanske vlasti nisu objavile koliko je tačno slučajeva prijavljeno tokom 2021. (osim da se broje u hiljadama), ali jesu obelodanile podatak da je u 2020. svakog dana u proseku prijavljivano 12 slučajeva porodičnog nasilja, što je, prostim množenjem, bar 4800 slučajeva.  Prema podacima Euractiva, policija je reagovala na samo 13 odsto prijava, a podataka o broju osuđenih nasilnika nema.

Pored zabrinjavajuće visoke stope femicida, istraživanje UN Women rađeno u Albaniji pokazuje da se jedna trećina žena oseća nebezbedno u sopstvenim domovima, jer trpe porodično nasilje. Oko 53 odsto ispitanica reklo je da su u jednom trenutku svog života iskusile partnersko nasilje, dok 80 odsto Albanki tvrdi da se rizik od rodno zasnovanog nasilja drastično povećao tokom pandemije.

Da sve bude još gore, kao i u ostatku sveta, u Albaniji velika većina slučajeva porodičnog nasilja ostaje neprijavljena, jer se žene boje odmazde nasilnika i nemaju poverenja u institucije (što je sasvim opravdano nepoverenje, budući da kršenje zabrane prilaska dominira u većini slučajeva femicida).

Zašto albanske institucije sporo i teško reaguju kada je reč o procesuiranju femicida, može se dešifrovati iz izjava političkih zvaničnika na jednu drugu temu – obračune kriminalnih klanova. Naime, stopa femicida u Albaniji u 2021. godini jednaka je stopi ubistava u mafijaškim obračunima kriminalnih klanova – 30 odsto. Ostavimo sada po strani zgroženost što je broj ubijenih žena jednak broju ubijenih u kriminalnim obračunima. Problem je u mnogo većoj posvećenosti institucija obračunavanju sa organizovanim kriminalom.

“Borba protiv organizovanog kriminala, otkrivanje, dokumentovanje i privođenje pravdi počinilaca kriminalnih ubistava u Albaniji ostaje važan prioritet za policiju”, izjavila je početkom ove godine načelnica Odeljenja kriminalističke policije Tonin Vokaj.

Premda jednak broj žena strada u partnersko-porodičnom kontekstu, taj problem još niko nije adresirao kao “važan prioritet”. Izuzetak su hiljade Albanki koje su u septembru 2021. izašle na ulice Tirane, na protest pod nazivom “Pravda za Sabrinu”.

Protest se dogodio nakon što je Elton Metaj ubio bivšu suprugu Sabrinu Bengaj (23) odmah nakon što je pušten iz zatvora gde je bio zbog porodičnog nasilja. Elton je Sabrinu ubio iz automatske puške, pa je nakon ubistva pokušao da pobegne. Policija ga je pronašla nakon tročasovne potrage.

Ubistvo dvadesetrogodišnje žene moglo je da bude sprečeno, tvrdile su na protestu aktivistkinje civilnog društva. Godinu dana pre nego što će je ubiti, Metaj je držao Sabrinu i njenu porodicu kao taoce. Specijalnim policijskim snagama trebalo je pet sati da ga nagovore da ih pusti i da se preda. Od tada pa do jula 2021. bio je u zatvoru, iz kog je pušten da se brani sa slobode zbog “problema sa mentalnim zdravljem”. Institucije nisu uzele u obzir činjenicu da je Metaj Sabrini iz zatvora slao pretnje i upozorenja da će je ubiti čim se nađe na slobodi.

Metaj je imao zabranu prilaska Sabrini, jednu od oko 3000, koliko albansko pravosuđe izda godišnje. Ipak, prekršio ju je, kao i većina počinilaca femicida u Albaniji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Femicid femicid albanija Nasilje nad ženama partnersko nasilje porodično nasilje rodno zasnovano nasilje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Štrajk glađu Dijane Hrke

12.novembar 2025. K. S.

Dijana Hrka u privatnoj bolnici primila infuziju

Dijana Hrka je u privatnoj bolnici primila infuziju, a po povratku iz bolnice se povukla u svoj šator

Pukovnik policije Radoslav Repac novi je komandat Žandarmerije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Policija

12.novembar 2025. M. S.

MUP: Radoslav Repac novi komandant Žandarmerije

Pukovnik policije Radoslav Repac novi je komandat Žandarmerije, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova

Gojko Božović

Novi broj „Vremena“

12.novembar 2025. J. J.

Gojko Božović: „Meni nije važno ko je na studentskoj listi“

U novom broju „Vremena“ o studentskom pokretu, studentskoj listi i tome zašto ona ne treba da se objavi razgovarali smo sa izdavačem, književnim kritičarom i pesnikom Gojkom Božovićem

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako.

Srbija i EU

12.novembar 2025. Katarina Stevanović

Evropski optimizam premijera Macuta

Premijer Đuro Macut kaže da je Srbija veoma blizu članstvu u EU. Evropska komisija, međutim, ne misli tako

Milomir Jaćimović i njegov sin štrajkuju glađu u Novom Sadu.

Borba za egzistenciju

12.novembar 2025. I.M.

Treći dan štrajka glađu Jaćimovića: Podrška srednjoškolaca, nastavnika i studenata

Milomir Jaćimović i njegov sin već treći dan štrajkuju glađu u Novom Sadu nakon što su im vlasti oduzele autobuse, ugrožavajući njihovu egzistenciju, dok im građani pružaju podršku ispred Banovine

Komentar

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić euforičan, sa ispruženom rukom

Pregled nedelje

Vučić, zaštitnik nepravde

Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Povezane vesti

Društvo

21.novembar Jovana Gligorijević

Femicid u Crnoj Gori: Ne zna se broj ubijenih žena

Kao i dobar deo zemalja regiona Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, ni Crna Gora nema zvaničnu statistiku o broju žena ubijenih u porodično-partnerskom kontekstu. Organizacija Centar za ženska prava (CŽP) vodi svoju evidenciju, prema kojoj je u prvoj deceniji 21. veka, od 2001. do 2011. godine, u Crnoj Gori u porodično-partnerskom nasilju stradala 51 žena

Analiza

21.novembar Jovana Gligorijević

Femicid i samoubistvo ubice: Pokušaji šekspirizacije zločina

Kada žrtva ne dobije priliku da napravi izbor da li će živeti ili ne, to nije tragedija, u tome nema ničeg šekspirovskog – to je prosto zločin. Ako se već prave paralele sa velikim književnim delima, što neki čine kada samoubistvo počini neko ko je prethodno ubio ženu, moramo biti precizni: Romeo nije ubio Juliju, ni obrnuto

Društvo

21.decembar Jovana Gligorijević

Mediji i femicid: Crvene cipele u crnoj hronici

Država Srbija ne vodi nikakvu evidenciju o broju femicida koji se dogode svake godine. Broj žrtava se zna iz medija. Naime. ženske organizacije prilježno broje medijske objave o počinjenim femicidima i tako imamo nekakvu evidenciju

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure