img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Evropski nebeski štit: Zajednička odbrana 15 država

14. октобар 2022, 14:00 DW
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Copied

U sklopu inicijative Evropski nebeski štit 15 država, među kojima i Mađarska, Rumunija i Bugarska, kupiće zajednički najmodernije sisteme protivvazdušne odbrane. Inicijativa je potekla iz Nemačke

Nemačka i još četrnaest zemalja pokrenule su projekat izgradnje boljeg evropskog sistema protivvazdušne odbrane, izveštava DW. Na marginama NATO sastanka u Briselu nemačka ministarka odbrane Kristine Lambreht je sa koleginicima i kolegama potpisala deklaraciju o Inicijativi za evropski nebeski štit.

Rat Rusije u Ukrajini za Nemačku je dokaz koliko je važna efikasna protivvazdušna odbrana. Ova inicijativa ima za cilj da se otklone propusti koje ima trenutni NATO-štit za Evropu. Manjkavosti ima u sistemu balističkih raketa, ali i u odbrani od dronova i krstarećih raketa.

Evropski projekat, Nemačka inicijativa

U pozadini nemačke inicijative je ruska agresija protiv Ukrajine, piše DW. NATO ocenjuje da je taj rat suštinski promenio bezbednosnu situaciju u Evropi i da su stoga neophodni dodatni napori kako bi se unapredila protivvazdušna odbrana. Evropska protivvazdušna odbrana do sada je prvenstveno bila usmerena na moguće pretnje iz Irana.

U sklopu inicijative Evropski nebeski štit (European Sky Shield) bi, između ostalog, trebalo da se kupe i zajednički sistemi naoružanja koji bi pokrivali veliko područje, pa bibili i jeftini. Reč je o projektu „političke, finansijske i tehnološke sinergije.“

Na ceremeniji potpisivanja bili su predstavnici Mađarske, Slovenije, Bugarske, Rumunije, Slovačke, Češke, Norveške, Finske, Estonije, Letonije, Litvanije, Holandije, Belgije, i Velike Britanije.

Planove za novu inicijativu krajem avgusta je najavio nemački kancelar Olaf Šolc. Kojije govorio o „bezbednosnom dobitku za čitavu Evropu“.

Slabosti Bundesvera

Za kratki domet i borbu protiv aviona i helikoptera, Nemačka trenutno ima protivvazdušne rakete „Stinger“, koje se ispaljuju sa ramena i koje isporučuju i Ukrajini.

Za srednji domet postoji veći sistem „Patriot“. Nemačka ukupno ima dvanaest tih sistema, ali oni ni u kom slučaju nisu dovoljni da se zaštiti čitava zemlja. Kada je reč o odbrani od balističkih raketa koje dostižu velike visine, Bundesver praktično nema rešenje, konstatuje DW.

Rešenje bi mogao da bude izraelski sistem “Strela 3” (Arrow 3). On čini najviši nivo izraelske višeslojne protivraketne odbrane i može da uništi napadačko oružje i do sto kilometara iznad atmosfere. Time je i na zemlji zaštićena velika površina, a bojeve glave se uništavaju daleko od cilja. Pored toga, u Berlinu se razmatra i kupovina daljih sistema „Patriot“ i „IRIS-T“.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

odbrambena politika EU nato štit evropa raz u ukrajini evropski odbrambeni štit European Sky Shield patriot strela 3 Stinger evropski nebeski štit EU zajednička odbrana
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Slučaj Generalštab

04.фебруар 2026. M. L. J.

Počinje suđenje Selakoviću: Koliku kaznu može da dobije

Počinje glavni pretres u slučaju „Generalštab“ i prvo suđenje jednom aktuelnom ministru još od petooktobarskih promena

Skupština usvojila

„Mrdićevi zakoni“

03.фебруар 2026. B. B.

Srećko Đukić: „Mrdićevi zakoni“ su problem građana Srbije, a ne EU

Setu pravosudnih zakona koje je predložio Uglješa Mrdić, a potpisao ih Aleksandar Vučić, legitimitet su dali opozicioni poslanici koji nisu napustili Skupštinu Srbije, kaže nekadašnji diplomata Srećko Đukić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

03.фебруар 2026. M. L. J.

Projektovanje vlasti do 2035: Vučić promenio tri premijera, hoće li on biti četvrti

Uz iskustva autokratskih kolega - Putina, Mila Đukanovića, Orbana, Erdogana - Aleksandar Vučić, posle dva predsednička mandata, puca ponovo na položaj premijera

Specijalna antiteroristička jedinica

Avalske doline

03.фебруар 2026. I.M.

KRIK: Vila od 400.000 evra novog komandanta SAJ-a i kriminogeni preduzimači

Igor Žmirić, novi komandant Specijalne antiterorističke jedinice, postao je vlasnik luksuzne vile vredne preko 400.000 evra u prestižnom naselju „Avalske doline”, koju mu gradi Nenad Šekularac, osuđen za pokušaj ubistva, piše KRIK

TOK

03.фебруар 2026. M. L. J.

Mladen Nenadić o fotografiji sa osumnjičenima za nadstrešnicu

Glavni javni tužilac za organizovani kriminal Mladen Nenadić odgovorio je na pitanje Informera kako je nastala fotografija koju režimski mediji koriste kao navodni dokaz „zavere tužilaštva“

Komentar
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pravda za sirotinju Srbije

Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure