img
Loader
Beograd, 27°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Lični stav

Europrajd: Lezbejke nisu dobrodošle

15. septembar 2022, 14:56 Daša Stevović
Foto: Privatna arhiva
Šetnja u inat državnoj represiji, organizatorima Prajda uprkos: Daša Stevović
Copied

Indikativno iz samog naslova tribine o “transfobiji u feminizmu” je koga organizatori beogradskog Prajda vide kao pravog neprijatelja: nije to konzervativna desnica, još manje država, to su feministkinje koje se ne slažu sa dominantnim diskursom o rodnom identitetu

Eskalacija tenzija usled državne zabrane Evroprajda i nakon nekoliko konzervativnih skupova dovela je mnoge, koji nisu to planirali, do odluke da ipak šetaju, u inat državnoj represiji. Dovela je i do toga da Prajd deluje kao jedino što nas u ovom trenutku deli od sunovrata u fašizam, ako je verovati argumentaciji organizatora i mnogih učesnika.

Kritika organizacije Prajda iz redova samih homoseksualaca nije novost – protekle i ove godine glasnija je nego ikada – ali sa zabranom događaja sa jedne strane, dolazi i implicitna zabrana njegove kritike sa druge. Ovaj moratorijum na kritiku ide na ruku organizatorima koji su se prošle godine prvi put suočili sa protestnim blokom unutar događaja. Dvadesetak ljudi, mahom iz Lezbejske i gej solidarne mreže, izašlo je na Prajd upravo kako bi se suprotstavilo korporativnoj prirodi ovog događaja, njegovim mizoginim politikama, kvir ideologiji koju zastupa, kao i kolaboraciji sa vlašću.

Organizatori Prajda su tada dokazali ono što nam je već bilo jasno: Prajd nije nikakav demokratski protest na kom homoseksualci iznose svoje zahteve, već žurka na koju dolaze da podrže ono što su organizatori sa svojim zapadnim partnerima i donatorima već utanačili. Slike sa prošlogodišnjeg Prajda – volonteri koji cepaju lezbejki jedan transparent a potom blokiraju drugi na kome piše “Ponosni – homoseksualni”, organizatori koji šalju privatno obezbeđenje na grupu homoseksualaca – teško da se uklapaju u trenutno sveprisutni diskurs o ljubavi, slobodi i toleranciji. Ove godine manifestacija iza sebe ima još jače korporativno sponzorstvo i podršku evropskih institucija, ambasada i fondacija.

Prozivanje feministkinja

Zahtevi koje Beograd Prajd iznosi već godinama tu su praktično kozmetički, jer u njihovoj formulaciji takođe ne učestvuje zajednica, a njihovo osvajanje je pitanje uspešnog savezništva organizatora sa državom. Zato se odluke u naše ime i donose iza zatvorenih vrata, a sadržaj tih zahteva ne ide nam nužno u korist. Naprotiv, predlog Zakona o rodnom identitetu na mesto kategorije pola postavlja fiktivni “rodni identitet” čime bi se obesmislile i ukinule mnoge pravne zaštite koje žene na osnovu pola ostvaruju, poput sigurnih prostora za žrtve nasilja i separatnih krila zatvora, sportskih kategorija, javnih toaleta, itd. Primeri prakse država u kojima je promena pravne oznake pola u dokumentima legalizovana pokazuju koliko je ova pravna fikcija opasna po žene i homoseksualce.

Program Nedelje ponosa o ciljevima Prajda govori ipak malo eksplicitnije od same šetnje. Niz tribina i diskusija koje se organizuju takođe reflektuju jedinu “ispravnu”, zvaničnu liniju organizatora. Pored tribine o seks radu, koja zagovara legalizaciju ženskog seksualnog ropstva i silovanja u prostituciji, organizuje se i tribina o “transfobiji u feminizmu”. Indikativno je iz samog naslova tribine koga Prajd vidi kao pravog neprijatelja: nije to konzervativna desnica, još manje država, to su feministkinje koje se ne slažu sa dominantnim diskursom o rodnom identitetu.

Nametanje jedinog pravog diskursa

Prajd se već godinama odvija sa državom u ulozi koorganizatora, uz jako prisutvo policije – iste policije, uzgred, koja nas drugom prilikom prebija ispred Skupštine uz konjicu, suzavac i SAJ. Budući da organizatori upravo i računaju na ovu ulogu države, postavlja se pitanje: kome mi tamo paradiramo? Ako smo svi tu, i organizatori i homoseksualci i NVO i predstavnici vlasti i predstavnici opozicije i panduri, pa protiv koga protestujemo? Protiv ostatka naroda?

Sve u svemu, bilo da šetnje bude ili ne, zabrana Evroprajda je učvrstila poziciju njegovih organizatora, njihov status kvo i uverenost u sopstveno pravo da čitavoj zajednici nametne jedini ispravan diskurs. Ako zaista pristanemo na lažnu dihotomiju “ili litije ili Prajd” i podmuklu retoriku organizatora da je Prajd poslednja linija odbrane demokratije i manjinskih prava, ujedno se odričemo i prava na zahtevanje “boljeg” Prajda, koji bi zapravo zastupao interese homoseksualaca.

Koliko god iskrena i dobronamerna bila lična motivacija, 17. septembra se ne šeta u ime gejeva i lezbejki, a te dobre namere svakako će biti zloupotrebljene gde god zatreba: u Skupštini, Briselu ili na svakoj sledećoj pokaznoj vežbi organizatora Prajda da lezbejke tamo nisu dobrodošle, kao ni bilo ko (homoseksualan ili ne) ko se sa njima ne slaže.

Autorka je članica Lezbejske i gej solidarne mreže

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

europrajd europrajd država evropajd evroprajd država feministkinje rodni identitet kritika europajda kritika organizatora evroprajda lezbejska i gej solidarna mreža litije ili prajd NVO homoseksualci transfobija u feminizmu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protesti

28.avgust 2025. B. B.

Novi skup ispred Filozofskog fakulteta u Novom Sadu

Studenti su pozvali na protest pod parolom „Novi Sade, Filozofski te zove“

SNS Kadriranje

28.avgust 2025. Marija L. Janković

Konkurs za posao: Traži se dovoljno dobar naprednjak

Vladajuća stranka pokušava da uđe u svaku poru društva i zakrpi baš svaki prodor bunta partijskom knjižicom. To im sve teže ide

BiH

28.avgust 2025. I.M.

Prevremeni izbori za predsednika Republike Srpske 23. novembra

Centralna izborna komisija BiH odlučila je da se 23. novembra održe prevremeni izbori za predsednika Republike Srpske, nakon što je Miloradu Dodiku oduzet mandat na osnovu presude Suda BiH.

Preuzimanje medija

28.avgust 2025. I.M.

Nova.rs: Brent Sadler novi direktor Junajted medije

Nastavak turbulencija u Junajted grupi - na mesto direktora Junajted medije navodno dolazi stari znanac Brent Sadler, omiljeni Britanac srpskih režimskih tabloida

Mediji

28.avgust 2025. Nemanja Rujević

Sudbina N1 i ostalih: Korporacija čini uslugu Vučiću

Ne dešava se često da novinari idu da propitaju direktora korporacije za koju rade. A još ređe da ih onda neko maltretira. To se dogodilo novinarima N1 i Nove i to pokazuje – Junajted grupa ide ka glajhšaltovanju ovih televizija

Komentar

Komentar

Srbija ima što niko nema: Festivali bez ljudi

Festivalska godina u Srbiji protiče ili bez festivala, ili sa festivalima bez publike koje su naprednjaci napravili u inat umetnicima i narodu

Sonja Ćirić

Komentar

Vučićeva sirotinja

Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda

Nemanja Rujević

Komentar

Kamo dalje Vučiću

Šta znači kada Aleksandar Vučić na razgovor poziva teroriste, ustaše, izdajnike i ostale blokadere i obara cene hrane i kamate na kredite

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1808
Poslednje izdanje

Predsednik i razgovor

Nema pregovora sa otmičarem Pretplati se
Duboka kriza u Republici Srpskoj

Slučaj građanina Dodika

Intervju: Nenad Tasić, advokat

Politička vlast sprečava krivično gonjenje za nadstrešnicu

Roman

Krici i šaputanja

Intervju: Jelena Lengold

Osluškivanje uglova naših bića

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure