img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekologija

EU i litijum: Preko Srbije do nezavisnosti od Kine

27. април 2023, 11:35 B.G.
Foto: AP
Jedni od največih protesta u Srbiji: Protiv Rio Tinta
Copied

Stručnjak Nemačke agencije za mineralne resurse kaže da bi projekat Jadar mogao da bude od suštinskog značaja za evropsku šemu snabdevanja u pogledu nezavisnosti od Kine

Evropska unija jedan je od najvećih svetskih potrošača litijuma. Međutim, problem EU je što ga ne proizvodi, već litijum uvozi, pre svega iz Kine.

Zbog toga, kako piše Demostat, u Evropi raste pritisak da samostalno razvija sopstvena nalazišta litijuma, kao i da se sirovina za litijumske baterije proizvodi lokalno.

Cilj EU je jasan. Potrebno je smanjiti zavisnost Evrope od Kine kada je reč o ključnoj sirovini za baterije, a da bi se to postiglo, Evropa mora da eksploatiše i sopstvena nalazišta litijuma.

Među kandidatima su Nemačka, Češka, Francuska i Portugal, ali EU računa i na Srbiju.

Iskopavanje litijuma u dolini Jadra i šta se na kraju dešava sa kompanijom Rio Tinto, ekološka je tema broj jedan u Srbiji već dugo vremena.

Nakon protesta i blokada auto-puta u Beogradu, premijerka Ana Brnabić saopštila da je na Rio Tinto stavljena tačka, te da je ukinut je Prostorni plan za projekat „Jadar“.

Sve ovo desilo na početku izborne godine, te se od tada neprestano ponavlja pitanje da li je Rio Tinto zaista otišao iz Srbije.

Međutim, sve je više pokazatelja da nije. Jedna od poslednjih vesti koja ukazuje na to jeste i da je Rio Tinto već više od dve godine pokušava da pribavi odobrenje za eksploataciono polje, dokument koji joj omogućava da započne sa iskopavanjem litijuma u Srbiji, uprkos tome što uz zahtev nije priložila neophodnu dokumentaciju.

U Srbiji jedinstveno i veliko nalazište

Stručnjak Nemačke agencije za mineralne resurse Mihael Šmit kaže za Demostat da je trenutnno u Evropi u različitim fazama razvoja više od 15 projekata koji se tiču eksploatacije litijuma u više od 10 zemalja. 

Među njima, Šmit pominje i Srbiju, navodeći da bi projekat Jadar mogao da bude od suštinskog značaja za evropsku šemu snabdevanja u pogledu nezavisnosti od Kine.

Njegova procena je da bi Evropa u 2030. godini u značajnoj meri mogla da se snadbeva litijumom iz svojih nalazišta i to čak do 40 odsto.

Govoreći o Srbiji, Šmit kaže da naša zemlja ima jedinstvena i velika nalazišta litijuma i bora i dodaje da je projekat Jadar, koji je, kako kaže, ranije razvijala velika rudarska kompanija Rio Tinto, među najvećim nalazištima tvrdih stena u Evropi.

„Ovaj projekat i proizvodi koji se tamo generišu mogli bi biti od suštinskog značaja za evropsku šemu snabdevanja u pogledu nezavisnosti od Kine”, istakao je Šmit.

Dodaje i da bi ovaj projekat mogao da podstakne razvoj industrije za preradu u širem području oko nalazišta.

Već neko vreme govori se da Vlada Srbije pregovara sa nemačkim automobilskim gigantom Mercedesom, australijsko-britanskom kompanijom Rio Tinto i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) o realizaciji projekta koji podrazumeva izgradnju fabrike električnih automobila. 

Potencijalna investicija, kako se navodi, zavisi od toga da li će se litijum eksploatisati u našoj zemlji, ali i od spoljnopolitičke orijentacije vlasti u narednom periodu.

Međutim, kako je „Vreme“ pisalo u tekstu „Da li će jadarit biti naš kriptonit“, bogatstvo litijumom zaista predstavlja stratešku prednost za osiromašenu zemlju kao što je Srbija. 

Nažalost, svi preduslovi poput korupcije, netransparentnosti vlasti i kompanija te zakonska regulativa bliži su onim na Papui Novoj Gvineji nego Norveškoj gde se takođe masovno rudari. Zato ostaje bojazan da će od rudnog bogatstva Srbiji i njenim građanima ostati samo jalovišta.

Zaista je opravdano pitanje da li je iskopavanje litijuma u Srbiji šansa za razvoj ili katastrofa u najavi?  

„Ako se ostvari projekat, selo više neće postojati“, tvrdi Zlatko Kokanović, 46-godišnji veterinar i poljoprivrednik iz Gornje Nedeljice, 12 kilometara udaljene od Loznice. 

Ekološki prihvatljivo iskopavanje

Takođe jedno od glavnih pitanja jeste i da li postoji ekološki prihvatljiva eksploatacija litijuma. Za stručnjaka Nemačke agencije za mineralne resurse postoji mnogo načina za implementaciju održivog rudarstva i rudarskih operacija.

„Dakle, moraju postojati strogi regulatorni i ekološki okviri da bi se to osiguralo”, ističe Šmit i dodaje da se mora shvatiti da će rudarstvo uvek imati uticaj na životnu sredinu.

Na pitanje kada se može očekivati ekološki prihvatljiva eksploatacija litijuma, Šmit odgovara da je taj proces otpočeo i da će se sve više sprovoditi. 

Međutim, sa Šmitom se ne bi složili brojni stručnaci i aktivisti iz Srbije koji se protive otvaranju rudnika litijuma.

U samoj studiji Rio Tinta o uticaju na životnu sredinu, do koje je „Vreme“ došlo, detaljno se navode hazardi koji prete od rudnika, kako kompanija misli da ih spreči i priznanje brojnih negativnih uticaja na životnu sredinu uz navode da iskustvo pokazuje kako je „ekonomsko-sociološki uticaj“ na stanovništvo jedino što donosi benefite. Ali, i te „benefite“ neće imati svi.

B.G./FoNet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

alekandar vučić litijum Gornje Nedeljice Iskopavanje litijuma u Srbiji Jadar Litijum Rio Tinto
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Hronika

30.мај 2025. I.M.

Eksplozija u Krušiku, lakše povređeno petoro zaposlenih

Prema nezvaničnim informacijama iz valjevske bolnice, povređeno je pet osoba i one imaju lakše povrede

Vremenska prognoza

30.мај 2025. I.M.

Vreme u Srbiji nastavlja da „luduje“: Sunce, oblaci pa kiša – toplije za vikend

Građane Srbije očekuje još jedan dan nestabilnog vremena, uz smenu sunčanih i oblačnih perioda, ponegde praćenih kišom

Transparent na studentskom protestu

Studentski protesti

30.мај 2025. T. S.

Kuda za vikend: Studenti zakazali proteste širom Srbije

Šabac, Požarevac, Beograd, Niš, Jagodina, Zrenjanin, Čačak… 30. maja i 1. juna će cela Srbija biti na nogama. U kojim mestima studenti pozivaju na nove proteste tokom vikenda

AP Vojvodina

30.мај 2025. A.I.

Poruka neposlušnima: „Brutalno kažnjavanje“ novosadske Akademije umetnosti

Akademija umetnosti Univerziteta u Novom Sadu nije dobila ni dinara na konkursima za finansiranje i sufinansiranje projekata u oblasti kulture u AP Vojvodini za 2025. godinu

Kamp usred Beograda

30.мај 2025. Nemanja Rujević

Soundtrack Ćacilenda: Kosovo i Čiča Draža nad mobilnim klozetima

U sumrak trešte zvučnici iz Ćacilenda. Poneka pesma je teški treš, ali sve udaraju na patriotski nerv. Jedno reportersko posmatranje i slušanje

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Povezane vesti

Eksploatacija jadarita i protesti

27.мај Milica Čubrilo Filipović

Šansa za razvoj ili katastrofa u najavi

Da li je uopšte realno da institucije čuju glas zbunjenih građana, da zaustave strah, da postupe na osnovu principa javnog interesa? Može li se očekivati da Rio Tinto ili Jadar Litijum ne isisaju podzemno bogatstvo i ostave pustoš kada se za 50 godina završi radni vek rudnika? U projektu sanacije nakon prestanka rada rudnika nema odgovora, jer takav projekat za sada nije urađen

»Rio Tinto« i mi

27.новембар Milivoje Pantović

Da li će jadarit biti naš kriptonit

Bogatstvo litijumom zaista predstavlja stratešku prednost za osiromašenu zemlju kao što je Srbija. Nažalost, svi preduslovi poput korupcije, netransparentnosti vlasti i kompanija te zakonska regulativa bliži su onim na Papui Novoj Gvineji nego Norveškoj gde se takođe masovno rudari. Zato ostaje bojazan da će od rudnog bogatstva Srbiji i njenim građanima ostati samo jalovišta

Ekonomija

27.фебруар S.Ć.

Kako to rade drugi: Litijum u Srbiji i u Meksiku

U Meksiku su nacionalizovali litijum, ali u tom poslu hoće da sarađuju sa drugim zemljama, U Srbiji hoće da ga pretvore u valutu. Uveliko se priča o saradnji sa Mercedesom koji bi kod nas da pravi električne automobile, i sa Rio Tintom koji bi da kopa litijum potreban za baterije tih automobila

Litijum

27.април B.G.

Rio Tinto: Veoma uporan za nekog koga nema

Kompanija već više od dve godine pokušava da dobije ključan dokument za iskopavanje litijuma, a Ministarstvo rudarstva i energetike čak 11 puta je produžilo rok za dopunu dokumentacije

U novom broju

27.фебруар Nemanja Rujević

Dolina Jadra: Da li je Rio Tinto zaista otišao

Meštani Gornjih Nedeljica i ekološki aktivisti su otkriće "Vremena" dočekali kao trijumf. Nacrt studije Rio Tinta o životnoj sredini do kojeg smo došli ukazuje na brojne hazarde rudnika u dolini Jadra. Na terenu se bitka nastavlja, jer je opšte uverenje da ni vlast ni kompanija nisu digli ruke od ovdašnjeg litijuma

Vesti

27.јануар A. I

Ana Brnabić: Na Rio Tinto je stavljena tačka

Ukinut je Prostorni plan za projekat "Jadar". Savo Manojlović je „nepismen“ i „lažov“

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure