Predlog da se 11 hidroelektrana izvuče iz EPS i prebaci u novu firmu koja bi bila formirana sa državnom kompanijom MVM za sada je odbijen. Teško je poverovati da je MVM predlog poslao bez prethodnih razgovora sa političkim rukovodstvom zemlje i to samo mesec dana nakon što je EPS posta akcionarsko društvo
Hidroenergetski korpus koji mađarska državna kompanija MVM želi da vidi u svom suvlasništvu zapravo su Drinsko-limske hidroelektrane, piše Demostat.
U okviru te celine nalaze se devet hidroelektrana – Bajina Bašta, RHE Bajina Bašta, Bistrica, Potpeć, Uvac, Kokin Brod, Zvornik, Ovčar Banja i Međuvršje, kao i dve male hidroelektrane – Vrelo i Radaljska Banja.
Drinsko-limske hidroelektrane odskora poseduju i jednu fotonaponsku elektranu Brana Lazići u kojoj se struja proizvodi solarnim panelima.
Da li je država dala znak?
Uz podsećanje da je na dnevnom redu sednice Nadzornog odbora Elektroprivrede Srbije 18. maja bila i tačka o predlogu da se 11 hidroelektrana izvuče iz EPS i prebaci u novu firmu koja bi bila formirana zajednički sa kompanijom MVM, Demostat je naveo da prema dosadašnjim informacijama, predlog MVM, barem za sada, nije prihvaćen.
Nakon što se informacija o dnevnom redu odbora pojavila u javnosti, Ministarstvo rudarstva i energetika Srbije saopštilo je da Nadzorni odbor EPS nije doneo odluku o osnivanju zajedničke kompanije i izdvajanju 11 hidroelektrana sa MVM.
Foto: Branislav Grković
Prema Demostatu, ono što ovoj vesti daje na težini je činjenica da je MVM mađarska državna energetska kompanija, pandan EPS, koja snabdeva 70 odsto tamošnjeg tržišta električnom energijom, polovinu privrede i sve građane gasom i između ostalog, u svom vlasništvu ima nuklearnu elektranu Pakš.
Kako se navodi, teško je poverovati da je MVM ovakav predlog EPS poslao „iz vedra neba“, samo mesec dana posle preobražaja EPS u akcionarsko društvo, bez prethodnih razgovora sa upravom srpske kompanije i političkim rukovodstvom zemlje.
Negativne posledice
Stručnjaci, međutim, strahuju da bi izuzimanje hidrokapaciteta iz sastava EPS moglo da dovede do vrlo negativnih posledica po ovo preduzeće.
Na pitanje da li bi usvajanje predloga mađarske kompanije značilo de fakto privatizaciju EPS, ekspert za energetiku Aleksandar Kovačević rekao je za Demostat da bi „otuđenje ove imovine dovelo ne samo do brzog bankrotstva EPS, već i do vrlo ozbiljnih finansijskih, strateških i političkih problema za Srbiju“.
„Proces evropskih integracija bi bio praktično obustavljen za dugi period, a nacionalna sigurnost bi bila dalje ugrožena“, kazao je Kovačević.
Objašnjavajući trenutno stanje u srpskoj energetici, Kovačević kaže da „ovog trenutka stvarna komercijalna vrednost objekata hidroenergije u Srbiji nije poznata“.
„Već 30 godina energetska politika onemogućava da ovi objekti iskažu svoju punu komercijalnu vrednost na evropskom tržištu. Prilike na tom tržištu su takve da vrednost ove vrste imovine znatno raste iz godine u godinu i može se očekivati dalji rast vrednosti u narednih 30 godina“, rekao je Kovačević.
Foto: Branislav Grković
Svrsishodna upotreba ovih objekata je samo moguća ukoliko su oni pod suverenom kontrolom jednog nepodeljenog interesa, kazao je Kovačević i dodao da je potrebno da Srbija zadrži ove objekte potpuno u svom vlasništvu, donese i primeni novu energetsku politiku i omogući EPS da ih valjano upotrebi.
Za Demostata je upitno i zašto se u ovom geopolitičkom trenutku otvara pitanje zajedničkog ulaganja EPS sa mađarskom državnom firmom i da li bi ostvarenje predloženog plana zapravo predstavljalo jedan korak u dodatnom približavanju Srbije Rusiji.
„Iza mađarske državne energetske kompanije stoji Viktor Orban, koji je strateški partner ruskog predsednika Vladimira Putina u Evropi, dok kompanija MVM ima dugoročne ugovore sa ruskim Gaspromom“, naveo je Demostat.
B.G./FoNet/Demostat
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Radovi na rekonstrukciji i modernizaciji Kalenić pijace počeće početkom 2025. godine. To je najveći kapitalni projekat ove godine u Beogradu po iznosu sredstava - dve milijarde dinara. Prethodna rekonstrukcija Kalenića završena je 2017.
Udruženja poljoprivrednika su najavila protest za petak, 19. jul, zbog neispunjenih obećanja bivše premijerke, a sadašnje predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić
Četvorica čuvara i dvoje osuđenika lakše su povređeni kada su se sudarili putničko vozilo i kombi Ministarsva pravde na regionalnom putu Pančevo-Vršac kod Alibunara
Praćenje vehabija će biti nastavljeno, ali teško je sprečiti pojedinačne akte, pa je Dačić naglasio da je zato potreban stalni nadzor svih pripadnika tog pokreta
Izborna kampanja Džoa Bajdena nakon atentata na Donalda Trampa mora hitno da se menja. Iz igre se izbacuju svi verbalni napadi na bivšeg predsednika jer bi to u klimi kojom dominara slika njegovog krvovog lica sa uzdignutom pesnicom bilo kontraproduktivno. Analitičari smatraju da je ionako težak put Bajdena ka reizboru postao još teži. Tramp je u ponedeljak stigao u Milvoki gde će na konvencije Republikanske biti i zvanično nominovan za predsedničkog kandidata
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!