img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Neofašizam

Ekstremna desnica u Srbiji: Novo buđenje

13. avgust 2022, 20:23 Filip Mirilović
Copied

Ekstremna desnica raste na egzistencijalnim strahovima ljudi. Vremena kriza, kakvo je naše obeleženo najezdom migranata na Evropu, pandemijom i ratom u Ukrajini, im pogoduju. Kada su Fejsbuk i Tviter počeli da ih cenzurišu, okrenuli su se Telegramu - sada tamo u kanalima sa preko hiljadu ljudi šire svoje ideje. Iako je prema mišljenju stručnjaka deo njih usisala Srpska napredna stranka, pitanje je koliko se njh otrglo kontroli

Ekstremna desnica doživela je transformaciju u proteklih petanestak godina – od velikih uličnih protesta, preko perioda pacifikacije i povlačenja na društvene mreže, do ponovnog buđenja i novih vidova oglašavanja. Pandemija korona virusa i rat u Ukrajini događaji su koji ove grupe trigeruju da postanu prisutnije u društvu i privuku nove članove.

Profesorka istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu i istraživačica desničarskih organizacija Dubravka Stojanović kaže za portal “Vremena” da sve što se dešava poslednjih godina njima “ide u prilog”: “od migrantske krize, preko pandemije, do rata u Ukrajini”.

Dodaje da oni “svu snagu crpe iz egzistencijalnih strahova ljudi”, te da je to za njih plodno tlo, koje im omogućava da “zloupotrebljavaju te strahove snažnim emocijama”.

Zato ne čudi da je korona virus došao kao naručen za ovakve organizacije. Cirkulacija teorija zavere oko nastanka virusa preplavila je njihove stranice od samog početka, ali je do erupcije došlo sa nabavkom vakcina i pokretanjem priča o kovid propusnicama.

Kovid mobilizacija

Protestima “antivaksera” iz avgusta i septembra 2021. godine pridružili su se i pripadnici ekstremno-desničarskih grupa. Iako ih nisu nužno oni predvodili, niti organizovali – iskoristili su ih kao uličnu platformu za iskazivanje sopstvenog nezadovoljstva

Uz obavezne ikone, i pod vođstvom liderke pokreta “Živim za Srbiju” doktorke Jovane Stojković, oko spomenika Stefanu Nemanji zaigralo se srpsko kolo. Među prisutnima prepoznati su i članovi Carostavnika.

Zoran Buljugić, jedan od članova ove organizacije – često domaćin na tribinama sa nemačkim neonacističkim partnerima, istovremeno je i predsednik Stručnog saveta pokreta “Živim za Srbiju”. Oni su na aprilskim izborima nastupali u sklopu liste “Suverenisti”, koju je predvodio Saša Radulović.

Kako je na promociji časopisa “Zentromag” naglasio Bojan Mandić predstavnik “Srbske akcije”, oni su bili prisutni i na julskim protestima 2020. godine. Naravno, iako je to praktično nemoguće dokazati, ovde se postavlja staro pitanje: kakva je bila njihova uloga tamo? Da li su izašli spontano i iskoristili proteste za sopstvenu promociju, ili su učestvovali u provokacijama policije, kako bi ona imala povod da reaguje i razbije demonstracije.

Telegram

Nova platforma za širenje njihovih ideja je svakako Telegram. Algoritmi Fejsbuka i Tvitera prepoznaju njihov sadržaj kao maligan i blokiraju im pristup mrežama, što oni sami nazivaju “cenzurom”. Sa druge strane, na Telegramu ne postoje nikakva ograničenja.

Takođe, sajtovi ovih organizacija svako malo se brišu sa interneta jer su prepoznati kao opasan sadržaj, što je recimo slučaj sa sajtom Nacionalnog srpskog fronta.

Nije poznato koliko organizacija “Srbska akcija” ima članova, ali zato njihov Telegram kanal ima oko 1.200 pratilaca.

Ranije se uglavnom pisalo o teorijama zavere oko pandemije i, kako oni kažu, “čišćenjem” grada od LGBT osoba, ali sada preovladavaju teme vezane za rat u Ukrajini, kao i standardno podsećanje na opskurne istorijske ličnosti. Takođe, redovno se pojavljuju poruke i fotografije “Imperijskog legiona”, ruske eskstremno-nacionalističke dobrovoljačke jedinice koja ratuje u Donbasu i koja sarađuje sa Srbskom Akcijom. Ova jedinica je zbog svojih radikalnih stavova čak i na meti zvaničnog Kremlja.

Kanal Zentrope broji oko 1.300 pratilaca, dok Carostavnik ima najmanje pratilaca – nešto manje od pet stotina.

Nisu svi članovi njihovih Telegram kanala nužno i članovi organizacija, ali je problematično što postoji i toliko ljudi koji bar delimično simpatišu ovako ekstremne ideje. To samo ukazuje na to da deo srpskog društva obojenog izraženim nacionalizmom relativizuje ove ideologije, smatrajući ih “srbskim”, a ne fašističkim kakve zapravo jesu.

Usisavanje u SNS

 Dobar deo esktreno-desničarskih organizacija i njihovih lidera koji su bile aktivni sredinom prve dekade dvehiljaditih, kada su na čelu Srbije još uvek bile prodemokratske i zapadno orijentisane snage, ne postoji više u tom obliku. To se recimo desilo sa Obrazom i starim pokretom “1389”, kao i svim njihovim kasnijim derivatima.

Socijalni psiholog Jovan Bajford smatra da je razlog tome što se mnoge ideje poput “obožavanja Rusije, potenciranja problema Kosova, ili pogleda na ratove devedesetih – slažu u dobrom delu sa Naprednjacima”. “Ako bi se sutra desilo da sve te ideje odu na marginu i pojave se progresivne snage, pojaviće se novi pokreti”, zaključuje Bajford.

Sličnog mišljenja je i Dubravka Stojanović, dodajući da je po njenom mišljenju “njih Srpska napredna stranka usisala” i da ih “drži pod kontrolom”, što dokazuje njihova “dubinska veza, počevši od toga da sada može da se održi prajd”.

Srbska akcija, Zentropa i Carostavnik zvanično ne podržavaju aktuelni režim, što se može videti i iz njihovih obraćanja, ali ga svakako preferiraju u odnosu na one “bivše”.

U septembru će se održati Europrajd u Beogradu. Kako će se postaviti ove organizacije ostaje da se vidi. Može se očekivati i da će pojedini delovi desne parlamentarne opozicije glasno protestovati protiv događaja, što bi moglo mobilisati ekstremne desničare da im se pridruže na ulici.

Ovaj tekst je nastao u sklopu projekta “Radikalno-desni ekstremizam” Balkanske istraživačko reporterske mreže (BIRN)

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

bojan mandić carostavnik desnica srbija dubravka stojanović europrajd neofašizam srbija srbska akcija zentromag Zentrope
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Dva protesta u Beogradu

21.jun 2025. S.Ć.

Poruke sa protesta: Na Vidovdan će se desiti stvari koje se ne očekuju

Studenti akcijom „Buna park“ prikupljaju sredstva za vanredne izbore, a građani su na protestu ispred zgrade RIK-a. Za to vreme iz Pionirskog parka se ore četničke pesme

Akcija

21.jun 2025. S.Ć.

Studenti ETF-a: Novine za sve koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju

Studenti u blokadi ETF-a deliće pamflet po zborovima građana u Srbiji za sve „koji slušaju a ne vide, gledaju a ne čuju", ujedno pozivajući na protest 28. juna

Protesti u Srbiji

21.jun 2025. S.Ć.

Beograd i Sremski Karlovci: Studenti i građani zajedno pred Vidovdan

U Beogradu je prvi protest počeo ispred Pravnog fakulteta, a drugi je najavljen za 18.30 ispred zgrade RIK-a zato što „Cirkus mora da stane“, istovremeno kad i „Priprema za Vidovdan“ u Sremskim Karlovcima

Najveći protest u istoriji Srbije

Protest u Beogradu

21.jun 2025. K. S.

Pred protest 28. juna: Širenje panike u režimskim medijima

Po receptu pred svaki veliki protest koji su organizovali studenti, režimski mediji i njihovi gosti pred Vidovdan pokrenuli su novu akciju zastrašivanja građana

Prinudna iseljenja

21.jun 2025. K. S.

Vučić najavljuje promenu Ustava zbog izvršitelja

Predsednik Srbije predlaže izmene Ustava koje bi zaštitile građane od prinudnog iseljenja iz sopstvenog doma tokom izvršnih postupaka

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure