
Pobuna
Beograđani ponovo lupaju u šerpe tokom Dnevnika 2 RTS-a
Sve je podsetilo na legendarno lupanje u šerpe devedesetih u vreme istog tog Dnevnika, koji je tada uređivao Slobodan Milošević
Stanovnici Dubrovnika se već duže vreme žale gradonačelniku Matu Frankoviću da ih buka kofera sa točkovima koje putnici vuku po kaldrmi košta sna. Trenutna odluka je da se putnicima zabrani vuča kofera, a u novembru će biti uveden novi sistem u okviru koga će prtljag do smeštaja prevoziti kuriri
Dubrovnik je službeno zabranio da se koferi na točkiće vuku po na ulicama starog grada, što znači da putnici neće imati drugog izbora nego da nose svoj prtljag u rukama. Novu politiku predstavio je gradonačelnik Mato Franković, koji je rekao da je to pokušaj suzbijanja zagađenja bukom. Za nepoštovanje ovog pravila kazne će iznositi 265 evra, prenosi „Jutarnji list“.
Kako je Franković rekao za hrvatske medije, lokalnom stanovništvu je dosadilo da ih noću budi zveket kofera na kamenim ulicama. Gradonačelnik je objasnio da je ovo privremeni plan dok u novembru ne počne izgradnja novog javnog WC-a sa prostorom za odlaganje prtljaga.
„Turisti će torbe ostavljati na za to predviđenom punktu, a mi ćemo im, naravno za naknadu, stvari donositi na adresu na kojoj će odsesti“, rekao je on za lokalne medije.
Direktor Turističke zajednice Dubrovnika Miro Drašković kaže da je ovo globalni trend, budući da se „svi veliki gradovi i destinacije širom Evrope bore se s istim problemom“.
„Ovo je samo početak uvođenja reda“
Na potez merenja buke grad se odlučio nakon što je zakonskim izmenama lokalnoim samoupravama po prvi put omogućeno da sankcionišu buku, što je do sada bilo u nadležnosti sanitarne inspekcije.
Osim buke koju prave vlasnici kofera sa točkićima, grad će se obračunati i sa bukom koja dolazi iz kafića. Pre mesec dana gradske vlasti su zbog preglasne muzike jednom lokalu na sedam dana zatvorile terasu.
„Ako se ljudi ne budu pridržavali pravila i drugima ćemo oduzimati površine. Nastavljamo sa merenjem buke na javnoj površini, angažovali smo nekoliko različitih firmi jer ugostitelji inače nanjuše kad dolazimo, a to nam nije u interesu“, rekao je Franković.
Kada su u pitanju dostavljači, grad je nabavio elektrovučna vozila. Ona će dostavljati hranu i piće do kafića i restorana na Stradunu. Ova vest je obradovala stanovnike, naročito zbog smanjenja buke koju stvaraju ugostiteljski objekti.
Gradonačelnik je takođe je pozvao turiste da ne šetaju svoje ljubimce bez povoca, da se ne penju na spomenike i da ne šetaju centrom grada bez majice i u kupaćim gaćama ili kostimu – što su sve pravila koja je grad uveo 2020. godine. Kazne koje naplaćuju gradski komunalni redari za neprimereno odevanje iznose 130 evra.
Plan je, kako je Franković rekao, da se uvođenjem novih strogih pravila u potpunosti reše problemi prtljaga i dostave.
Ko je izmislio kofer na točkiće
Krajem 19. veka velike evropske železnice bile su prepune nosača koji su pomagali putnicima da prenesu svoj prtljag. Potreba za nečim što će olakšati prenos prtljaga bila je sve veća, budući da se broj nosača vremenom smanjivao, a putnici su u sve većem broju počeli sami da nose svoj prtljag.
Godine 1970. Amerikanac Bernard David Sadov izumeo je tradicionalni kofer na točkovima. Izum je patentiran dve godine kasnije i zvao se „rotirajući prtljag“.
Sadov je na ideju došao kada se vraćao sa suprugom sa odmora. Tada je jedan putnik projurio pored njih dok su bili zadihani od nošenja teških kofera, te ga je inspirisao da u fabrici svog svekra napravi izum.
Kada se tek pojavio, kofer na točkiće nije bio najbolje prihvaćen. Otpor je imao veze sa polom. Muškarci su do ovog pronalaska nosili prtljag svojim ženama, pa je vuča kofera za mnoge bila „nemuževna“.
A.E./Jutarnji list/Gardijan
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Sve je podsetilo na legendarno lupanje u šerpe devedesetih u vreme istog tog Dnevnika, koji je tada uređivao Slobodan Milošević
Pouzdani izvor iz MUP-a rekao je „Vremenu“ da je jedan od zvučnih „topova“ dat Policijskoj brigadi na Banovu brdu zaduženoj za suzbijanje nereda i da je, kada je stigao, jednom isproban na ljudima - i više nikada jer su policajci bili onesposobljeni za posao
Žarko Trebješanin, psiholog, govorio je za „Vreme” o efektu mase i onome što se dogodilo na ulicama Beograda u subotu 15. marta. Njegova izjava kasnije je pogrešno preneta u emisiji „Hit tvit” na Pink televiziji
Nevladina organizacija Iršot istražuje da li je vlast u Srbiji upotrebila zvučno oružje na demonstranatima. Iršot je prva svetska neprofitna organizacija koja sprovodi audio istraživanja za ljudska prava i zaštitu životne sredine
Student Medicinskog fakulteta u Beogradu Miloš Pavlović obratio se u ime „studenata koji žele da uče“ i ocenio da je rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić teže povredio pravo studenata na obrazovanje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve