img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Regionalna politika SAD

Posle posete direktora CIA, Dodik kaže da nikad nije bio za otcepljenje Republike Srpske

21. avgust 2024, 17:09 M.J.
Foto:AP Photo/Susan Walsh
Vilijam Berns
Copied

Direktor CIA Vilijam Berns u Sarajevu je sa članovima Predsedništva BiH razgovarao o „zabrinjavajućem i secesionističkom ponašanju” Milorada Dodika. Nezvanično se saznaje da je Berns iz Sarajeva stigao u Beograd. Dodik je nakon posete Bernsa BiH promenio ploču i tvrdi da „RS nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH"

Portal Danas javlja da je Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijam Berns stigao u Beograd.

Međutim, na sajtovima Predsedništva i Vlade Srbije za sada nema zvaničnih najava susreta.

Kako se nezvanično saznaje, on je sinoć iz Sarajeva došao u glavni grad Srbije.

Dodaje se da mu je domaćin Bezbednosno-informativna agencija (BIA) na čijem je čelu Vladimir Orlić.

Berns je u Beograd došao iz Sarajeva gde je doputovao 20. avgusta na sastanak sa kolegama iz obaveštajne zajednice, članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) kao i sa ministrom spoljnih poslova BiH.

Kako je za RSE rekao zvaničnik Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji je tražio da ne bude imenovan, razlog posete direktora CIA-e Sarajevu je, između ostalog, „zabrinjavajuća secesionistička retorika i delovanje“ predsednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika i Vlade RS-a.

To je poruka i za rukovodstvo Srbije i predsednika države Aleksandra Vučića koji Dodika priključuje svim mogućim državnim i partijskim manifestacijama i pruža mu svesrdnu podršku. Nakon što je srpski svet Aleksandra Vulina naišao na odjek u Vašingtonu, dobacio je i Svesrpski sabor Vučića i Dodika. Od ove trojice veoma bliskih saradnika i kreatora novovremenog vangraničnog srpskog patriotizma, samo Vučić nije na listi sankcija Sjedinjenih Država.

„Antidejtonska“ politika Republike Srpske

Član Predsedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je Bernsu iskazao zahvalnost na pomoći SAD u izgradnji demokratske i multietničke BiH i da mu je „ukazao na opasnu antidejtonsku politiku rukovodstva bh. entiteta RS koja ugrožava mir i sigurnost u državi i regiji“.

„Ovo je veoma važna poseta, pre svega iz sigurnosnog aspekta, ali i potvrda snažne podrške SAD nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine“, naveo je Bećirović na Fejsbuku.

Direktor Obaveštajno-sigurnosne agencije BiH Almir Džuvo, koji se sastao s Bernsom, rekao je za RSE da je „reč o poseti koja je dogovorena ranije, kao i da je Berns iskazao podršku u saradnji agencija, ali i državi BiH“, piše RSE.

Ranije Bernsove posete BiH

Direktoru CIA-e ovo nije prvi put da je u Sarajevu. Bio je kao pomoćnik američkog državnog sekretara 2012. i tom prilikom je pokazao posebno interesovanje za političku situaciju u zemlji i rad Visokog predstavnika (OHR). Prema pisanju Kliksa, Berns se takođe zainteresovao za pitanja državne imovine BiH .

„Na svim svojim sastancima sam jasno rekao da ostajemo čvrsto privrženi i da pružamo podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu”, rekao je tada.

Sarajevo je poslednji put posetio tokom 2016. godine.

Ko je Vilijam Berns?

Nekadašnji diplomata i bivši ambasador u Rusiji, Berns je centralna figura u administracije odlazećeg američkog predsednika Džozefa Bajdena, jer je i član Predsedničkog kabineta Bele kuće, piše RSE.

Na poziciju direktora Centralne obaveštajne agencije SAD-a imenovao ga je predsednik Bajden u januaru 2021. godine. Zakletvu je poloižio u martu, čime je postao prvi karijerni diplomata koji obavlja dužnost direktora CIA.

Berns je služio šest predsednika i administracija (obe stranke) tokom skoro četiri decenije javne službe u diplomatiji i obaveštajnim službama. On je tek drugi diplomata u istoriji koji je postao zamenik državnog sekretara, a bio je i američki ambasador u Jordanu.

Nakon penzionisanja iz diplomatske službe krajem 2014. godine bio je predsednik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.

Diplomirao je istoriju na Univerzitetu LaSalle, a magistrirao i doktorirao međunarodne odnose na Univerzitetu Oxford.

Oglasio se i Dodik

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je borba protiv terorizma obaveza celokupnog slobodnog sveta i da je u tom kontekstu značajna poseta direktora CIA Vilijama Bernsa Bosni i Hercegovini.

On je u objavi na društvenim mrežama rekao da je Republika Srpska posvećena toj borbi i da pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti.

„Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika. Ali Republika Srpska ima pravo na političku borbu za svoj status, shodno slovu Dejtonskog sporazuma“, napisao je Dodik na platformi X.

Борба против тероризма је обавеза цјелокупног слободног свијета и у том контексту је значајна посјета директора ЦИА господина Вилијама Бернса БиХ.
Република Српска је посвећена тој борби и поздравља сваку сарадњу у тој области.

Република Српска никада није спорила суверенитет и…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) August 21, 2024

Dodikovo „menjanje ploče“

Podsetimo, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ovom izjavom je „promenio ploču“, jer je u prethodnih nekoliko godina konstantno pominjao mogućnost otcepljenje Republike Srpske iz BiH.

On je pre samo mesec dana poručio da je „odluka o otcepljenju doneta, samo se još ne zna za datum“.

„Postoji odluka o razdvajanju, ali još nije određen konkretan datum. Potrebno je da se uradi dosta analiza. Mi bismo to želeli već sada, ali, osim nas, postoje još dve strane u tom procesu. Za ovo je, naravno, potrebno vreme“, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za TASS na marginama Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.

On je kao zadatak naveo pokretanje pregovaračkog procesa.

„Sigurni smo da u ovoj fazi već postoji dovoljno istorijske, opšte civilizacijske zrelosti i razumevanja da to treba i da će se desiti“, rekao je Dodik.

Prema njegovim tadašnjim rečima, ostanak u okviru Bosne i Hercegovine za Republiku Srpsku je „sinonim za gubitak vremena i mogućnosti“.

„Zbog toga je potrebno što pre realizovati šta želimo, kako bismo prestali da trošimo resurse nadajući se da će Bosna i Hercegovina nešto učiniti“, dodao je predsednik Dodik. On istovremeno tvrdi kako Republika Srpska „apsolutno“ ne želi da stvara „nestabilnost“.

„Zato smo, pre svega, dali predlog Bosni i Hercegovini da se povuče iz zemlje, da raskine Dejtonski sporazum. Mi zapravo idemo u tom smeru“, naveo je on.

Tagovi:

Milorad Dodik BiH Vilijam Berns Šef CIA u Sarajevu i Beogradu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Televizija, daljinski

Mediji

13.mart 2026. K. S.

Širenje režimske mreže: „Alo“ i „Informer“ kupili još dva lokalna medija

Kompanija „Best Media Team“, povezana sa izdavačima tabloida „Alo“ i „Informer“, preuzela je još dva lokalna medija - RTV Goliju iz Ivanjice i Televiziju Kikinda. Time je ova firma od početka godine kupila ukupno osam lokalnih medija širom Srbije.

Aleksandar Vučić

Lokalni izbori

13.mart 2026. K. S.

Vučić: Neka svako glasa po savesti, a blokaderi su stravično oštetili Srbiju

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da građani na lokalnim izborima 29. marta treba da glasaju „po svojoj savesti“, a da Srpska napredna stranka očekuje pobedu u svih deset opština

Tribina Vremena, učesnici

Tribina „Vremena“

12.mart 2026. K. S.

Beogradu potrebna gradska policija: Bezbednost prestonice traži izmene zakona

Koliko je Beograd pod SNS-om bezbedan i da li mu je potrebna gradska policija, bile su neke od tema prve tribine Vremena „Beograd, pa malo je i naš“. Učesnici su upozorili i da prestonica danas nema gotovo nikakve nadležnosti u oblasti bezbednosti

Patrijarh Porfirije

SPC

12.mart 2026. K. S.

Nova: Tužilaštvo u Sloveniji podiglo optužni predlog protiv patrijarha Porfirija

Tužilaštvo u Sloveniji podiglo je optužni predlog protiv Porfirija zbog zlostavljanja sveštenika na radnom mestu, piše portal Nova

Dejan Mirović

Kosovo

12.mart 2026. K. S.

Mirović: Vučić je „zabio nož u leđa Srbima“, integracija Univerziteta neće ići lako

Profesor međunarodnog javnog prava Dejan Mirović tvrdi da vlast u Beogradu snosi odgovornost za procese koji vode integraciji srpskih institucija u kosovski sistem

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure