img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Regionalna politika SAD

Posle posete direktora CIA, Dodik kaže da nikad nije bio za otcepljenje Republike Srpske

21. avgust 2024, 17:09 M.J.
Foto:AP Photo/Susan Walsh
Vilijam Berns
Copied

Direktor CIA Vilijam Berns u Sarajevu je sa članovima Predsedništva BiH razgovarao o „zabrinjavajućem i secesionističkom ponašanju” Milorada Dodika. Nezvanično se saznaje da je Berns iz Sarajeva stigao u Beograd. Dodik je nakon posete Bernsa BiH promenio ploču i tvrdi da „RS nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH"

Portal Danas javlja da je Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijam Berns stigao u Beograd.

Međutim, na sajtovima Predsedništva i Vlade Srbije za sada nema zvaničnih najava susreta.

Kako se nezvanično saznaje, on je sinoć iz Sarajeva došao u glavni grad Srbije.

Dodaje se da mu je domaćin Bezbednosno-informativna agencija (BIA) na čijem je čelu Vladimir Orlić.

Berns je u Beograd došao iz Sarajeva gde je doputovao 20. avgusta na sastanak sa kolegama iz obaveštajne zajednice, članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) kao i sa ministrom spoljnih poslova BiH.

Kako je za RSE rekao zvaničnik Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji je tražio da ne bude imenovan, razlog posete direktora CIA-e Sarajevu je, između ostalog, „zabrinjavajuća secesionistička retorika i delovanje“ predsednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika i Vlade RS-a.

To je poruka i za rukovodstvo Srbije i predsednika države Aleksandra Vučića koji Dodika priključuje svim mogućim državnim i partijskim manifestacijama i pruža mu svesrdnu podršku. Nakon što je srpski svet Aleksandra Vulina naišao na odjek u Vašingtonu, dobacio je i Svesrpski sabor Vučića i Dodika. Od ove trojice veoma bliskih saradnika i kreatora novovremenog vangraničnog srpskog patriotizma, samo Vučić nije na listi sankcija Sjedinjenih Država.

„Antidejtonska“ politika Republike Srpske

Član Predsedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je Bernsu iskazao zahvalnost na pomoći SAD u izgradnji demokratske i multietničke BiH i da mu je „ukazao na opasnu antidejtonsku politiku rukovodstva bh. entiteta RS koja ugrožava mir i sigurnost u državi i regiji“.

„Ovo je veoma važna poseta, pre svega iz sigurnosnog aspekta, ali i potvrda snažne podrške SAD nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine“, naveo je Bećirović na Fejsbuku.

Direktor Obaveštajno-sigurnosne agencije BiH Almir Džuvo, koji se sastao s Bernsom, rekao je za RSE da je „reč o poseti koja je dogovorena ranije, kao i da je Berns iskazao podršku u saradnji agencija, ali i državi BiH“, piše RSE.

Ranije Bernsove posete BiH

Direktoru CIA-e ovo nije prvi put da je u Sarajevu. Bio je kao pomoćnik američkog državnog sekretara 2012. i tom prilikom je pokazao posebno interesovanje za političku situaciju u zemlji i rad Visokog predstavnika (OHR). Prema pisanju Kliksa, Berns se takođe zainteresovao za pitanja državne imovine BiH .

„Na svim svojim sastancima sam jasno rekao da ostajemo čvrsto privrženi i da pružamo podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu”, rekao je tada.

Sarajevo je poslednji put posetio tokom 2016. godine.

Ko je Vilijam Berns?

Nekadašnji diplomata i bivši ambasador u Rusiji, Berns je centralna figura u administracije odlazećeg američkog predsednika Džozefa Bajdena, jer je i član Predsedničkog kabineta Bele kuće, piše RSE.

Na poziciju direktora Centralne obaveštajne agencije SAD-a imenovao ga je predsednik Bajden u januaru 2021. godine. Zakletvu je poloižio u martu, čime je postao prvi karijerni diplomata koji obavlja dužnost direktora CIA.

Berns je služio šest predsednika i administracija (obe stranke) tokom skoro četiri decenije javne službe u diplomatiji i obaveštajnim službama. On je tek drugi diplomata u istoriji koji je postao zamenik državnog sekretara, a bio je i američki ambasador u Jordanu.

Nakon penzionisanja iz diplomatske službe krajem 2014. godine bio je predsednik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.

Diplomirao je istoriju na Univerzitetu LaSalle, a magistrirao i doktorirao međunarodne odnose na Univerzitetu Oxford.

Oglasio se i Dodik

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je borba protiv terorizma obaveza celokupnog slobodnog sveta i da je u tom kontekstu značajna poseta direktora CIA Vilijama Bernsa Bosni i Hercegovini.

On je u objavi na društvenim mrežama rekao da je Republika Srpska posvećena toj borbi i da pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti.

„Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika. Ali Republika Srpska ima pravo na političku borbu za svoj status, shodno slovu Dejtonskog sporazuma“, napisao je Dodik na platformi X.

Борба против тероризма је обавеза цјелокупног слободног свијета и у том контексту је значајна посјета директора ЦИА господина Вилијама Бернса БиХ.
Република Српска је посвећена тој борби и поздравља сваку сарадњу у тој области.

Република Српска никада није спорила суверенитет и…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) August 21, 2024

Dodikovo „menjanje ploče“

Podsetimo, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ovom izjavom je „promenio ploču“, jer je u prethodnih nekoliko godina konstantno pominjao mogućnost otcepljenje Republike Srpske iz BiH.

On je pre samo mesec dana poručio da je „odluka o otcepljenju doneta, samo se još ne zna za datum“.

„Postoji odluka o razdvajanju, ali još nije određen konkretan datum. Potrebno je da se uradi dosta analiza. Mi bismo to želeli već sada, ali, osim nas, postoje još dve strane u tom procesu. Za ovo je, naravno, potrebno vreme“, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za TASS na marginama Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.

On je kao zadatak naveo pokretanje pregovaračkog procesa.

„Sigurni smo da u ovoj fazi već postoji dovoljno istorijske, opšte civilizacijske zrelosti i razumevanja da to treba i da će se desiti“, rekao je Dodik.

Prema njegovim tadašnjim rečima, ostanak u okviru Bosne i Hercegovine za Republiku Srpsku je „sinonim za gubitak vremena i mogućnosti“.

„Zbog toga je potrebno što pre realizovati šta želimo, kako bismo prestali da trošimo resurse nadajući se da će Bosna i Hercegovina nešto učiniti“, dodao je predsednik Dodik. On istovremeno tvrdi kako Republika Srpska „apsolutno“ ne želi da stvara „nestabilnost“.

„Zato smo, pre svega, dali predlog Bosni i Hercegovini da se povuče iz zemlje, da raskine Dejtonski sporazum. Mi zapravo idemo u tom smeru“, naveo je on.

Tagovi:

Milorad Dodik BiH Vilijam Berns Šef CIA u Sarajevu i Beogradu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Referendum o Dodiku 25. oktobra

BiH

22.mart 2026. M. L. J.

Dodik se vratio na stara podešavanja: Opet huška na raspad BiH

Milorad Dodik ponovio je da ne veruje u Bosnu i Hercegovinu, jer je ona, kako je naveo, nemoguća država i dodao da je njegov jedini motiv Republika Srpska

Evropski parlament, zastava EU, stepenice

Evropska unija

22.mart 2026. M. L. J.

EU želi Srbiju samo zbog litijuma – ovako misli 40 odsto građana Srbije

Od onih koji bi izašli na referendum njih 41,6 bi glasala za članstvo Srbije u Evropskoj uniji, navodi se u istraživanju javnog mnjenja Centra za evropske politike.

Miting SNS-a u „Areni

21.mart 2026. A. I.

Gradonačelnik Srbije Aleksandar Vučić ili kako je Krle „Arenu“ pretvorio u Marakanu

Vrhunac izborne kampanje naprednjačkog režima za deset lokalnih samouprava odigrao se u beogradskoj „Areni“. Opsena Aleksandra Vučića je u prenosu uživo režimskih televizija podignuta na još malo viši nivo. Cirkus je bio kompletan

Ljudi izlaze i mnogobrojnih parkiranih autobusa

Analiza

21.mart 2026. Nemanja Rujević

Vučićevi „blokaderi“: Nas i autobusa trista miliona

Pred lokalne izbore u deset mesta, ljudi se opet korbačima i autobusima ganjaju na miting SNS-a u beogradskoj Areni. Poenta je da se pokaže da za Aleksandra Vučića nema malih utakmica

Studenti u blokadi

20.mart 2026. N. M.

Policija uhapsila četvoro studenata i zaplenila dva miliona dinara donacija

Studenti u blokadi saopštili su da je četvoro njihovih kolega privedeno dok su nosili novac koji su građani donirali za nastavak studentske borbe

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure