img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Regionalna politika SAD

Posle posete direktora CIA, Dodik kaže da nikad nije bio za otcepljenje Republike Srpske

21. avgust 2024, 17:09 M.J.
Foto:AP Photo/Susan Walsh
Vilijam Berns
Copied

Direktor CIA Vilijam Berns u Sarajevu je sa članovima Predsedništva BiH razgovarao o „zabrinjavajućem i secesionističkom ponašanju” Milorada Dodika. Nezvanično se saznaje da je Berns iz Sarajeva stigao u Beograd. Dodik je nakon posete Bernsa BiH promenio ploču i tvrdi da „RS nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH"

Portal Danas javlja da je Direktor američke Centralne obaveštajne agencije (CIA) Vilijam Berns stigao u Beograd.

Međutim, na sajtovima Predsedništva i Vlade Srbije za sada nema zvaničnih najava susreta.

Kako se nezvanično saznaje, on je sinoć iz Sarajeva došao u glavni grad Srbije.

Dodaje se da mu je domaćin Bezbednosno-informativna agencija (BIA) na čijem je čelu Vladimir Orlić.

Berns je u Beograd došao iz Sarajeva gde je doputovao 20. avgusta na sastanak sa kolegama iz obaveštajne zajednice, članovima Predsedništva Bosne i Hercegovine (BiH) kao i sa ministrom spoljnih poslova BiH.

Kako je za RSE rekao zvaničnik Vlade Sjedinjenih Američkih Država koji je tražio da ne bude imenovan, razlog posete direktora CIA-e Sarajevu je, između ostalog, „zabrinjavajuća secesionistička retorika i delovanje“ predsednika bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorada Dodika i Vlade RS-a.

To je poruka i za rukovodstvo Srbije i predsednika države Aleksandra Vučića koji Dodika priključuje svim mogućim državnim i partijskim manifestacijama i pruža mu svesrdnu podršku. Nakon što je srpski svet Aleksandra Vulina naišao na odjek u Vašingtonu, dobacio je i Svesrpski sabor Vučića i Dodika. Od ove trojice veoma bliskih saradnika i kreatora novovremenog vangraničnog srpskog patriotizma, samo Vučić nije na listi sankcija Sjedinjenih Država.

„Antidejtonska“ politika Republike Srpske

Član Predsedništva BiH Denis Bećirović izjavio je da je Bernsu iskazao zahvalnost na pomoći SAD u izgradnji demokratske i multietničke BiH i da mu je „ukazao na opasnu antidejtonsku politiku rukovodstva bh. entiteta RS koja ugrožava mir i sigurnost u državi i regiji“.

„Ovo je veoma važna poseta, pre svega iz sigurnosnog aspekta, ali i potvrda snažne podrške SAD nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine“, naveo je Bećirović na Fejsbuku.

Direktor Obaveštajno-sigurnosne agencije BiH Almir Džuvo, koji se sastao s Bernsom, rekao je za RSE da je „reč o poseti koja je dogovorena ranije, kao i da je Berns iskazao podršku u saradnji agencija, ali i državi BiH“, piše RSE.

Ranije Bernsove posete BiH

Direktoru CIA-e ovo nije prvi put da je u Sarajevu. Bio je kao pomoćnik američkog državnog sekretara 2012. i tom prilikom je pokazao posebno interesovanje za političku situaciju u zemlji i rad Visokog predstavnika (OHR). Prema pisanju Kliksa, Berns se takođe zainteresovao za pitanja državne imovine BiH .

„Na svim svojim sastancima sam jasno rekao da ostajemo čvrsto privrženi i da pružamo podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu”, rekao je tada.

Sarajevo je poslednji put posetio tokom 2016. godine.

Ko je Vilijam Berns?

Nekadašnji diplomata i bivši ambasador u Rusiji, Berns je centralna figura u administracije odlazećeg američkog predsednika Džozefa Bajdena, jer je i član Predsedničkog kabineta Bele kuće, piše RSE.

Na poziciju direktora Centralne obaveštajne agencije SAD-a imenovao ga je predsednik Bajden u januaru 2021. godine. Zakletvu je poloižio u martu, čime je postao prvi karijerni diplomata koji obavlja dužnost direktora CIA.

Berns je služio šest predsednika i administracija (obe stranke) tokom skoro četiri decenije javne službe u diplomatiji i obaveštajnim službama. On je tek drugi diplomata u istoriji koji je postao zamenik državnog sekretara, a bio je i američki ambasador u Jordanu.

Nakon penzionisanja iz diplomatske službe krajem 2014. godine bio je predsednik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir.

Diplomirao je istoriju na Univerzitetu LaSalle, a magistrirao i doktorirao međunarodne odnose na Univerzitetu Oxford.

Oglasio se i Dodik

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik istakao je da je borba protiv terorizma obaveza celokupnog slobodnog sveta i da je u tom kontekstu značajna poseta direktora CIA Vilijama Bernsa Bosni i Hercegovini.

On je u objavi na društvenim mrežama rekao da je Republika Srpska posvećena toj borbi i da pozdravlja svaku saradnju u toj oblasti.

„Republika Srpska nikada nije sporila suverenitet i teritorijalni integritet BiH shodno Dejtonskom sporazumu i secesija nikada nije bila naša politika. Ali Republika Srpska ima pravo na političku borbu za svoj status, shodno slovu Dejtonskog sporazuma“, napisao je Dodik na platformi X.

Борба против тероризма је обавеза цјелокупног слободног свијета и у том контексту је значајна посјета директора ЦИА господина Вилијама Бернса БиХ.
Република Српска је посвећена тој борби и поздравља сваку сарадњу у тој области.

Република Српска никада није спорила суверенитет и…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) August 21, 2024

Dodikovo „menjanje ploče“

Podsetimo, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik ovom izjavom je „promenio ploču“, jer je u prethodnih nekoliko godina konstantno pominjao mogućnost otcepljenje Republike Srpske iz BiH.

On je pre samo mesec dana poručio da je „odluka o otcepljenju doneta, samo se još ne zna za datum“.

„Postoji odluka o razdvajanju, ali još nije određen konkretan datum. Potrebno je da se uradi dosta analiza. Mi bismo to želeli već sada, ali, osim nas, postoje još dve strane u tom procesu. Za ovo je, naravno, potrebno vreme“, rekao je predsednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za TASS na marginama Peterburškog međunarodnog ekonomskog foruma.

On je kao zadatak naveo pokretanje pregovaračkog procesa.

„Sigurni smo da u ovoj fazi već postoji dovoljno istorijske, opšte civilizacijske zrelosti i razumevanja da to treba i da će se desiti“, rekao je Dodik.

Prema njegovim tadašnjim rečima, ostanak u okviru Bosne i Hercegovine za Republiku Srpsku je „sinonim za gubitak vremena i mogućnosti“.

„Zbog toga je potrebno što pre realizovati šta želimo, kako bismo prestali da trošimo resurse nadajući se da će Bosna i Hercegovina nešto učiniti“, dodao je predsednik Dodik. On istovremeno tvrdi kako Republika Srpska „apsolutno“ ne želi da stvara „nestabilnost“.

„Zato smo, pre svega, dali predlog Bosni i Hercegovini da se povuče iz zemlje, da raskine Dejtonski sporazum. Mi zapravo idemo u tom smeru“, naveo je on.

Tagovi:

Milorad Dodik BiH Vilijam Berns Šef CIA u Sarajevu i Beogradu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Uskrs

12.april 2026. M. L. J.

Patrijarh Porfirije pozvao na ljubav i prema onima koji nas ne razumeju

Patrijarh srpski Porfirije služio je danas Svetu arhijerejsku liturgiju u Pećkoj patrijaršiji, istakavši važnost ljubavi prema bližnjima, ali i prema onima koji nas ne razumeju i ponekad ne prihvataju. Studenti u blokadi uputili su vernicima iskrene želje za mir, ljubav i nadu

Strazbur

10.april 2026. I.M.

Milorad Dodik izgubio pravnu bitku pred sudom u Strazburu

Zahtev Milorad Dodik za privremenu meru odbijen je pred Evropski sud za ljudska prava, dok će se o njegovoj apelaciji odlučivati u narednim fazama postupka

Premijer Srbije Đuro Macut sa tamnim sakoom i belom košuljom vez kravte i velikim pravoslavnim motivom u pozadini

Premijerove aktivnosti

10.april 2026. A.I.

Macut se žali na KRIK jer se plaši da će proći kao Đinđić

KRIK je pisao da aktuelni premijer Srbije poseduje vilu od milion evra, pa je Đuro Macut podneo žalbu da mu crtaju metu na čelu i pozvao se na zlu kob Zorana Đinđića

Predsednik Srbije

10.april 2026. Marija L. Janković

„154 puta nudio razgovor“: Zašto Vučić uporno zove na dijalog

Zašto Aleksandar Vučić uporno zove studente i opozicione partije na dijalog i treba li oni ikada da se odazovu

Autobusi

Javni prevoz u Beogradu

09.april 2026. Isidora Cerić

Od Terazija do Beograđanke traže 415 dinara iz gradskog budžeta

Konzorcijum privatnih prevoznika zvanično je zatražio od Grada Beograda povećanje plaćanja iz budžeta za više od šest odsto, navodi Centar za lokalnu samoupravu

Komentar

Pregled nedelje

Bez organizacije nema pobede

Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije

Filip Švarm
N1, Nova, Radar, Danas

Komentar

Davljenje N1 i drugih: Sve ide po planu

Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju

Nemanja Rujević
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1840-1841
Poslednje izdanje

Politički preokreti

Univerzitet na crti sa režimom Pretplati se
Izbori u Mađarskoj

Može li se pobediti izborna autokratija

Politički život

Kakve su pouke sa lokalnih izbora

Intervju: Predrag Pega Popović

Jugoslavija je bila velika, ozbiljna zemlja

Duh Vremena: Šest decenija od smrti Ane Ahmatove (3)

Odjek pesme Ane Ahmatove o teškoj epohi i samoći udvoje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure