Svim silama je gurao istragu slučaja "Žuta kuća", ispitivao je zloglasne zatvore CIA u Evropi i nije se plašio nikoga. Tako Dika Martija u razgovoru za "Vreme" opisuje Milan St. Protić, koji ga je odlično poznavao. "Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh"
Neverovatna energija i nezavisni duh Dika Martija doveli su do čuvenog izveštaja o slučaju „Žute kuće“ na severu Albanije, u kojoj su ubijani Srbi, a njihovi organi preprodavani na crnom tržištu, kaže za „Vreme“ istoričar Milan St. Protić.
Milan St. Protić ga je izvrsno poznavao jer se Protićevo imenovanje za ambasadora Srbije u Švajcarskoj poklopilo sa Martijevim imenovanjem za specijalnog izvestioca Saveta Evrope za „Žutu kuću“.
„Sarađivali smo punih godinu i po dana i među nama se stvorilo, ako ne baš prijateljstvo, a ono veliko razumevanje“, priseća se Protić.
„To je ogromna zasluga Dika Martija i našeg Tužilaštva za ratne zločine, tada sa Vladimirom Vukčevićem na čelu. Oni su imali izvanredan dokazni materijal. Na to je došla neverovatna upornost Martija“, dodaje Protić.
„Nije bio lak za saradnju“
Dik Marti, čovek širokog obrazovanja, zapravo je švajcarski Italijan, baš kao i Karla del Ponte. Upravo ga je ona nasledila na mestu tužioca kantona Tičino kad je postao švajcarski senator kao član Liberalno-radikalne partije.
U Savetu Evrope se još pre „Žute kuće“ proslavio izveštajem o zloglasnim i tajnim „kaznionicama“ CIA u nekoliko evropskih zemalja. Onde su nečovečno mučeni osumnjičeni za terorizam.
„Time se veoma zamerio Amerikancima. Niti su oni marili njega, niti je on mario njih“, kaže Protić.
foto: Marija JankovićMilan St. Protić
„Iako je znao engleski vrlo dobro, nikad nije hteo da priča na tom jeziku. Sa mnom je pričao na francuskom, to mu je bio intelektualni jezik. Maternji mu je bio italijanski, ali je dobar deo školovanja prošao na francuskom“, kaže naš sagovornik.
Dik Marti je, dodaje Protić, bio jedan od retkih ljudi apsolutnog nezavisnog duha današnjeg vremena.
„Nikome nije polagao račune i nikoga nije uvažavao bez osnova. Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Uoči najavljene posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Čačku, na društvenim mrežama pojavio se poziv građanima da se okupe u centru grada. Nakon što je izašao iz prostorija TV „Lav", građani ga vređali i izviždali
Bivši šef kabineta Aleksandra Šapića je pravosnažno osuđen za davanje mita. Hoće li gradonačelnik Beograda sada ispuniti sopstveno obećanje i podneti ostavku?
U Berlinu je predstavljeno preliminarno istraživanje o mentalnom zdravlju učesnika protesta u Srbiji. Rezultati pokazuju da su pritisci i nasilje povezani sa većim nivoom anksioznosti i stresa, ali i da kolektivni angažman i solidarnost mogu da podstaknu osećaj smisla, otpornost i posttraumatski rast
Lider Srpske desnice Miša Vacić ponovo je u Rimu salutirao „rimskim pozdravom“, poznatom i kao fašistički pozdrav. Kakva je Vacićeva „spoljna politika“ i zašto je toliko fasciniran ideologijom koja je desetkovala Srbe
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!