Svim silama je gurao istragu slučaja "Žuta kuća", ispitivao je zloglasne zatvore CIA u Evropi i nije se plašio nikoga. Tako Dika Martija u razgovoru za "Vreme" opisuje Milan St. Protić, koji ga je odlično poznavao. "Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh"
Neverovatna energija i nezavisni duh Dika Martija doveli su do čuvenog izveštaja o slučaju „Žute kuće“ na severu Albanije, u kojoj su ubijani Srbi, a njihovi organi preprodavani na crnom tržištu, kaže za „Vreme“ istoričar Milan St. Protić.
Milan St. Protić ga je izvrsno poznavao jer se Protićevo imenovanje za ambasadora Srbije u Švajcarskoj poklopilo sa Martijevim imenovanjem za specijalnog izvestioca Saveta Evrope za „Žutu kuću“.
„Sarađivali smo punih godinu i po dana i među nama se stvorilo, ako ne baš prijateljstvo, a ono veliko razumevanje“, priseća se Protić.
„To je ogromna zasluga Dika Martija i našeg Tužilaštva za ratne zločine, tada sa Vladimirom Vukčevićem na čelu. Oni su imali izvanredan dokazni materijal. Na to je došla neverovatna upornost Martija“, dodaje Protić.
„Nije bio lak za saradnju“
Dik Marti, čovek širokog obrazovanja, zapravo je švajcarski Italijan, baš kao i Karla del Ponte. Upravo ga je ona nasledila na mestu tužioca kantona Tičino kad je postao švajcarski senator kao član Liberalno-radikalne partije.
U Savetu Evrope se još pre „Žute kuće“ proslavio izveštajem o zloglasnim i tajnim „kaznionicama“ CIA u nekoliko evropskih zemalja. Onde su nečovečno mučeni osumnjičeni za terorizam.
„Time se veoma zamerio Amerikancima. Niti su oni marili njega, niti je on mario njih“, kaže Protić.
foto: Marija JankovićMilan St. Protić
„Iako je znao engleski vrlo dobro, nikad nije hteo da priča na tom jeziku. Sa mnom je pričao na francuskom, to mu je bio intelektualni jezik. Maternji mu je bio italijanski, ali je dobar deo školovanja prošao na francuskom“, kaže naš sagovornik.
Dik Marti je, dodaje Protić, bio jedan od retkih ljudi apsolutnog nezavisnog duha današnjeg vremena.
„Nikome nije polagao račune i nikoga nije uvažavao bez osnova. Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U 10 lokalnih samouprava održavaju se lokalni izbori. Tuče, napadi na novinare i aktiviste, izbušene gume u Bajinoj Bašti... Sve o lokalnim izborima pratite u blogu „Vremena"
Studenti i opozicija od ranog jutra prijavljuju napade na svoje aktiviste. Režimska presija na izborni dan pretvorila se u otvorenu represiju. „Kao da je ratno stanje“, beleže posmatrači
U nedelju, 29. marta, meštani deset lokalnih samouprava biraju buduću vlast. U svim ovim mestima trenutno je na vlasti Srpska napredna stranka. Za koje liste građani mogu da glasaju
Održana je hitna sednica skupštinskog Odbora za obrazovanje. Na njoj je najmanje bilo reči o smrti devojke na Filozofskom fakultetu, zbog čega je sazvana. Bila je to predstava za javnost, nastavak diskreditacije univerziteta i pravljenje materijala za „Informer”, kaže za "Vreme" Đorđe Pavićević, profesor na FPN-u i narodni poslanik ZLF-a
Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane
Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!