
Hronika
Kompas: Svedočanstvo otete devojke prebijene u Ćacilendu
Nakon što je učestvovala u protestima 18. avgusta, Marija je nasilno odvedena u Ćacilend, gde su je maskirani muškarci šutirali i šamarali. Policija nije reagovala, prenosi Kompas

Svim silama je gurao istragu slučaja "Žuta kuća", ispitivao je zloglasne zatvore CIA u Evropi i nije se plašio nikoga. Tako Dika Martija u razgovoru za "Vreme" opisuje Milan St. Protić, koji ga je odlično poznavao. "Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh"
Neverovatna energija i nezavisni duh Dika Martija doveli su do čuvenog izveštaja o slučaju „Žute kuće“ na severu Albanije, u kojoj su ubijani Srbi, a njihovi organi preprodavani na crnom tržištu, kaže za „Vreme“ istoričar Milan St. Protić.
Švajcarski bivši tužilac i političar Dik Marti preminuo je ove sedmice u 79. godini života.
Milan St. Protić ga je izvrsno poznavao jer se Protićevo imenovanje za ambasadora Srbije u Švajcarskoj poklopilo sa Martijevim imenovanjem za specijalnog izvestioca Saveta Evrope za „Žutu kuću“.
„Sarađivali smo punih godinu i po dana i među nama se stvorilo, ako ne baš prijateljstvo, a ono veliko razumevanje“, priseća se Protić.
Martijev izveštaj koji je direktno optužio vodeće ljude Oslobodilačke vojske Kosova za otmice, ubijanje i trgovinu organima usvojen je ogromnom većinom u Parlamentarnoj skupštini Saveta Evrope 2010. godine.
„To je ogromna zasluga Dika Martija i našeg Tužilaštva za ratne zločine, tada sa Vladimirom Vukčevićem na čelu. Oni su imali izvanredan dokazni materijal. Na to je došla neverovatna upornost Martija“, dodaje Protić.
„Nije bio lak za saradnju“
Dik Marti, čovek širokog obrazovanja, zapravo je švajcarski Italijan, baš kao i Karla del Ponte. Upravo ga je ona nasledila na mestu tužioca kantona Tičino kad je postao švajcarski senator kao član Liberalno-radikalne partije.
U Savetu Evrope se još pre „Žute kuće“ proslavio izveštajem o zloglasnim i tajnim „kaznionicama“ CIA u nekoliko evropskih zemalja. Onde su nečovečno mučeni osumnjičeni za terorizam.
„Time se veoma zamerio Amerikancima. Niti su oni marili njega, niti je on mario njih“, kaže Protić.

„Iako je znao engleski vrlo dobro, nikad nije hteo da priča na tom jeziku. Sa mnom je pričao na francuskom, to mu je bio intelektualni jezik. Maternji mu je bio italijanski, ali je dobar deo školovanja prošao na francuskom“, kaže naš sagovornik.
Dik Marti je, dodaje Protić, bio jedan od retkih ljudi apsolutnog nezavisnog duha današnjeg vremena.
„Nikome nije polagao račune i nikoga nije uvažavao bez osnova. Nije bio lak za saradnju, ali mene je impresionirao njegov nezavisni duh.“

Nakon što je učestvovala u protestima 18. avgusta, Marija je nasilno odvedena u Ćacilend, gde su je maskirani muškarci šutirali i šamarali. Policija nije reagovala, prenosi Kompas

Majka Stefana Hrke, koji je stradao u padu nadstrešnice, nastavlja štrajk glađu kod Skupštine. Sinoć je primila infuziju u privatnoj klinici, a veterani koji brinu o njoj javljaju da je trenutno mirna i da se odmara

Dok štrajk glađu Milomira Jaćimovića i njegovog sina ulazi u četvrti dan, Centar za socijalni rad i Hitna pomoć proverili su zdravlje maloletnog deteta. Auto-prevoznik na udaru režima najavio je radikalniji pristup „koji će svima biti iznenađenje"

Zbog režimske upotrebe Ćacilenda protiv Dijane Hrke ljude je preplavio bes i osećaj da imamo posla sa monstrumima. Kako se nose sa ovim osećanjima i kako ona mogu da nam pomognu naslovna je tema novog broja „Vremena“

Dijana Hrka je u privatnoj bolnici primila infuziju, a po povratku iz bolnice se povukla u svoj šator
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve