img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Region

Deset godina članstva u EU: Hrvatima je bolje nego što im je bilo

01. јул 2023, 17:43 Sofija Popović
Copied

Bez obzira na konkretne ekonomske pokazatelje, srpski mediji ne propuštaju priliku da ionako evroskeptičnim građanima Srbije prikažu da Hrvatima i nije tako dobro u EU. Predsednik Srbije je više puta obećavao da ćemo prestići Hrvatsku u BDP-u kao i platama. To se još uvek nije dogodilo

Aprila 2011. godine tadašnji predsednik Evropske komisije Žoze Manuel Barozo posetio je Zagreb i tadašnjim hrvatskim vlastima poručio da svi kriterijumi nisu ispunjeni i da će Hrvatska možda, zajedno sa Srbijom, još neko vreme provesti u čekaonici za članstvo u EU.

Tu poruku je tadašnja hrvatska vlada koju je vodila Jadranka Kosor shvatila ozbiljno. Reforme u oblasti vladavine prava su ubrzane, Hrvatska uspeva da zatvori i jedno od najzahtevniji pregovaračkih poglavlja koje se tiče politike ribarstva. Tako je 1. jula 2013. godine Hrvatska je postaje 28. država članica Evropske unije. Posle deset godina, Srbija je od toga puta dalja, čini se, nego ikad pre.

Pregovori Hrvatske nisu išli ni brzo ni lako. Poput ostatka bivših jugoslovenskih zemalja, prepreke zvaničnom Zagrebu bile su saradnja sa Haškim tribunalom, bilateralni problemi sa susedima, ali i vladavina prava, piše European Western Balkans.

Osim toga, kao i danas, države članice skeptične prema proširenju, poput Holandije i Francuske. Ipak, volja država članica EU za proširenjem bila je nešto veća nego danas i zato nije pogrešno zaključiti da je Hrvatska uhvatila poslednji voz da se priključi Evropskoj uniji.

Za razliku od Srbije, članstvo u EU zaista je bio glavni spoljopolitički cilj svih vlasti od sticanja nezavisnosti. Zemlja je pregovore započela 2005. godine, poslednja poglavlja zatvorena su 30. juna 2011. godine.

U deceniji članstva Hrvatska je ostvarila sve svoje evropske integracione ciljeve, a od 1. januara 2023. postala je članica i šengenske i evrozone. U prvoj polovini 2020. godine Hrvatska je i predsedavala Evropskom unijom, tokom teške krize koja je pogodila kontinent zbog pandemije korona virusa.

Nekadašnji izvestilac Evropskog parlamenta za Hrvatsku Hanes Svoboda izjavio je za European Western Balkans da je sveoukupno pristupanje Hrvatske EU bilo uspešno zbog različitih okolnosti u samoj Evropskoj uniji.

“U vreme njenog pristupanja još je postojala izvesna spremnost za proširenje, a posebno je Nemačka jasno stavila do znanja Holandiji i Francuskoj da EU mora da uvede bar još jednu državu u EU, pre svega zbog stabilnosti u jugoistočnoj Evropi”, priseća se Svoboda.

Ekonomija – najveći benefit članstva

Pre članstva u EU, Hrvatska je upala u recesiju koja je trajala više od šest godina. Pad realnog BDP-a u razdoblju od 2009. do 2014. godine iznosio je 12,6 posto.

Već dve godine nakon članstva u Uniji BDP je počeo da raste sve do 2020. godine, kada je zbog pandemije koronavirusa pao za 8,6 posto. Ipak kao članici Evropske unije, pomoć iz Brisela značila je za brz oporavak tako da je već 2021. rast išao i do 13,1 posto.

Primera radi, 2013. godine Hrvatska je imala BDP po glavi stanovnika na 61% od evropskog proseka, a prošle godine došla je na 73% evropskog proseka. Ipak, činjenica je da je evropski prosek spušten nakon izlaska Velike Britanije, što je pomoglo Hrvatskoj da poveća ovaj procenat.

Prema podacima Svetske banke, u godini ulaska u EU građani Hrvatske su imali BDP po glavi stanovnika na osnovu pariteta kupovne noći oko 22 hiljade evra, dok se u 2022. on popeo na više od 40 hiljada evra. Tako je po BDP-u per capita Hrvatska iznad Slovačke ili Grčke. Drži se dobro Hrvatska i kad je u pitanju stopa nezaposlenosti. U maju ove godine ona je niža od 5,6 posto. To u praksi znači da Hrvatska nije imala nikad više zaposlenih.

Hrvatima je loše u EU – omiljeni narativ srpskih tabloida

Bez obzira na konkretne ekonomske pokazatelje, srpski mediji ne propuštaju priliku da ionako evroskeptičnim građanima Srbije prikažu da Hrvatima i nije tako dobro u EU.

“Hrvati najnezadovoljniji građani Evropske unije: Gori samo Bugari” – često je naslov koji možete pročitati u provladinim tabloidima. Upoređivanje Srbije i Hrvatske dolazi neretko i sa najvišeg državnog vrha. Tako je i predsednik Srbije više puta obećavao da ćemo prestići Hrvatsku u BDP-u kao i platama. To se još uvek nije dogodilo.

Na osnovu podataka Svetske banke, srpski BDP po glavi stanovnika na osnovu pariteta kupovne moći (PPP) tokom prošle godine bio je na 59% hrvatskog, što znači da je skoro duplo manji. U brojkama: BDP po glavi stanovnika u Srbiji je 2022. godine bio 23,911, a hrvatski 40,379. Prema istim podacima, 2013. godine Srbija je bila na 66% hrvatskog BDP-a po glavi stanovnika.

U takvoj atmosferi i među građanima Srbije prisutna su određena strahovanja da će nas sačekati “sudbina Hrvata”. Jedan od najdominantnijih strahova je da će se pola zemlje iseliti onda kada postanemo članica EU.

Poput drugih novih članica Evropske unije koje su ušle kao manje razvijene od evropskog proseka i Hrvatska je imala veliki odliv stanovništva u protekloj deceniji.

Prema popisu iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3.881.833 stanovnika što je u odnosu na pre deset godina manje za 413.056 osoba ili 9.64 posto. Jednim delom to jeste rezultat članstva u EU jer na jedinstvenom evropskom tržištu nema ograničenja u kretanju radne snage.

Međutim, to može biti samo jedno od objašnjenja jer i Srbija, bez obzira na to što nije članica Evropske unije masovno gubi stanovništvo. Iako srpskim građanima predsednik Aleksandar Vučić već više od deceniju obećava “zlatno doba” u za ovih deset godina Srbiju je napustilo 7% stanovništva i bolji standard pronašlo uglavnom u državama

Izvor: European Western Balkans

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

 

Tagovi:

Aleksandar Vučić BDP EU Hrvatska Svetska banka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Protest zaposlenih u mitrovačkom KBC-u

Kosovo

23.септембар 2025. Milica Srejić

Integracija po svaku cenu: Napad na srpski zdravstveni i obrazovni sistem na KiM

Prvog dana predizborne kampanje na Kosovu razbuktala se tema o integraciji srpskog zdravstvenog i obrazovnog sistema u kosovski sistem. To su jedine preostale srpske institucije na Kosovu. Kako na to gledaju kosovski Srbi

Evropski sud za ljudska prava

Sud u Strazburu

23.септембар 2025. K. S.

Slučaj Bogdana Jovičića pred Evropskim sudom za ljudska prava

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu prihvatio je da razmatra predstavku advokata studenta Bogdana Jovičića

Zaječar

23.септембар 2025. T. S.

Repriza konstitutivne sednice u Zaječaru: Opozicija poziva građane da spreče „državni udar“

Opozicija u Zaječaru pozvala je građane Srbije da u sredu ujutro dođu u grad i spreče održavanje konstitutivne sednice Skupštine, koju smatraju nelegalnom. Lider koalicije „Promena u koju verujemo“ Uglješa Đuričković poručuje da je Zaječar „ogledalo Srbije“ i da se sutrašnjim protestom brani ustavni poredak

Napadi na novinare

23.септембар 2025. T. S.

ANEM: Siniša Vučinić targetira i vređa novinare i medije

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) osuđuje verbalne napade člana Glavnog odbora SNS-a Siniše Vučinića na medije i novinare, između ostalog i na glavnog urednika „Vremena“ Filipa Švarma

Evropski parlament

23.септембар 2025. K. S.

Studenti iz Srbije kandidati za evropsku nagradu za slobodu mišljenja

Studenti iz Srbije nominovani su za priznanje Saharov, koje se dodeljuje za slobodu mišljenja

Komentar
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković

Pregled nedelje

Tako kaže Jovo Bakić

U novom broju „Vremena“ Jovo Bakić je rekao da ne bismo opstali kao društvo i pojedinci kada bi režim pobedio. U pravu je. Reč sloboda u takvoj Srbiji bila bi zabranjena, lični integritet bio bi razlog za hapšenje, a kukavičluk – način preživljavanja

Filip Švarm

Komentar

Režimska okupljanja kao pogrebne povorke

Na režimskim vikend-okupljanjima nema energije jer stvarnost prodire kroz pukotine alternativne stvarnosti. A bez strasti nema ničega, što reče Hegel

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1811
Poslednje izdanje

Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu

Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati se
Kako se biraju kandidati za “studentsku listu”

Budući poslanici pred prijemnom komisijom

Kolektivni portret savremenika: Batinaši

Sitna boranija braće Vučić

Dosije povodom 35. rođendana nedeljnika “Vreme”: Novinarstvo u sumrak Gutenbergove ere (1)

Žurnalizam i čurnalizam: otpisana štampa i velika galama

Intervju: Siprijan Kacaris, pijanista

U potrazi za zaboravljenim delima

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure