img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 26: U Mariupolju na svakih 10 minuta odjekuju eksplozije

22. mart 2022, 09:19 J.H.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Razaranje civilnih objekata: Poslovni centar u Kijevu
Copied

U Maripolju se vode ulične borbe. Bombardovano je predgrađe Odese. U Kijevu je projektil velike razorne moći pogodio tržni centar. Evakuacija civila iz svih ratom ugroženih gradova se nastavlja. Zelenski odbija ruske ultimatume i zabranjuje rad proruskih partija. Bajden upozorava da bi Rusija mogla da upotrebi hemijsko oružje

Ruska armija je u utorak u ranim jutarnjim satima bombardovala više gradova u Ukrajini. Napadi su zabeleženi u Kijevu, drugom najvećem gradu Harkovu na istoku, lučkom gradu na Azovskom moru Mariupolju, lučkom gradu na Crnom moru Odesi i Nikolajevu na jugu zemlje.

Uništen poslovni centar u Kijevu

Ukrajina_213_46
Razorna moć jednog projektila / Foto: AP Photo/Felipe Dana

U Kijevu je u pondeljak uništen veliki poslovni centar. Snadbevanje glavnog, ali i većine ostalih većih gradova, sve je upitnije. Projektil koji je pogodio poslovni centar ima je veliku razornu moć.

Russia Ukraine War
Oštečeni stambeni objekti u Kijevu / Foto: AP Photo/Rodrigo Abd

Nemački mediji javljaju da je doskorašnji potpredsednik Međunarodnog komiteta za koncentracioni logor Buhenvald-Dora Boris Romančenko, koji je preživeo 4 nacistička koncentraciona logora, poginuo u svojoj 96 godini od ruske bombe.

Opsada Mariupolja je ratni zločin

Russia Ukraine War Mariupol First Person
Svakodnevno bombardovanje Mariupolja / Foto: AP Photo/Mstyslav Chernov

Prema ukrajinskim izvorima u Mariupolju se na svakih 10 minuta čuje eksplozija. Vojna uprava kaže da je kompletno uništeno ili oštećeno 80 odsto infrastrukture grada. U ponedeljak je odbijen ultimatum Rusa da polože oružje.

Russia Ukraine War Mariupol First Person
Razaranje komunikacija u Mariupolju / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

UN su saopštile da je humanitarna situacija u Mariupolju „veoma ozbiljna“, da ima „kritični potencijal“ da zbog nedostatka hrane, vode i lekova budu ugroženi životi stanovnika.

Šef diplomatije EU Žozep Borelj je to što se dešava u Mariupolju nazvao „teškim ratnim zločinom“.

Borispil očekuje ruski napad

Gradonačelnik Borispila, koji se nalazi tridesetak kilometara jugoistočno od Kijeva, Volodimir Borisenko je u iščekivanju ruskog napada apelovao na civilno stanovništvo da se evakuiše. Razlozi su, kaže, „vojno-taktički“ jer se u drugim mestima koja su napadnuta pokazalo da je lakše braniti grad kada nema civilnog stanovništva. U Borispilu živi oko 60.000 ljudi.

Evakuacija civila

Vicepremijerka Ukajine IrinaVereščuk je saopštila da je u ponedeljak preko 7 humanitarnih koridora iz ratom ugroženih područja evakuisano 8057 ljudi. Među njima je 3007 bilo iz Mariupolja. Broz izbeglica raste iz dana u dan.

Sprečen atentat na Zelenskog

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je ukrajinska kontraobaveštajna služba u gradu Ušgorodu na tromeđi Ukrajine, Slovačke i Mađarske uhapsila 25 muškaraca koji su navodno imali zadatak da izvrše atentat na predsednika Ukrajine Volodimira Zelnskog i sprovedu diverzantske akcije u Kijevu i drugim mestima. Nezavisni izvori nisu potvrdili ove navode.

Nastavak mirovnih pregovora bez rezultata

Ruska i ukrajinska delegacija su u ponedeljak ponovo pregovarale sat i po, nakon čega su sa radom nastavile radne grupe. Savetnik ukrajinskog predsednika Mihajlo Podovljak je izjavio da su ruski stavovi postali „primereniji“, a portparol Kremlja Dimitrij Peskov da mora da dođe do „konretnih predloga“ pre nego što bi se eventualno sastali Putin i Zelenski.  Izvesno je da relaksacije još uvek nema.

Zelenski odbija sve ruske ultimatume

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je saopštio da će o svim eventulanim postignutim dogovorima sa Rusima poslednju reč na referndumu imati ukrajinski narod. Istovremeno je odbio sve ultimatume Rusije: priznanje ankesije Krima i nezavisnosti Donjecke i Luganske narodne republike; obavezivanje da Ukrajina neće pristupiti nijednom zapadnom vojnom savezu; „denacifikaciju“ i „demilitarizaciju“ zemlje.

„Ukrajina neće ispuniti ni jedan ruski Ultimatum“, rekao je Zelenski u još jednom vatrenom obraćanju naciji. „Moraće sve da nas unište, onda će ultimatum automtski biti isunjen“.

Zelenski je insistirao da on direktno pregovara sa Vladimirom Putinom i kao prikladno mesto naveo Jerusalim. Kremlj je do sada odbijao takve zahteve.

Neka se spremi Odesa

U ponedeljak je ruska vojska prvi put ispalila projektil na predgrađe Odese. Pred obalom grada se nalazi 14 ruskih ratnih brodova. Dopisnik nemačkog RTL-a javlja da se stanovnici Odese nadaju da je to bilo samo upozorenje i da Rusi neće bombardovati grad sa toliko važnih kulturno-istorijskih spomenika. Odesa je pre rata bila jedno od omiljenih ruskih letovališta.

Na istoku obale Azovskog mora u Berdanjsku pristao je jedan ruski desantni brod. Berdanjsk je važan industrijski grad i takođe popularno letovalište.

Zabrana rada političkih partija

Portal lista  „Ukrajinska pravda“ javio je da je predsednik Volodimir Zelenski potpisao ukaz kojim se zabranjuje rad 11 ukrajinskih političkih partija koje su navodno proruske. „Nećete imati uspeha sa cepanjem našeg jedinstva ili kolaboracijom sa Rusijom“, izjavio je on. „Dobićete čvrst odgovor.“

Nemački „Špigel“ javlja da su dve od njih zastupljene u Vrhovnoj Radi, ukrajinskom parlamentu, a da je „Opoziciona platforma“ čak druga po broju poslanika iza „Snage naroda“ Zelenskog.

„Snaga naroda“ je na izborima bila osvojila 43,2  odsto glasova, „Opoziciona platforma“ 13 odsto. „Opoziciona platforma“ nastala je 1999. godine spajanjem više stranaka od kojih je najpoznatija bila Socijaldemokratska. Njen vođa je Viktor Medveščak rođen 1954. u Krasnojarsku u Rusiji odakle je njegov otac bio prognan po kazni, porodica se 1960. vratila u Žitomir u Ukrajini. Medveščak je završio pravni fakultet, radio u Kijevu kao advokat, ali se obogatio različitim poslovima, zbog čega ga smatraju oligarhom. Tvrdi se da je radio i za rusku obaveštaju službu KGB. On je za 214 miliona evra bio kupio jahtu „Royal Romance“ dugačku 92 metara.

Bajden o ruskom hemijskom oružju

Predsednik SAD Džo Bajden ponovio je da Putin navodno razmatra upotrebu biološkog i hemijskog oružja u Ukrajini. Prethodno je Putin rekao da se takvo oružje razvijalo u laboratorijama u Ukrajini i da su ih ruske snage uništile.

Ruska upotreba supersončnih raketa, koje je nemoguće presresti, za Bajdena je dokaz slabosti Rusije koja ne ostvaruje nikakav napredak na terenu.

Bajden, koji je prošle nedelje Putina nazvao „ratnim zločincem“, je pojasnio da je to „njegov lični stav“, a ne zvaničan stav SAD. Činilo se da se Bajdenu, poznatom po gafovima, ta kvalifikacija ruskog predsednika omakla. Sa „ratnim zločincem“ ne bi u budućnosti imao o čemu da razgovara.

Dvostruka igra Viktora Orbana

U Mađarskoj Vlada Viktora Orbana igra dvostruku igru. Iako verbalno podržava evropske stavove, njemu bliski mediji, pre svega televizija „Pešti Televizio“, izveštavaju kako bi bilo mudro da Zelenski da ostavku, da bi Ukrajina mogla da se preda. Uzrok tome je što se u Mađarskoj, kao i u Srbiji, 3. aprila održavaju izbori. Velika većina Mađara ne voli Rusiju sećajući se i ustanka 1956. i podržava Evropsku uniju, ali tri četvrtine glasača Orbanove stranke Fides gaje simpatije za Putina i njegov režim.

Nemačka u potrazi za neruskim gasom

Nemački „Cajt“ javlja da je savezni ministar za privredu i potpredsednik vlade Robert Habek u Dohi potpisao višegodišnji ugovor o energetskom partnerstvu sa Katarom. Nemačka će kupovati tečni gas, a Katar nemačku medicinsku opremu. Katar je jedan od najvećih izvoznika tečnog gasa na svetu.

Habek je izjavio da ne može da se posluje „samo sa demokratskim državama“, te da svoje napore smatra „otvaranjem vrata“ prema zemljama tog regiona. Nastavio je dalje za Abu Dabi. Emirati nisu Rusiji uveli nikakve sankcije i nemaju nameru to da učine.

J.H./CNN/Le Monde/Al Jazeera/Die Zeit/RTL/Spiegel/CNN/BBC/Standard/Magyar Nemzet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Bajden Kijev Mariupolj Mirovni pregovori Putin Rat u Ukrajini supersonična raketa Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
1. novembra 2024. obrušila se nadstrešnica železničke stanice u Novom Sadu i usmrtila 16 ljudi

Pad nadstrešnice

24.decembar 2025. B.B.

Obustavljen postupak protiv Vesića i ostalih: Nastavak državnog udara ili tanka optužnica

Kritičari režima Aleksandra Vučića obustavljanje postupka protiv Gorana Vesića i ostalih vide kao nastavak državnog udara i smatraju da je odluka doneta pod političkim pristiskom. Advokat Sead Spahović je mišljenja da je optužnica upravo zbog svoje širine bila tanka, ali da treba sačekati pravosnažnu presudu

Nikola Jovanović

Iz novog broja „Vremena”

24.decembar 2025. D. S. / K. S.

Nikola Jovanović: Beograd nema razvojni nego razorni budžet

Dok gradska vlast usvaja budžet koji deo javnosti ne smatra razvojnim, Nikola Jovanović iz Centra za lokalnu samoupravu upozorava na njegove manjkavosti, ali veruje da će 2026. doneti politički zaokret i novu energiju

Dragan Markovina

Iz novog broja „Vremena”

24.decembar 2025. N. S. / K. S.

Dragan Markovina: Zahvaljujući studentima, Vučić je politički mrtvac

Istoričar Dragan Markovina u novom broju „Vremena” govori o pobuni u Srbiji i tome šta su studenti uspeli, a šta im zamera

Sudije Ustavnog suda sa Anom Brnabić

Ustavni sud

24.decembar 2025. Katarina Stevanović

Sudije Ustavnog suda: Da li je lojalnost Vučiću jača od zaklinjanja u nepristrasnost?

Novi sastav Ustavnog suda čine bivša ministarka, partijski potpisnici i kadrovi bliski Srpskoj naprednoj stranci, što otvara pitanje da li će najviša sudska instanca biti nezavisan čuvar Ustava ili produžena ruka režima Aleksandra Vučića

Srpska diplomatija

24.decembar 2025. Marija L. Janković

Krah srpske diplomatije: Ni EU, ni SAD, ni Rusija

Srpska spoljna politika je 2025. doživela brodolom. Srbija se nalazi pod pritiskom američkih sankcija i carina, iz Evropske unije stiže šamar za šamarom, a škrgutanje zubima u Moskvi nad Beogradom huči kao grmljavina

Komentar

Komentar

Izbori u VST: Poraz ćaci-tužioca

Poraz ćaci-tužioca Nenada Stefanovića na izborima za članove Visokog saveta tužilaštva ima i veliko simbolično značenje: jedna institucija se odbranila i pokazala da je moć vučićevska tanja nego što se mislilo, da je njena najveća snaga – kao što to biva i sa tajnim službama – u fami o velikoj snazi

Nedim Sejdinović
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure