img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 26: U Mariupolju na svakih 10 minuta odjekuju eksplozije

22. mart 2022, 09:19 J.H.
Foto: AP Photo/Efrem Lukatsky
Razaranje civilnih objekata: Poslovni centar u Kijevu
Copied

U Maripolju se vode ulične borbe. Bombardovano je predgrađe Odese. U Kijevu je projektil velike razorne moći pogodio tržni centar. Evakuacija civila iz svih ratom ugroženih gradova se nastavlja. Zelenski odbija ruske ultimatume i zabranjuje rad proruskih partija. Bajden upozorava da bi Rusija mogla da upotrebi hemijsko oružje

Ruska armija je u utorak u ranim jutarnjim satima bombardovala više gradova u Ukrajini. Napadi su zabeleženi u Kijevu, drugom najvećem gradu Harkovu na istoku, lučkom gradu na Azovskom moru Mariupolju, lučkom gradu na Crnom moru Odesi i Nikolajevu na jugu zemlje.

Uništen poslovni centar u Kijevu

Ukrajina_213_46
Razorna moć jednog projektila / Foto: AP Photo/Felipe Dana

U Kijevu je u pondeljak uništen veliki poslovni centar. Snadbevanje glavnog, ali i većine ostalih većih gradova, sve je upitnije. Projektil koji je pogodio poslovni centar ima je veliku razornu moć.

Russia Ukraine War
Oštečeni stambeni objekti u Kijevu / Foto: AP Photo/Rodrigo Abd

Nemački mediji javljaju da je doskorašnji potpredsednik Međunarodnog komiteta za koncentracioni logor Buhenvald-Dora Boris Romančenko, koji je preživeo 4 nacistička koncentraciona logora, poginuo u svojoj 96 godini od ruske bombe.

Opsada Mariupolja je ratni zločin

Russia Ukraine War Mariupol First Person
Svakodnevno bombardovanje Mariupolja / Foto: AP Photo/Mstyslav Chernov

Prema ukrajinskim izvorima u Mariupolju se na svakih 10 minuta čuje eksplozija. Vojna uprava kaže da je kompletno uništeno ili oštećeno 80 odsto infrastrukture grada. U ponedeljak je odbijen ultimatum Rusa da polože oružje.

Russia Ukraine War Mariupol First Person
Razaranje komunikacija u Mariupolju / Foto: AP Photo/Evgeniy Maloletka

UN su saopštile da je humanitarna situacija u Mariupolju „veoma ozbiljna“, da ima „kritični potencijal“ da zbog nedostatka hrane, vode i lekova budu ugroženi životi stanovnika.

Šef diplomatije EU Žozep Borelj je to što se dešava u Mariupolju nazvao „teškim ratnim zločinom“.

Borispil očekuje ruski napad

Gradonačelnik Borispila, koji se nalazi tridesetak kilometara jugoistočno od Kijeva, Volodimir Borisenko je u iščekivanju ruskog napada apelovao na civilno stanovništvo da se evakuiše. Razlozi su, kaže, „vojno-taktički“ jer se u drugim mestima koja su napadnuta pokazalo da je lakše braniti grad kada nema civilnog stanovništva. U Borispilu živi oko 60.000 ljudi.

Evakuacija civila

Vicepremijerka Ukajine IrinaVereščuk je saopštila da je u ponedeljak preko 7 humanitarnih koridora iz ratom ugroženih područja evakuisano 8057 ljudi. Među njima je 3007 bilo iz Mariupolja. Broz izbeglica raste iz dana u dan.

Sprečen atentat na Zelenskog

Ukrajinski zvaničnici tvrde da je ukrajinska kontraobaveštajna služba u gradu Ušgorodu na tromeđi Ukrajine, Slovačke i Mađarske uhapsila 25 muškaraca koji su navodno imali zadatak da izvrše atentat na predsednika Ukrajine Volodimira Zelnskog i sprovedu diverzantske akcije u Kijevu i drugim mestima. Nezavisni izvori nisu potvrdili ove navode.

Nastavak mirovnih pregovora bez rezultata

Ruska i ukrajinska delegacija su u ponedeljak ponovo pregovarale sat i po, nakon čega su sa radom nastavile radne grupe. Savetnik ukrajinskog predsednika Mihajlo Podovljak je izjavio da su ruski stavovi postali „primereniji“, a portparol Kremlja Dimitrij Peskov da mora da dođe do „konretnih predloga“ pre nego što bi se eventualno sastali Putin i Zelenski.  Izvesno je da relaksacije još uvek nema.

Zelenski odbija sve ruske ultimatume

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je saopštio da će o svim eventulanim postignutim dogovorima sa Rusima poslednju reč na referndumu imati ukrajinski narod. Istovremeno je odbio sve ultimatume Rusije: priznanje ankesije Krima i nezavisnosti Donjecke i Luganske narodne republike; obavezivanje da Ukrajina neće pristupiti nijednom zapadnom vojnom savezu; „denacifikaciju“ i „demilitarizaciju“ zemlje.

„Ukrajina neće ispuniti ni jedan ruski Ultimatum“, rekao je Zelenski u još jednom vatrenom obraćanju naciji. „Moraće sve da nas unište, onda će ultimatum automtski biti isunjen“.

Zelenski je insistirao da on direktno pregovara sa Vladimirom Putinom i kao prikladno mesto naveo Jerusalim. Kremlj je do sada odbijao takve zahteve.

Neka se spremi Odesa

U ponedeljak je ruska vojska prvi put ispalila projektil na predgrađe Odese. Pred obalom grada se nalazi 14 ruskih ratnih brodova. Dopisnik nemačkog RTL-a javlja da se stanovnici Odese nadaju da je to bilo samo upozorenje i da Rusi neće bombardovati grad sa toliko važnih kulturno-istorijskih spomenika. Odesa je pre rata bila jedno od omiljenih ruskih letovališta.

Na istoku obale Azovskog mora u Berdanjsku pristao je jedan ruski desantni brod. Berdanjsk je važan industrijski grad i takođe popularno letovalište.

Zabrana rada političkih partija

Portal lista  „Ukrajinska pravda“ javio je da je predsednik Volodimir Zelenski potpisao ukaz kojim se zabranjuje rad 11 ukrajinskih političkih partija koje su navodno proruske. „Nećete imati uspeha sa cepanjem našeg jedinstva ili kolaboracijom sa Rusijom“, izjavio je on. „Dobićete čvrst odgovor.“

Nemački „Špigel“ javlja da su dve od njih zastupljene u Vrhovnoj Radi, ukrajinskom parlamentu, a da je „Opoziciona platforma“ čak druga po broju poslanika iza „Snage naroda“ Zelenskog.

„Snaga naroda“ je na izborima bila osvojila 43,2  odsto glasova, „Opoziciona platforma“ 13 odsto. „Opoziciona platforma“ nastala je 1999. godine spajanjem više stranaka od kojih je najpoznatija bila Socijaldemokratska. Njen vođa je Viktor Medveščak rođen 1954. u Krasnojarsku u Rusiji odakle je njegov otac bio prognan po kazni, porodica se 1960. vratila u Žitomir u Ukrajini. Medveščak je završio pravni fakultet, radio u Kijevu kao advokat, ali se obogatio različitim poslovima, zbog čega ga smatraju oligarhom. Tvrdi se da je radio i za rusku obaveštaju službu KGB. On je za 214 miliona evra bio kupio jahtu „Royal Romance“ dugačku 92 metara.

Bajden o ruskom hemijskom oružju

Predsednik SAD Džo Bajden ponovio je da Putin navodno razmatra upotrebu biološkog i hemijskog oružja u Ukrajini. Prethodno je Putin rekao da se takvo oružje razvijalo u laboratorijama u Ukrajini i da su ih ruske snage uništile.

Ruska upotreba supersončnih raketa, koje je nemoguće presresti, za Bajdena je dokaz slabosti Rusije koja ne ostvaruje nikakav napredak na terenu.

Bajden, koji je prošle nedelje Putina nazvao „ratnim zločincem“, je pojasnio da je to „njegov lični stav“, a ne zvaničan stav SAD. Činilo se da se Bajdenu, poznatom po gafovima, ta kvalifikacija ruskog predsednika omakla. Sa „ratnim zločincem“ ne bi u budućnosti imao o čemu da razgovara.

Dvostruka igra Viktora Orbana

U Mađarskoj Vlada Viktora Orbana igra dvostruku igru. Iako verbalno podržava evropske stavove, njemu bliski mediji, pre svega televizija „Pešti Televizio“, izveštavaju kako bi bilo mudro da Zelenski da ostavku, da bi Ukrajina mogla da se preda. Uzrok tome je što se u Mađarskoj, kao i u Srbiji, 3. aprila održavaju izbori. Velika većina Mađara ne voli Rusiju sećajući se i ustanka 1956. i podržava Evropsku uniju, ali tri četvrtine glasača Orbanove stranke Fides gaje simpatije za Putina i njegov režim.

Nemačka u potrazi za neruskim gasom

Nemački „Cajt“ javlja da je savezni ministar za privredu i potpredsednik vlade Robert Habek u Dohi potpisao višegodišnji ugovor o energetskom partnerstvu sa Katarom. Nemačka će kupovati tečni gas, a Katar nemačku medicinsku opremu. Katar je jedan od najvećih izvoznika tečnog gasa na svetu.

Habek je izjavio da ne može da se posluje „samo sa demokratskim državama“, te da svoje napore smatra „otvaranjem vrata“ prema zemljama tog regiona. Nastavio je dalje za Abu Dabi. Emirati nisu Rusiji uveli nikakve sankcije i nemaju nameru to da učine.

J.H./CNN/Le Monde/Al Jazeera/Die Zeit/RTL/Spiegel/CNN/BBC/Standard/Magyar Nemzet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Bajden Kijev Mariupolj Mirovni pregovori Putin Rat u Ukrajini supersonična raketa Zelenski
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Iz novog broja „Vremena“

10.decembar 2025. J. J.

Odlaganje izbora: Čemu se to Vučić nada?

Iako je sto puta „pobedio“ izmišljenu obojenu revoluciju, Aleksandar Vučić još ne sme na izbore. I tako je ušao u tamni vilajet

Točenje goriva na benzinskoj pump

Cene goriva

10.decembar 2025. K. S.

Zatvaranje benzinskih pumpi: Meštani pograničnih područja ne haju

Dok se čeka kada će i da li NIS-ove pumpe nastaviti da rade u 51 mestu, meštani pograničnih mesta za to ne haju - ionako preko granice kupuju znatno jeftinije gorivo

Evropska unija

10.decembar 2025. M. L. J.

Vučić bi da ceo Zapadni Balkan istovremeno uđe u EU, Crnogorci kažu – čekamo vas tamo

Dok Srbija u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom znatno zaostaje za Albanijom i Crnom Gorom, Aleksandar Vučić pred svoj put za Brisel predlaže da svi zajedno uđu u EU. Vidimo se tamo, poručuje mu Milojko Spajić

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležavaju godišnjicu početka blokade na ovom fakultetu

Godinu dana od početka blokada

09.decembar 2025. I.M.

Studenti poručili: „Predsedniče, vaše vreme je isteklo!“

Studenti Pravnog fakulteta protestom „365 dana traženja pravde“ obeležili godišnjicu početka blokade na tom fakultetu

Pritisak na tužiteljku

09.decembar 2025. I.M.

Danas: Službena beleška otkriva kako je tužiteljka sprečena da izvrši uviđaj u „Ćacilendu“

Službena beleška tužiteljke Prvog osnovnog javnog tužilaštva otkriva da joj je 5. novembra onemogućeno da izvrši uviđaj na prostoru Ćacilenda, iako je postojala prijava o teškom krivičnom delu. Dokument baca novo svetlo na postupanje policije tokom protesta

Komentar

Komentar

Strah od sekundarnih sankcija NIS-u: Zašto banke ćute?

Evro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi

Marija L. Janković
Nikola Selaković i Vladimir Đukanović pred Tužilaštvom za organizovani klriminal uz prisustvi režimskih TV ekipa

Komentar

Performans i prenemaganje

Performansi ministra kulture Nikole Selakovića u vezi sa Tužilaštvom za organizovani kriminal ne odišu, doduše, naročitim glumačkim talentom, ali zato verno dočaravaju prirodu naprednjkačke vlasti

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Selaković protiv Vučića

Izjavivši da je Vučić pravi cilj Tužilaštva za organizovani kriminal, Selaković je kanda aludirao na američki antimafijaški zakon RICO – ne goni se samo ko je direktno učestvovao u krivičnim delima, nego i onaj ko je bio na čelu organizacije koja ih je počinila. A poznato je ko vodi naprednjačku vlast

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1822
Poslednje izdanje

Odlazak najboljeg evropskog trenera

Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati se
Mionica, Negotin, Sečanj

Dan kad se Ćacilend izlio na Srbiju

Pravosuđe

Državni udar na tužilaštvo

Alen Muhić, “Zaboravljena deca rata”

Nisam čovek koji mrzi

Jubilej: Pola veka od albuma Peti Smit – Horses (Arista)

Pesme slobode i istine

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure