img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 21: Nove civilne žrtve i nova američka vojna pomoć

17. март 2022, 08:53 J.H.
Foto: AP Photo/Andrew Marienko
Ukrajiska svakodnevniva: Harkov
Copied

U Mariupolju je pogođeno pozorište u kome su se sakrivili civili. SAD su izdvojile dodatnih 800 miliona dolara za vojnu pomoć Ukrajini, a Bajden je Putina nazvao “ratnim zločincem”. Putin je prvi put upozorio ruske oligarhe spominjući ih u kontekstu “pete kolone”. U pregovaračkom mirovnom procesu pojavila se iskra nade

Ruska krstareća raketa je u sredu pogodila pozorište u Mariupolju u kome se, prema ukrajinskim izvorima,  sakrivalo na stotine civila. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je to nazvao „još jednim ruskim ratnim zločinom“. BBC je prikazao snimke iz vazduha koji pokazuju da je ispred pozorišta velikim slovima bilo ispisano „deca“. Broj žrtava nije još uvek poznat.

Istog dana pogođene su i dve stambene zgrade u Kijevu.

Putin je ratni zločinac

Predsednik SAD Džo Bajden prvi put je ruskog predsednika Vladimira Putina nazvao „ratnim zločincem“. Učinio je to u prolazu u holu punom novinara odgovarajući kratko na jedno pitanje, nakon što je potpisao ukaz o vojnoj pomoći za Ukrajinu u vrednosti od dodatnih 800 miliona dolara. Nije jasno da li je takva kvalifikacija Putina bila planska, ili mu se omakla. Bajden je poznat po gafovima.

Russia Ukraine War Congress
Ovacije Zelenskom u Kongresu / Foto: Sarahbeth Maney/The New York Times via AP, Pool

Analitičari na CNN komentarisali su da će nakon što je Bajden Putina nazvao „ratnim zločincem“ biti još teže da se eventualno jednog dana organizuje sastanak na vrhu.

Kremlj je ocenio da je takva retorika „neoprostiva“.

Nova vojna pomoć SAD obuhvata 800 PVO sistema i devet hiljada protivoklopnih sistema, dronove, sedam hiljada komada malokalibarskog oružja i 20 miliona municije. Bajden je objasnio da će ukrajinska vojska prvi put dobiti i protivvazdušne rakete dužeg dometa.

Prethodno se Zelenski preko video-linka obratio američkom Kongresu i bio dočekan ovacijama.

MSP upozorava Rusiju

Međunarodni sud pravde u Hagu je pozvao Rusiju da odmah obustavi ratna dejstva u Ukrajini. MSP je ocenio da je invazija Rusije sa aspekta međunarodnog prava nedopustiva, da sud pomno prati šta se događa i da se skupljaju podaci koji bi mogli da posluže kao dokaz za ratne zločine.

Ruska peta kolona

Vladimir Putin je u obraćanju na državnoj televiziji upozorio da se Zapad kladi na „petu kolonu“ u Rusiji, na one koji „zarađuju ovde, a žive tamo“ i to ne samo u „geografskom smislu, već u svojim mislima“. Putn je rekao da on ne osuđuje one koji žive u Majamiju ili na francuskoj Rivijeri i ne mogu da žive bez školjki ili „rodne ravnopravnosti“, ali problem je u tome što oni „mentalno žive tamo, a ne ovde sa našim narodom“.

Foto: AP Photo/Martin Meissner, File
Putin od oligarha zahteva odanost: Roman Abramovič / Foto: AP Photo/Martin Meissner

Bilo je to prvi put da Putin javno proziva ruske oligarhe koji su podvrgnuti ciljanim zapadnim sankcijama upravo sa idejom da će se vremenom, kada im bude bio uskraćen život na kakav su se navikli na zapadu, okrenuti protiv Putina.

Oprezan pregovarački optimizam

U sredu su po prvi put u pregovaračkom procesu mogli da se čuju i blago optimistički tonovi. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je izjavio da su pregovori teški, ali da Ukrajina zvuči “realističnije“ nego ranije, pri čemu je mislio na neku vrstu neutralnosti, obavezu da se neće priključivati zapadnim vojnim savezima, koju Rusija zahteva. Zelenski je izjavljivao slično u obrnutom smeru, da Rusi više ne zahtevaju samo nemoguće.

Foto: AP Photo/Andrew Marienko
Ukrajinski vojnik u Harkovu / Foto: AP Photo/Andrew Marienko

Ukrajina pre svega želi garanciju svog opstanka, traži garancije za eventualnu neutralnost, da zapadne države, pre svega SAD, potpišu da bi tu neutralnost po potrebi i vojno branile. Rusija želi da Ukrajina u najmanju ruku ostane tampon zona između grani ca sa NATO-om i predlaže ispitivanje modela sličnih austrijskom ili finskom, a vlasti u Kijevu to odbijaju.

Rusija je ranije zahtevala i da Kijev prizna rusku aneksiju Krima i nezavisnost tzv. Luganske i Donjecke narodne repulike na istoku zemlje. Pregovori su u toku.

U medijima se pojavio plan za primirje u 15 tačaka, što je porparol Kremlja Peskov odbacio rekavši da je rano govoriti o konkretnim planovima.

Struja za Ukrajinu

Evropska unija je donela odluku da se Ukrajinska elektromreža priključi Evropskoj. Austrijski dnevni list „Prese“ piše da to izazivu brigu u nekim zemljama jer ruski hakeri mogu da poremete ukrajinsku mrežu i u tom slučaju i snadbevanje nekih evropskih zemalja električnom energijom.

Smrt novinara Foksa

U jednom selu nadomak Kijeva poginuo je kamerman televizijske stanice Fox-News Pjer Zakrzevski, iskusni ratni reporter. Sa njim u kolima bio je i novinar Benjamin Hol koji je teško ranjen zbrinut u jednoj bolnici.

Bitka za Mariupolj

Navodno je u Maripolju, lučkom gradu na obali Azovskog mora koji je već dve nedelje pod ruskom opsadom, poginuo i jedan od ruskih komandanata u činu generalmajora.

Od utorka uveče preko 3.000 automobila punih civila je napustilo grad. Pregovori oko uspostavljanja humanitarnih koridora su prethodno u više navrata propadali.

Dopisnik nemačkog „Cajta“ Hauke Fridrihs analizirao je ukrajinski puk Azov koji brani Mariupolj kao nacionalističku skupinu desnih ekstremista. Oni su njemu rekli da se bore protiv „kadirovaca“, paravojne formacije od „80.000 Čečena pod vođstvom predsednika Čečenije Ramzana Kadirova“ koji se lično nalazi u Ukrajini.

Tri miliona izbeglica

Iz Ukrajine u Poljsku dnevno dolazi oko 25.000 ljudi. U sredu se broj ukrajinskih izbeglica popeo na preko 3 miliona.

Iz pravca Poljske u Ukrajinu svakod dana dolazi oko 300 dobrovoljaca. Njih dočekuju u posebnom šatoru gde ih ispituju o eventualnim ratnim iskustvima i prema tome raspoređuju. Po potrebi dobijaju i prikladnu odeću i oružje.

Perverznjaci u Berlinu

Na železničkoj stanici u Berlinu pojavili su se podvodači koji su manje više otvoreno mlađim ženama nudili smeštaj za seks. To je potvrdila ne samo policija, nego je saradnica televizije RTL glumila ženu iz Ukrajine i dobila ponudu za smeštaj pod uslovom da u stanu boravi potpuno gola. Novinarka je potom pronašla tog „ponuđača“, suočila ga sa snimkom i intervjuisala. On se potišteno izvinjavao i obećao „da neće više nikada“.

J.H./Fox News Chanel/Le Monde/RTL/Zeit/Spiegel/Kronenzeitung/Magyar Nemzet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

izbeglička kriza Mariupolj Puk Azov Volodimr Zelenski Putin Bajden Ukrajina Kijev Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Josip Dabro

Ustaštvo

16.фебруар 2026. B. B.

Novo veličanje ustaštva: Hrvatski poslanik pevao o Pavelićevoj „grobnici od zlata”

Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića

Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure