img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rat u Ukrajini

Dan 21: Nove civilne žrtve i nova američka vojna pomoć

17. mart 2022, 08:53 J.H.
Foto: AP Photo/Andrew Marienko
Ukrajiska svakodnevniva: Harkov
Copied

U Mariupolju je pogođeno pozorište u kome su se sakrivili civili. SAD su izdvojile dodatnih 800 miliona dolara za vojnu pomoć Ukrajini, a Bajden je Putina nazvao “ratnim zločincem”. Putin je prvi put upozorio ruske oligarhe spominjući ih u kontekstu “pete kolone”. U pregovaračkom mirovnom procesu pojavila se iskra nade

Ruska krstareća raketa je u sredu pogodila pozorište u Mariupolju u kome se, prema ukrajinskim izvorima,  sakrivalo na stotine civila. Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je to nazvao „još jednim ruskim ratnim zločinom“. BBC je prikazao snimke iz vazduha koji pokazuju da je ispred pozorišta velikim slovima bilo ispisano „deca“. Broj žrtava nije još uvek poznat.

Istog dana pogođene su i dve stambene zgrade u Kijevu.

Putin je ratni zločinac

Predsednik SAD Džo Bajden prvi put je ruskog predsednika Vladimira Putina nazvao „ratnim zločincem“. Učinio je to u prolazu u holu punom novinara odgovarajući kratko na jedno pitanje, nakon što je potpisao ukaz o vojnoj pomoći za Ukrajinu u vrednosti od dodatnih 800 miliona dolara. Nije jasno da li je takva kvalifikacija Putina bila planska, ili mu se omakla. Bajden je poznat po gafovima.

Russia Ukraine War Congress
Ovacije Zelenskom u Kongresu / Foto: Sarahbeth Maney/The New York Times via AP, Pool

Analitičari na CNN komentarisali su da će nakon što je Bajden Putina nazvao „ratnim zločincem“ biti još teže da se eventualno jednog dana organizuje sastanak na vrhu.

Kremlj je ocenio da je takva retorika „neoprostiva“.

Nova vojna pomoć SAD obuhvata 800 PVO sistema i devet hiljada protivoklopnih sistema, dronove, sedam hiljada komada malokalibarskog oružja i 20 miliona municije. Bajden je objasnio da će ukrajinska vojska prvi put dobiti i protivvazdušne rakete dužeg dometa.

Prethodno se Zelenski preko video-linka obratio američkom Kongresu i bio dočekan ovacijama.

MSP upozorava Rusiju

Međunarodni sud pravde u Hagu je pozvao Rusiju da odmah obustavi ratna dejstva u Ukrajini. MSP je ocenio da je invazija Rusije sa aspekta međunarodnog prava nedopustiva, da sud pomno prati šta se događa i da se skupljaju podaci koji bi mogli da posluže kao dokaz za ratne zločine.

Ruska peta kolona

Vladimir Putin je u obraćanju na državnoj televiziji upozorio da se Zapad kladi na „petu kolonu“ u Rusiji, na one koji „zarađuju ovde, a žive tamo“ i to ne samo u „geografskom smislu, već u svojim mislima“. Putn je rekao da on ne osuđuje one koji žive u Majamiju ili na francuskoj Rivijeri i ne mogu da žive bez školjki ili „rodne ravnopravnosti“, ali problem je u tome što oni „mentalno žive tamo, a ne ovde sa našim narodom“.

Foto: AP Photo/Martin Meissner, File
Putin od oligarha zahteva odanost: Roman Abramovič / Foto: AP Photo/Martin Meissner

Bilo je to prvi put da Putin javno proziva ruske oligarhe koji su podvrgnuti ciljanim zapadnim sankcijama upravo sa idejom da će se vremenom, kada im bude bio uskraćen život na kakav su se navikli na zapadu, okrenuti protiv Putina.

Oprezan pregovarački optimizam

U sredu su po prvi put u pregovaračkom procesu mogli da se čuju i blago optimistički tonovi. Ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov je izjavio da su pregovori teški, ali da Ukrajina zvuči “realističnije“ nego ranije, pri čemu je mislio na neku vrstu neutralnosti, obavezu da se neće priključivati zapadnim vojnim savezima, koju Rusija zahteva. Zelenski je izjavljivao slično u obrnutom smeru, da Rusi više ne zahtevaju samo nemoguće.

Foto: AP Photo/Andrew Marienko
Ukrajinski vojnik u Harkovu / Foto: AP Photo/Andrew Marienko

Ukrajina pre svega želi garanciju svog opstanka, traži garancije za eventualnu neutralnost, da zapadne države, pre svega SAD, potpišu da bi tu neutralnost po potrebi i vojno branile. Rusija želi da Ukrajina u najmanju ruku ostane tampon zona između grani ca sa NATO-om i predlaže ispitivanje modela sličnih austrijskom ili finskom, a vlasti u Kijevu to odbijaju.

Rusija je ranije zahtevala i da Kijev prizna rusku aneksiju Krima i nezavisnost tzv. Luganske i Donjecke narodne repulike na istoku zemlje. Pregovori su u toku.

U medijima se pojavio plan za primirje u 15 tačaka, što je porparol Kremlja Peskov odbacio rekavši da je rano govoriti o konkretnim planovima.

Struja za Ukrajinu

Evropska unija je donela odluku da se Ukrajinska elektromreža priključi Evropskoj. Austrijski dnevni list „Prese“ piše da to izazivu brigu u nekim zemljama jer ruski hakeri mogu da poremete ukrajinsku mrežu i u tom slučaju i snadbevanje nekih evropskih zemalja električnom energijom.

Smrt novinara Foksa

U jednom selu nadomak Kijeva poginuo je kamerman televizijske stanice Fox-News Pjer Zakrzevski, iskusni ratni reporter. Sa njim u kolima bio je i novinar Benjamin Hol koji je teško ranjen zbrinut u jednoj bolnici.

Bitka za Mariupolj

Navodno je u Maripolju, lučkom gradu na obali Azovskog mora koji je već dve nedelje pod ruskom opsadom, poginuo i jedan od ruskih komandanata u činu generalmajora.

Od utorka uveče preko 3.000 automobila punih civila je napustilo grad. Pregovori oko uspostavljanja humanitarnih koridora su prethodno u više navrata propadali.

Dopisnik nemačkog „Cajta“ Hauke Fridrihs analizirao je ukrajinski puk Azov koji brani Mariupolj kao nacionalističku skupinu desnih ekstremista. Oni su njemu rekli da se bore protiv „kadirovaca“, paravojne formacije od „80.000 Čečena pod vođstvom predsednika Čečenije Ramzana Kadirova“ koji se lično nalazi u Ukrajini.

Tri miliona izbeglica

Iz Ukrajine u Poljsku dnevno dolazi oko 25.000 ljudi. U sredu se broj ukrajinskih izbeglica popeo na preko 3 miliona.

Iz pravca Poljske u Ukrajinu svakod dana dolazi oko 300 dobrovoljaca. Njih dočekuju u posebnom šatoru gde ih ispituju o eventualnim ratnim iskustvima i prema tome raspoređuju. Po potrebi dobijaju i prikladnu odeću i oružje.

Perverznjaci u Berlinu

Na železničkoj stanici u Berlinu pojavili su se podvodači koji su manje više otvoreno mlađim ženama nudili smeštaj za seks. To je potvrdila ne samo policija, nego je saradnica televizije RTL glumila ženu iz Ukrajine i dobila ponudu za smeštaj pod uslovom da u stanu boravi potpuno gola. Novinarka je potom pronašla tog „ponuđača“, suočila ga sa snimkom i intervjuisala. On se potišteno izvinjavao i obećao „da neće više nikada“.

J.H./Fox News Chanel/Le Monde/RTL/Zeit/Spiegel/Kronenzeitung/Magyar Nemzet

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Kijev Rat u Ukrajini izbeglička kriza Mariupolj Puk Azov Volodimr Zelenski Putin Bajden Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Junajted medija

Mediji

03.april 2026. M. L. J.

Sindikat „Nezavisnost“: Zabrinuti smo zbog razrešenja Igora Božića sa funkcije pravnog zastupnika

Sindikat „Nezavisnost“ u N1 i Forbes Srbija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog razrešenja Igora Božića sa mesta pravnog zastupnika medijske kuće

Mediji

03.april 2026. Marija L. Janković

Brent Sadler novi direktor N1, Igora Božića brišu iz APR-a

Brent Sadler je novi direktor N1 televizije, kao i kodirektor portala Nova.rs. Dosadašnji direktor Igor Božić će biti izbrisan iz APR-a, a za „Vreme“ kaže da će kao do sada, dokle god bude mogao, nastaviti da štiti uređivačku politiku N1

Studenti

03.april 2026. M. L. J.

Protest ispred policijske stanice 29. novembar zbog hapšenja studenata

Nekoliko destina studenata i građana okupilo se ispred policijske stanice 29. novembar u Beogradu zbog privođenja i saslušanja studenata. Tokom petka policija je ispitivala one koji su protestovali ispred Rektorata

Aleksandar Vučić u teget odelu bez kravata, iza njega grb Srbije

Predsedničke izjave

03.april 2026. A.I.

Vučić: „Čovečanstvo na ivici ambisa“, a srpski vanredni izbori – pa biće ih

Nakon konsultacija sa Vulinom, Pastorom i Zukorlićem predsednik Srbije Aleksandar Vučiće je rekao da će u svetu biti „veoma loše“, a da će vanredne parlamentarne izbore da raspiše negde do marta 2027. Ćacilend tim povodom nije bio svečano ukrašen

Predsedničke aktivnosti

03.april 2026. A.I.

Poziv Aleksandra Vučića na dijalog: Sve već (ne)viđeno

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je lidere političkih stranaka na „dijalog“. O čemu hoće da priča u neposrednom komšiluku Ćacilenda i ko i zašto odbija da svrati do Andrićevog venca

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure