Centar u Parizu obeležava 50 godina predstavljanja srpske kulture, Centar u Pekingu koji je otvoren 2018. izgleda da se tek sad budi, a Centar u Londonu je trebalo da bude otvoren pre skoro četiri godine
Pozorišna priča tri glumice o tri heroine iz Prvog svetskog rata „Žensko srce u šinjelu“ Mirjane Karanović , gostuje u Srpskom kulturnom centru „Ivo Andrić“ u Pekingu 7. oktobra.
Ova lepa vest, podsetila je da Srbija u Pekingu ima kulturni centar, pa zatim i da je onaj u Londonu trebalo da bude otvoren krajem 2019. godine i, na kraju, da je zapravo jedini vrlo aktivni predstavnik ovdašnje kulture u inostranstvu, onaj u Parizu.
Uz zvuk gusala, Kulturni centar Srbije „Ivo Andrić” u Pekingu je otvoren 29. novembra 2018. godine, u umetničkom kvartu 798 s ciljem da kineski građani upoznaju srpsku kulturu. Tadašnji ministar Vladan Vukosavljević je najavio da će Centar promovisati srpski film i Srbiju kao filmsku lokaciju i stvoriti uslove da kineski građani upoznaju srpski jezik i književnost. Tamošnja javnost će biti informisana i o Srbiji kao turističkoj destinaciji, i to raznovrsnim festivalima i kulturnim nasleđem, pre svega srednjovekovnom baštinom.
A onda je, polovinom naredne godine Centar „Ivo Andrić“ obustavio rad, jer nije završena kompletna papirologija u skladu s procedurama NR Kine.
U Ministarstvu kulture su tada objašnjavali da su akt o registraciji i dozvola za rad uredno dobijeni pre otvaranja Kulturnog centra, no ostao je deo koji se tiče razlika u poreskom sistemu. Naime, sporazum između vlada Srbije i Kine o obostranom osnivanju kulturnih centara predviđa da se oni osnivaju i deluju u skladu s propisima države prijema. To znači da KCS u Pekingu, po tumačenju kineske strane, deluje kao kinesko pravno lice, dok se po našem zakonu kulturni centar smatra javnom organizacijom, u okviru budžetskog sistema Srbije.
Javili su i da očekuju da će Centar „Ivo Andrić” do te jeseni nastaviti redovne aktivnosti.
Gostovanje predstave „Žensko srce u šinjelu“ je sada podsetilo na Kulturni centar Srbije u Pekingu. Centar nema sajt na kome se predstavlja, pa su samim tim nedostupne i informacije o aktivnosti ove ustanove.
Ministarstvo kulture Srbije nije odgovorilo na naš upit o tome od četvrtka prošle nedelje, uprkos po jednom pismenom i usmenom urgiranju.
Od Ministarstva kulture pokušali smo da saznamo i šta se događa sa Kulturnim centrom u Londonu čije je otvaranje očekivano pre skoro pa četiri godine.
Da odluka o otvaranju Kulturno-informativnog centra Republike Srbije u Londonu stupa na snagu 27. jula 2019, godine, objavljena je u Službenom glasniku.
Početkom te godine mediji su uveliko pisali o rekonstrukciji četvorospratne zgrade u Dering stritu, desetak metara od Oksford strita kroz koju svaki dan prođe stotine hiljada ljudi. Za njenu rekonstrukciju je samo te godine bilo obezbeđeno 100 miliona dinara.
U to vreme, tadašnji ministar za kulturu je najavljivao i otvaranje kulturnih centara i u Berlinu i u Moskvi.
Od svega toga, grubo rečeno, radi samo Kulturni centar u Parizu.
Ovog maja, velikom izložbom „Sava Šumanović i evropski realizmi između dva svetska rata“, počeo je program kojim se obeležava 50 godina rada. Izložba je predstavila najnovije rezultate istraživanja o Šumanovićevoj povezanosti sa francuskom kulturom i internacionalnom pariskom scenom.
Foto KCS u Parizu
U toku je, do subote, multimedijalna izložba „Paraćinsko staklo: Kristalna nostalgija“, o staklarstvu u Srbiji kroz istorijski razvoj Srpske fabrike stakla u Paraćinu, a u pripremi je otvaranje izložbe „Milorad Mišković“, o baletskom igraču i bivšem predsedniku Međunarodnog saveta za igru pri UNESKU.
Program kojim Kulturni centar u Parizu obeležava 50 godina predstavljanja srpske kulture i baštine u Francuskoj, trajaće do maja iduće godine. Svi detalji su dostupni na njihovom odličnom sajtu.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Širom Srbije, u čak 34 grada, u nedelju, 1. juna održani su protesti „Vostani Serbije“, koji su završeni odavanjem 16-minutne pošte poginulima u padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Iz svih gradova upućena je ista poruka: da građani žele raspisivanje izbora da neće odustati od borbe
BIRODI je podneo prijavu Agenciji za sprečavanje korupcije i Savetu za borbu protiv korupcije zbog mogućeg kršenja Zakona o sprečavanju korupcije predsednika Vučića
Studentkinja Mila Jovanović rekla je da su studenti „jedinstveni u zahtevima", ali da „nema jednoumlja“ i da ima mnogo proevropskih, ali i studenta koji su razvili antievropski sentiment
Blokada Gazele i Brankovog mosta su „maltretiranje građana bez smisla i cilja, ogoljeno nasilje i teor nad običnim građanima“, smatra predsednica Skupštine Ana Brnabić
Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu
Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!