img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ministarske diplome

CINS: Milica Đurđević Stamenkovski nije diplomirala na Fakultetu političkih nauka

06. avgust 2024, 10:55 M.S.
Milica Đurđević Stamenkovski Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Milica Đurđević Stamenkovski
Copied

Ministarka za brigu o porodici i demografiju Milica Đurđević Stamenkovski u svojoj biografiji navodi da je posle Prve beogradske gimnazije upisala Fakultet političkih nauka (FPN) na kome je stekla zvanje diplomiranog politikologa. To nije istina, tvrdi Centar za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS)

Prvi put otkad se bavi politikom Milica Đurđević Stamenkovski se početkom maja u Narodnoj skupštini nije pojavila kao opoziciona poslanica. Na republičkim izborima u decembru 2023. godine, u koaliciji sa pokretom Dveri, njena stranka Zavetnici nije prešla cenzus. I pored toga, Đurđević Stamenkovski je u Skupštinu došla, ali ovoga puta kao kandidatkinja za novu ministarku za brigu o porodici i demografiju, piše Centar za istraživačko novinarstvo Srbije CINS.

U njenoj biografiji koja je zajedno sa biografijama ostalih predloženih ministara i ministarki bila dostavljena poslanicima, navodi se da je posle Prve beogradske gimnazije upisala Fakultet političkih nauka (FPN) na kome je stekla zvanje diplomiranog politikologa.

To tako godinama stoji i na njenom ličnom sajtu, a nakon što je izabrana za ministarku preneseno je i na sajtu Ministarstva koje vodi.

Ipak, iako posle gimnazije jeste upisala FPN, Đurđević Stamenkovski ga nikada nije završila, otkriva CINS.

Status studenta je na tom Fakultetu izgubila 2020. godine, što joj nije smetalo da se na raznim izbornim listama uz njeno ime navodi da je „diplomirani poltikolog“.

U Vladi niko ne proverava biografije

Nekadašnji ministar prosvete Srđan Verbić za CINS kaže da u Vladi niko ne proverava biografije i da se ne traži dokaz o stečenom obrazovanju kada se postaje ministar.

„Ja ih jesam doneo, jer sam smatrao da treba da se donesu neka dokumenta, ali meni to niko nije tražio“, navodi Verbić.

Međutim, Zoran Stojiljković, sociolog i profesor FPN-a u penziji, smatra da bi članovi izvršne vlasti morali da pri dolasku na funkciju prilože i neki dokaz o stečenom obrazovanju.

„U normalnim društvima oni (ministri) moraju biti odgovorni javnosti i zato bi građanima morali biti dostavljeni podaci, između ostalog, o tome šta su završili“, kaže Stojiljković.

Nije FPN, ali je zato Ruski institut

U izjavi za CINS ministarka Đurđević Stamenkovski kaže da je diplomu stekla tek ove godine na ruskom Institutu za dijasporu i integracije. Za to nam nije pružila dokaz jer je, prema njenim rečima, predala dokumentaciju za upis na magistarske studije na Ruskom državnom socijalnom univerzitetu.

Takođe, ona nije želela da odgovori na druga pitanja CINS-a, između ostalog zašto je izabrala ovaj Institut, kako se tamo upisala i koji je studijski program završila, već nam je rekla da se za ta pitanja obratimo direktno Institutu.

Institut za dijasporu i integracije je, prema podacima sa njihovog sajta, osnovan 1996. godine, a licencu za pružanje dodatnog obrazovanja dece i odraslih, kao i dodatnog stručnog obrazovanja su dobili 2019. godine od Moskovskog odeljenja za obrazovanje.

Ruski institut nudi kurseve političkih nauka

Prema podacima sa sajta, Institut nudi kurseve i iz političkih nauka koji traju od 36 do 72 sata.

U odgovoru za CINS Institut za dijasporu i integracije kaže da je „Milica Đurđević Stamenkovski od 2020. do 2024. prošla obuku na Institutu država SNG (Institut za dijasporu i integracije), specijalnost politikologija. Program je trajao 260 akademskih sati. Pomenuti program realizuje se na ruskom jeziku, uzimajući u obzir posebnosti za strane studente“.

Međutim, sa Instituta nisu odgovorili na pitanja da li je diploma stečena na ovaj način ekvivalentna diplomi osnovnih akademskih studija, kao ni da li su joj priznali ispite koje je položila na Fakultetu političkih nauka u Beogradu.

Agencija za kvalifikacije nije odgovorila na pitanje CINS-a da li bi diploma stečena na ovom Institutu bila priznata u Srbiji.

Cilj Instituta da proučava stanja bivših država SSSR

Inicijativa za osnivanje ovog Instituta je potekla od Konstantina Fedoroviča Zatulina, političara i člana Putinove Jedinstvene Rusije. On se u državnoj Dumi nalazi na mestu specijalnog predstavnika za pitanja migracije i državljanstva, a bavi se i poslovima vezanim za pitanja bivših država Sovjetskog Saveza i evroazijske integracije.

Među osnivačima Instituta se, između ostalih, navode Ministarstvo spoljnih poslova Ruske Federacije, akcionarsko društvo Sputnjik, instituti Ruske akademije nauka i Moskovski državni univerzitet Lomonosov.

Njegov cilj je da prati i proučava stanja bivših država Sovjetskog Saveza, kao i da prikuplja informacije o položaju Rusa koji su van zemlje i radi na jačanju veza sa ruskom dijasporom.

Mediji u Srbiji su u više navrata pisali o Zatulinu tokom njegovih poseta Beogradu. Dolazio je na sahranu i obeležavanje petogodišnjice smrti Slobodana Miloševića, kao i na događaj u organizaciji Srpske radikalne stranke u periodu dok je Vojislav Šešelj još uvek bio u Hagu. Tom prilikom poručio je da Tribunal mora biti ukinut jer predstavlja „sramotu međunarodnog prava“.

Institut ima predsedništvo i u Beogradu

Institut je 2021. godine otvorio i svoje predstavništvo u Beogradu, u hotelu Moskva, sa nazivom Ruski balkanski centar. Otvaranju su prisustvovali Konstantin Zatulin, tadašnji predsednik Skupštine Srbije Ivica Dačić i bivši ambasador Srbije u Moskvi Slavenko Terzić, koji je i direktor ovog Centra.

Kako je izvestila Radio televizija Vojvodine Zatulin je tom prilikom ukazao da Rusija i Srbija nemaju zajedničku granicu, da narodi dve zemlje nikada nisu živeli u jednoj državi, ali da ih vekovima povezuje ista vera, slični pogledi na svet i „uzajamna, ponekad mistična ljubav“.

U izjavi za CINS Slavenko Terzić kaže da ne zna ništa o mogućnostima za dodatno obrazovanje na Institutu, da se saradnja Ruskog balkanskog centra i Instituta odvija na naučno-kulturnom planu.

„Organizujemo okrugle stolove ili zajedničke skupove, to je uglavnom to.“

Dodaje i da je trenutna saradnja slaba jer nemaju sredstava, kao ni, pretpostavlja, sam Institut.

Na sajtu Instituta se inače redovno objavljuju vesti, među kojima i one o novim zakonima o proterivanju migranata, o aktuelnom ratu u Ukrajini i odnosima sa drugim zemljama. Institut i Rusko balkanski centar izdali su 2023. i zajedničko saopštenje kojim se osuđuju protesti „Srbija protiv nasilja“, uz ocenu da su te akcije imale za cilj rušenje Aleksandra Vučića i destabilizaciju Srbije.

Izvor: CINS

Tagovi:

diploma Diplomirani politikolog Fakultet političkih nauka FPN Milica Đurđević Stamenkovski Ministri
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

DUNP

01.avgust 2025. Katarina Stevanović

Obezbeđenje iz Novog Pazara: Univerzitet nas je angažovao da izbacimo studente

Prošlo je nekoliko dana otkako su studenti Državnog univerziteta u Novom Pazaru izbačeni iz zgrade. Mnogo je nepoznanica, a iz kraljevačke firme za privatno obezbeđenje koje je angažovano, kažu za „Vreme“ da su ih zvali rukovodioci univerziteta

Tužilac za organizovani kriminal

Hapšenja

01.avgust 2025. K. S.

„Državni udar“: Ko je sve uhapšen u akciji Tužilaštva za organizovani kriminal?

Među uhapšenima su bivši ministar, pomoćnica ministra, te osobe povezane sa firmama koje su izvodile radove na Železničkoj stanici u Novom Sadu, za nekima se i dalje traga, a postupkom je obuhvaćen i Goran Vesić, kome je sinoć pozlilo

Kulturna baština

01.avgust 2025. M. L. J.

Ukida se krug dvojke, jedan od simbola Beograda

Organizacija „Beograd u pokretu“ pozvala je nadležne da trajno zaštite tramvajsku liniju broj dva kao kulturno dobro Beograda, umesto što je ukidaju

Specijalni tužilac

01.avgust 2025. Marija L. Janković

Ko je Mladen Nenadić, tužilac „koji se odmetnuo od države“

Kako je Mladen Nenadić prešao put od „politički kontrolisanog tužioca“ do glavne mete Aleksandra Vučića i njegovih tabloida

Sud BiH

01.avgust 2025. N. M.

Presuda Miloradu Dodiku: Zabrana vršenja dužnosti predsednika RS na šest godina

Apelaciono veće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je osuđujuću prvostepenu presudu predsedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku u predmetu koji se vodio protiv njega zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika

Komentar

Komentar

Hapšenja zbog korupcije: “Ili mi, ili oni“

Tužilaštvo je konačno počelo da prati trag novca i korupcije koja je možda dovela do pada nadstrešnice. Režimlije viču da je na delu “tužilački državni udar”, pokušaće da uzvrate udarac i biće, što reče Dragan J. Vučićević, „ili mi, ili oni“

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Svečana promocija ćacija i kapuljaša

Zbog čega Aleksandar Vučić organizuje nasilje ćacija i kapuljaša? Između ostalog i da bi tvrdio kako su „blokaderi“ izazvali revolt „tihe većine“. To bi mu predstavljalo povod za odvrtanje represije na maksimum sve tvrdeći da uspostavlja red i mir

Filip Švarm

Komentar

Uništavanje Beograda: Sve za pare

Otići će i ova vlast, već im otkucava. Ali šta će ostati iza njih? Kakav će biti Beograd posle glavnog meštra rušiteljstva Aleksandra Vučića

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1804-1805
Poslednje izdanje

Kultura sećanja: 30 godina od pada Krajine

Moj poslednji dan u Kninu Pretplati se
Kultura sećanja (2): Poreklo i priključenija

Krajina i sudbine

Vlada Srbije

Sto dana neuspeha, terora i iživljavanja

Kultura sećanja: “Galeb”

Buran život čuvenog broda

Intervju: Svetislav Basara, pisac

“Postojanje je gubljenje vremena”

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure