img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište rada

Četvorodnevna radna nedelja: Ko je za, a ko protiv

23. септембар 2023, 12:09 B.G.
Foto: Tanjug/Dimitrije Nikolić
Copied

Jedni smatraju da bi uvođenje četvorodnevne radne nedelje povećalo radnu motivaciju i produktivnost. Drugi da nema dokaza da bi bilo tako

Rade li Nemci premalo? Sada se raspravlja i o radnoj nedelji od četiri dana, iako nemačkoj privredi preti recesija, a u mnogim oblastima nedostaje stručna radna snaga.

Zagovornici četvorodnevne radne nedelje kažu da nedostatak stručnjaka znači i manju produktivnost, a uvođenje četvorodnevne radne nedelje bi moglo pomoći da poraste radna motivacija, što bi dovelo do povećanja produktivnosti, piše Dojče vele.

Osim toga, taj model bi bio atraktivan za stručnjake koji nisu spremni da rade celu nedelju. Time bi se smanjio nedostatak stručne radne snage.

Sumnja u pozitivne efekte

Dobrotvorna organizacija 4 Day Week Global (4DWG) od 2019. organizuje pilot-programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Irskoj, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Učestvovalo je više od 500 preduzeća. Rezultati izgleda potvrđuju pozitivne efekte.

U Nemačkoj se preduzeća mogu prijaviti na konkurs kod jedne konsultantske kuće koja sarađuje sa nevladinom organizacijom 4DWG, ako žele da na šest meseci uvedu četvorodnevnu radnu nedelju.

Strčnjak za tržište rada Enco Veber sumnjičav je prema takvim dosadašnjim projektima, pošto se na konkurs prijavljuju samo firme koje procenjuju da im odgovara ovakav koncept.

Rezultati onda nisu reprezentativni za celokupnu privredu.

Veber kaže da se u sklopu uvođenja četvorodnevne radne nedelje menjaju i procesi i organizacija firme, pa je možda baš to, a ne skraćivanje radnog vremena, uzrok porasta produktivnosti.

On dodaje da je zgušnjavanje posla u kraćem radnom vremenu vrlo verovatno, pa socijalni kontakti i kreativnost bivaju zanemareni, što ne može da se vidi za samo šest meseci.

Holger Šefer sa Instituta nemačke privrede, koji je blizak udruženjima poslodavaca, takođe smatra da bi ovakva radna nedelja bila kontraproduktivna.

On tvrdi da ništa ne ukazuje na to da bi na taj način bitno porasla produktivnost.

“Smanjenje radne nedelje sa pet na četiri radna dana jeste smanjnje radnog vremena za 20 odsto. Da bi se nadoknadio pad proizvodnje produktivnost po radnom satu bi morala da poraste za 25 odsto“. On smatra da je to utopija.

Gde ima smisla?

U oblasti zanatstva pokazuje se da bi četvorodnevna radna nedelja zaista imala smisla.

Predsednik Centralnog saveza nemačkog zanatstva Jerg Ditrih smatra da bi ovakvo radno vreme povećalo atraktivnost branše za stručnu radnu snagu, ali da to ne može da funkcioniše u svim slučajevima.

Zato on kaže da zakonska obaveza uvođenja četvorodnevne radne nedelje nikome ne bi pomogla, a donela bi povećanje birokratske procedure.

I Enco Veber se zalaže za individualna rešenja, a ne za zakonsku obavezu. On svoj koncept naziva nedelja od X dana. U nemačkom Savezu srednjih preduzeća se takođe zalažu za individualne dogovore između firme i zaposlenog, a odbijaju smanjnje radne nedelje za istu platu.

Uprkos ovim argumentima, Knut Gisler kao prvi čovek Industrijskog sindikata Metal zadužen za severoistok Nemačke namerava da u naredni krug pregovora sa poslodavcima unese i zahtev za uvođenje četvorodnevne radne nedelje uz zadržavanje nivoa plata.

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nemačka tržište rada radna nedalje četvorodnedna radna nedelje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Josip Dabro

Ustaštvo

16.фебруар 2026. B. B.

Novo veličanje ustaštva: Hrvatski poslanik pevao o Pavelićevoj „grobnici od zlata”

Poslanik šovinističkog Domovinskog pokreta pesmom slavio ustaškog poglavnika, nacističkog kolaboracionistu i ratnog zločinca Antu Pavelića

Dan državnosti obeležen i u Briselu

Palac gore

15.фебруар 2026. I.M.

Svečanost i protest u Briselu: „Maneken Pis“ u srpskoj nošnji povodom Dana državnosti

U Briselu je Dan državnosti Srbije obeležen tradicionalnim simbolima i presvlačenjem čuvene statue „Maneken Pis“ u srpsku narodnu nošnju. Tokom događaja, aktivisti dijaspore iz organizacije „Palac gore“ organizovali su akciju i ukazali na, kako navode, stanje u Srbiji

Studenti

Studentski protest

15.фебруар 2026. M. L. J.

„Ruke su im krvave i značke su im krvave“: Završen skup u Orašcu „Sretnimo se ponovo“

Protest pod nazivom „Sretnimo se ponovo“ održao se u Kragujevcu i Orašcu. Studenti su podsetili na teror i represiju režima koji prate sve studentske proteste u proteklih godinu dana. Ponovljen je zahtev za raspisivanjem vanrednih izbora, kao i za vladavinom prava u našoj zemlji

Milić tvrdi da je general Simović osuđen

Hronika

15.фебруар 2026. I.M.

Milić: Evo dokaza da je penzionisani general Simović osuđen na šest meseci zatvora

Predsednik Pokreta za decentralizaciju Srbije (PODES) Dragan Milić objavio je odgovor Višeg javnog tužilaštva u Negotinu za koji tvrdi da potvrđuje da je penzionisani general Milosav Simović osuđen na kaznu zatvora od šest meseci

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Vlada Srbije

15.фебруар 2026. M. L. J.

Ministri Vlade Srbije koji jure samo Instagram

Premijer Đuro Macut rekao je za RTS da razmišlja o rekonstrukciji vlade i da pojedinim ministrima nije zadovoljan

Komentar
Takmičenje specijalnih jedinica u Dubaiju

Pregled nedelje

Trbušni ples specijalaca

Zašto je trbušni ples specijalaca na revijalnom takmičenju u Dubaiju toliko važan sa Srbiju i slične autoritarne države? Biće da to i te kako ima veze sa medijskim i drugim slobodama

Filip Švarm

Komentar

Srećna Manja svima koji slave

Manja Grčić dolazi u RTS sa imidžom ratraka – između novinarstva, odanosti režimu i krupnom kapitalu, uvek je birala drugo dvoje

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1832
Poslednje izdanje

Ova situacija

Pravda, režimski neprijatelj broj jedan Pretplati se
Šta je Centar za društvenu stabilnost

Produkcija otrova i magle

Mit o krađi glasova u SAD

Kako je Srbija postala kolateralna šteta

Dosije Epstin

Sada tek znamo koliko još ne znamo

Dosije “Vremena”: Vek samoće

Elenor Rigbi i svi ti usamljeni ljudi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure