img
Loader
Beograd, 11°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Tržište rada

Četvorodnevna radna nedelja: Ko je za, a ko protiv

23. септембар 2023, 12:09 B.G.
Foto: Tanjug/Dimitrije Nikolić
Copied

Jedni smatraju da bi uvođenje četvorodnevne radne nedelje povećalo radnu motivaciju i produktivnost. Drugi da nema dokaza da bi bilo tako

Rade li Nemci premalo? Sada se raspravlja i o radnoj nedelji od četiri dana, iako nemačkoj privredi preti recesija, a u mnogim oblastima nedostaje stručna radna snaga.

Zagovornici četvorodnevne radne nedelje kažu da nedostatak stručnjaka znači i manju produktivnost, a uvođenje četvorodnevne radne nedelje bi moglo pomoći da poraste radna motivacija, što bi dovelo do povećanja produktivnosti, piše Dojče vele.

Osim toga, taj model bi bio atraktivan za stručnjake koji nisu spremni da rade celu nedelju. Time bi se smanjio nedostatak stručne radne snage.

Sumnja u pozitivne efekte

Dobrotvorna organizacija 4 Day Week Global (4DWG) od 2019. organizuje pilot-programe u Velikoj Britaniji, Južnoj Africi, Irskoj, Australiji i Sjedinjenim Američkim Državama. Učestvovalo je više od 500 preduzeća. Rezultati izgleda potvrđuju pozitivne efekte.

U Nemačkoj se preduzeća mogu prijaviti na konkurs kod jedne konsultantske kuće koja sarađuje sa nevladinom organizacijom 4DWG, ako žele da na šest meseci uvedu četvorodnevnu radnu nedelju.

Strčnjak za tržište rada Enco Veber sumnjičav je prema takvim dosadašnjim projektima, pošto se na konkurs prijavljuju samo firme koje procenjuju da im odgovara ovakav koncept.

Rezultati onda nisu reprezentativni za celokupnu privredu.

Veber kaže da se u sklopu uvođenja četvorodnevne radne nedelje menjaju i procesi i organizacija firme, pa je možda baš to, a ne skraćivanje radnog vremena, uzrok porasta produktivnosti.

On dodaje da je zgušnjavanje posla u kraćem radnom vremenu vrlo verovatno, pa socijalni kontakti i kreativnost bivaju zanemareni, što ne može da se vidi za samo šest meseci.

Holger Šefer sa Instituta nemačke privrede, koji je blizak udruženjima poslodavaca, takođe smatra da bi ovakva radna nedelja bila kontraproduktivna.

On tvrdi da ništa ne ukazuje na to da bi na taj način bitno porasla produktivnost.

“Smanjenje radne nedelje sa pet na četiri radna dana jeste smanjnje radnog vremena za 20 odsto. Da bi se nadoknadio pad proizvodnje produktivnost po radnom satu bi morala da poraste za 25 odsto“. On smatra da je to utopija.

Gde ima smisla?

U oblasti zanatstva pokazuje se da bi četvorodnevna radna nedelja zaista imala smisla.

Predsednik Centralnog saveza nemačkog zanatstva Jerg Ditrih smatra da bi ovakvo radno vreme povećalo atraktivnost branše za stručnu radnu snagu, ali da to ne može da funkcioniše u svim slučajevima.

Zato on kaže da zakonska obaveza uvođenja četvorodnevne radne nedelje nikome ne bi pomogla, a donela bi povećanje birokratske procedure.

I Enco Veber se zalaže za individualna rešenja, a ne za zakonsku obavezu. On svoj koncept naziva nedelja od X dana. U nemačkom Savezu srednjih preduzeća se takođe zalažu za individualne dogovore između firme i zaposlenog, a odbijaju smanjnje radne nedelje za istu platu.

Uprkos ovim argumentima, Knut Gisler kao prvi čovek Industrijskog sindikata Metal zadužen za severoistok Nemačke namerava da u naredni krug pregovora sa poslodavcima unese i zahtev za uvođenje četvorodnevne radne nedelje uz zadržavanje nivoa plata.

B.G./Dojče vele

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nemačka tržište rada radna nedalje četvorodnedna radna nedelje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Studentski protest

07.фебруар 2026. S. Ć.

Studenti traže povratak Marije Radovanović na Medicinski fakultet

Održan skup beogradskog Medicinskog fakulteta na kome je zahtevano da Viši sud omogući povratak na radno mesto sekretaru tog fakulteta Mariji Radovanović

Protest ispered suda u Novom Sadu

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

Napad na pravosuđe: Štrajk advokata u Vojvodini zbog „Mrdićevih zakona“

Advokatska komora Vojvodine će u utorak obustaviti rad na jedan dan zbog seta doneseih zakona koje smatraju napadom režima na pravosuđe

Vučić, Dačić, Đurđević Stamenkovski

Predsednik Srbije

07.фебруар 2026. K. S.

Vučić, budući premijer: Kampanja kroz prorežimske medije

Nastavlja se kampanja podrške predstavnika vlasti po prorežimskim medijima predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću da bude budući premijer

Tas, pravosuđe

Pravosuđe

07.фебруар 2026. K. S.

„Mrdićevi zakoni” stupaju na snagu

Uprkos kritikama, set izmena zakona koji su usvojeni na predlog poslanika Uglješe Mrdića stupa na snagu

Dragana Sotirovski

Korupcija

06.фебруар 2026. B. B.

Potvrđena optužnica protiv bivše gradonačelnice Niša Dragane Sotirovski

Apelacioni sud u Nišu doneo je rešenje kojim je kao neosnovana odbijena žalba branioca okrivljene bivše gradonačelnice Dragane Sotirovski

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure