img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vesti

Balkan i ukrajinska kriza: Ko voli Putina, a ko je za NATO

29. јануар 2022, 10:08 S.P
Foto: AP Photo
Rusi dolaze: S vojne vežbe u rat
Copied

Pregovori velikih sila o situaciji u i oko Ukrajine ne daju rezultate. Blokovska podela na „Zapad“ i „Istok“ podseća na najbolje dane Hladnog rata. Konsolidacija na nivou NATO-a i EU oko jedinstvenog odgovora Rusiji još uvek traje. U sve podeljenijem svetu i Srbija će u nekom trenutku morati da se svrsta na jednu stranu

Zapadne sile uveliko najavljuju ekonomske sankcije Rusiji ukoliko izvrši invaziju na Ukrajinu, a namere za takav plan prepoznaje u strateškom gomilanju ruskih trupa duž granice sa Ukrajinom. Tu su i stari argumenti „okupacije“ Krima i podrške „separatistima“ u regionima Donjeck i Lugansk.

Sa druge strane, ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov naglašava da Rusija nema nameru da napadne Ukrajinu i da Moskva „traži samo ono, na šta ima pravo“: da se sve države koje su od 27. maja 1997. godine bile članice Severnoatlantskog pakta obavežu da neće raspoređivati svoje oružane snage i naoružanje na teritoriji ostalih evropskih država; da NATO neće primati nove članice koje su bile u sastavu SSSR, odnosno Ukrajinu, Gruziju i Moldaviju; da rakete zapadne vojne alijanse ne budu u blizini ruskih granica

Kao i u mnogim drugim stvarima, države Zapadnog Balkana su podeljene i u ovoj krizi. Dok su Albanija, Kosovo i Severna Makedonija otvoreno podržale Ukrajinu i zapadne saveznike, diplomatsko klatno drugih nije stalo ni na jednoj strani.

Srbija, iako prema GLOBSEC-ovom „Indeksu ranjivosti“ najpodložnija ruskom uticaju u regionu centralne Evrope i Balkana, se za sada ne izjašnjava o ovom odmeravanju snaga koje preti da eskalira u otvoreni sukob. Mada se predsednik Srbije Aleksandar Vučić u četvrtak sastao sa ruskim ambasadorom u Beogradu, njegov stav o ovoj krizi nije poznat.

Kao što je to bio slučaj sa prethodnim sukobom oko Krima, Srbija – vojno neutralna, zagledana u EU i zavisna od ruskih energenata – će pokušati da balansira između sukobljenih strana sve dok to bude bilo moguće. Tu je još i tradicionalna „ljubav“ prema pravoslavnim Rusima „koji nas, za razliku od NATO-a, nisu bombardovali“.

Ni Bosna i Hercegovina se nije izjasnila, a i neće moći da ima zvaničan stav, jer je odavno poznata podela unutar članova tročlanog Predsedništva na saveznike Zapada i Rusije. Zbog otvorene podrške Republike Srpske i srpskog člana Predsedništva BiH Milorada Dodika Vladimiru Putinu po svakom pitanju, a i obrnuto, može se očekivati srpski veto u Sarajevo na bilo kakvu odluku koja bi bila protivna interesima Moskve. Naročito pošte su SAD Dodika podvrgle sankcijama.

Situacija u i oko Ukrajine bila je još jedan povod za prepucavanje predsednika Hrvatske Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića. Nakon izjave Milanovića da to što NATO pojačava prisutnost u „korumpiranoj“ Ukrajni nema, niti će imati, veze sa Hrvatskom, usledilo je Plenkovićevo izvinjenje Kijeva uz poruke podrške ukrajinskoj teritorijalnoj celovitosti i opasku da Milanoviću mora da je pao šećer, kada je mogao nešto tako da izjavi.

Otvoreno na stranu Zapada po pitanju Ukrajine stale su Vlada u Prištini, Severna Makedonija i Albanija. Iz Prištine je ta podrška došla sa najvišeg nivoa. Predsednica Kosova Vjosa Osmani poručila je da Kosovo stoji uz Ukrajinu te da će kosovske bezbednosne snage podržati Kijev, SAD i NATO, „kao i sve države koje žele da unaprede demokratske vrednosti“.

Ako NATO to zatraži Severna Makedonija, koja je od prošle godine članica Alijanse, će morati da se uključi u eventualni vojni konflikt. Iako zvanične odluke o potencijalnom učešću makedonskih snaga nema, ministarka odbrane u novoj vladi najavila je da se već razmatraju mogući angažmani u ovom konfliktu.

Albanija, najstarija članica NATO-a u regionu, nagovestila je da je spremna da učestvuje u bilo kakvoj budućoj misiji u Ukrajini. „Pridružujem se brizi naših partnera iz NATO-a zbog nezabeleženog porasta broja ruskih trupa i vojne tehnike na granicama sa Ukrajinom i pretnje vojnom agresijom na prijateljsku državu“, rekao je albanski predsednik Ilir Meta.  

Za Crnu Goru, mada članicu NATO-a, sukob u Ukrajini kao da ne postoji. Blokovske podele ternutno ne izazivaju glavobolju vlasti u Podgorici, već podele unutar crnogorskog društva i Vlade, u kojoj bi svako da smenjuje svakoga. Kriza unutar vladajuće većine kulminirala je predlogom potpredsednika Vlade Dritana Abazovića o formiranju manjinske vlade. U slučaju zaoštravanja ukrajinske krize u Crnoj Gori se može i po tim pitanju očekivati sukob „srpskih partija naklonjenim Rusiji“ i „prozapadnih“ partija.

S.P./Radio slobodna Evropa/RTS

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Albanija Donjeck Lugansk Krim Lavrov NATO Putin Severna Makedonija Ukrajina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
Mural posvećen ubijenom američkom patrioti Čarliju Kirku

Politika

17.октобар 2025. Svetozar Savić (DW)

Heroj srpske desnice Čarli Kirk

Berlinski list „Taz“ analizira kako srpska desnica koristi lik Čarlija Kirka da se približi američkom predsedniku Trampu

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić pominje samo slučaj Vujadina Savića.

Policijska brutalnost

17.октобар 2025. B. B.

Vučić kao paradni primer zloupotrebe ovlašćenja policije navodi slučaj Vujadina Savića

Kada govori o zloupotrebi ovlašćenja policije predsednik Srbije Aleksandar Vučić ne pominje ni divljačko pendrečenje demonstranata, ni to što Marko Kričak preti silovanjem, ni desetine izjava svedoka o prekoračenju policijskih ovlašćenja, nego slučaj bivšeg fudbalera Crvene zvezde Vujadina Savića

Mediji

Mediji

17.октобар 2025. M.S.

Cvejić: Raspisivanje izbora ima veze sa gašenjem medija

Nekadašnji član Saveta Regulatorne agencije za elektronske medije (REM) Slobodan Cvejić veruje da je raspisivanje izbora povezano sa gašenjem medija

Ekonomija

16.октобар 2025. I.M.

Grubački: Skandalazno usvajanje rebalansa budžeta u Skupštini Vojvodine

Skupština Vojvodine usvojila je rebalans budžeta od 66 milijardi dinara bez prisustva opozicije koja je revoltirano napustila sednicu

16.октобар 2025. Marija L. Janković

Informerove dimne bombe: „Tužilačka hobotnica“ i „beli uređaj“ na nadstrešnici

Režimski tablodi seju k'o ludi „nova saznanja“ o padu nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu. Sada optužuju tužioca Slobodana Josimovića da je deo hobotnice koja prikriva dokaze da se zapravo radilo o terorističkom napadu

Komentar
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
NIS: Aleksandar Vučić otvara projekat

Komentar

Sankcije NIS-u u mehuru gospodara neznanja

Udarac u trbuh građana koji sledi nakon američkih sankcija NIS-u posledica je nemogućnosti gospodara mehurova i neznanja Aleksandra Vučića da shvati šta politika zaista jeste

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure